pišu: Francois Swanepoel direktor u Deloitteovu Odjelu financijskog savjetovanja Silvija Juričić menadžerica u Deloitteovu Odjelu financijskog savjetovanja
Posljednjih mjeseci 'private equity' fondovi kao što su Blackstone, KKR i Apollo uložili su više od tri milijarde dolara u autorska prava pjesama. Goldman Sachs predviđa da će se prihodi od glazbe gotovo udvostručiti u sljedećem desetljeću, na više od 140 milijardi dolara. Hoće li hrvatski fokusirani investitori ili privatni investicijski fondovi slijediti taj globalni trend?
Povijesno gledano, zlatno pravilo za glazbenike bilo je 'nikada ne prodavati svoja prava', budući da se držanje prava smatralo ključnim za jamčenje prihoda od tokova tantijema. U svojoj biografiji 'Moonwalk' Michael Jackson napisao je da su on i Paul McCartney naučili na teži način o poslu i važnosti objavljivanja prava i tantijema. Tijekom 1985. godine ATV Music (kasnije preimenovan u Sony Music) ponudio je na prodaju veliki katalog koji sadrži glazbu The Beatlesa, kao i soundtrackove Elvisa Presleyja, Brucea Springsteena i The Rolling Stonesa. Nakon što je u ranoj dobi potpisao svoja prava, McCartney je jako želio da mu se vrati glazba kako bi je legalno mogao posjedovati.
Umjesto toga, McCartneyja je za katalog nadmašio nitko drugi nego Michael Jackson. Jackson je vidio poslovno uporište iza vlasništva nad glazbenim pravima i mogućnosti licenciranja glazbe. Zbog toga je uložio 41 milijun dolara iz vlastitog džepa u glazbeni portfelj ATV-a. Ta visokoprofilna transakcija bila je široko objavljena u međunarodnim medijima i izazvala je loše odnose između Jacksona i McCartneyja. Dvadeset godina kasnije Sony Music pristao je platiti imanje Michaela Jacksona 750 milijuna dolara za svoj udio u katalogu Sony/ATV. Ti događaji dobro su opisani u nedavno objavljenom dokumentarcu Beatlesa 'The Beatles: Get Back'.
Pokretači promjena
Dolazak streaming platformi, porezne promjene i razvoj glazbene industrije, kao i promjena ponašanja potrošača stvorili su nove mogućnosti umjetnicima da prodaju svoje kataloge za materijalnu financijsku dobit. Te promjene pokreću trenutačni globalni trend u kojem strateški investitori i međunarodni fondovi privatnoga kapitala stječu glavne kataloge pjesama, izdavačka i licencna prava popularnih glazbenika i pisaca pjesama.
Posljednjih mjeseci private equity fondovi kao što su Blackstone, KKR i Apollo uložili su više od tri milijarde dolara u autorska prava pjesama. Goldman Sachs predviđa da će se prihodi od glazbe gotovo udvostručiti u sljedećem desetljeću, na više od 140 milijardi dolara. Transakcije glazbenih prava visokog profila zaključene posljednjih mjeseci bile su megamilijunski poslovi, ali zabilježeni su i mnogi manji poslovi manji od milijun dolara.
Zašto prodaju svoja prava
Neki stariji glazbenici, koji su desetljećima gradili svoj portfelj pjesama i popularnost, ne žele da se njihovi nasljednici uključe u strateške odluke i upravljanje katalogom pjesama. Drugi poput Davida Bowieja prodali su svoj katalog pjesama Sony Musicu da bi zaštitili svoju ostavštinu.
Mlađi umjetnici teško su pogođeni pandemijom, izgubili su prihode od turneja i događaja uživo te su stoga trebali financijsku injekciju. Drugi mladi glazbenici odlučili su da se više ne žele baviti administrativnim, pravnim i financijskim pritiskom upravljanja katalogom pjesama.
Što tako privlači investitore
Zašto investitori stječu glazbena prava i koja su njihova investicijska obrazloženja? Prvo, streaming je donio veću stabilnost novčanim tokovima iz tantijema i promijenio opseg glazbenog poslovanja. Digitalni streaming potaknuo je rast globalnih zabilježenih prihoda od glazbe nakon 15 godina pada uzrokovanog piratstvom i padom prodaje fizičkih albuma. S novim značajkama kao što su podcasti, prostorna glazba, konkurencija između Spotifyja, Apple Musica i Amazon Musica jača je nego ikad. Prostorni zvuk nudi višedimenzionalno audioiskustvo, dodajući prostor, jasnoću i dubinu koja nije ostvariva uz tradicionalnu stereoglazbu.
Spotify raste kao najpopularnija pretplatnička usluga audiostreaminga na svijetu s 381 milijun korisnika, uključujući 172 milijuna pretplatnika, na 184 tržišta. Prema Googleu, YouTube Music ima 50 milijuna pretplatnika, a Deezer 14 milijuna korisnika i sedam milijuna pretplatnika. Apple Music navodno ima 72 milijuna pretplatnika. YouTube je ispred svih ostalih u ukupnoj upotrebi s dvije milijarde korisnika, ali iza Spotifyja i Applea u plaćenim pretplatnicima. Amazon Music Unlimited tiho je izgradio svoju bazu korisnika putem Amazon Primea, s 55 milijuna pretplatnika koji se koriste uslugom. Streaming-platforme izazvale su veće povjerenje u posjedovanje glazbenih prava i prihoda od autorskih prava koji proizlaze iz njih. Nedavni Super Bowl LVI Halftime Show tijekom NFL finala u Los Angelesu, koji je ugostio kultne hip-hop zvijezde Snoop Dogga, Dr. Drea, Eminema, Mary J. Blige, Kendricka Lamara, Andersona.Paaka i 50 Centa, privukao je više od 100 milijuna gledatelja.
Drugo, u trenutačnom tržišnom okružju u kojem su kamatne stope još relativno niske (zadržite dah) investitori traže mogućnosti da zarade nešto na svom novcu bez visokog rizika od gubitka glavnice. Glazbene tantijeme dokazano nude atraktivne prinose. Treće, potrošnja potrošača glazbe povijesno je pokazala malu korelaciju sa širom gospodarskom aktivnošću, a s njom povezani tantijemi dobro se drže u odnosu na druge industrije s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19.
Prinos od tantijema u Hrvatskoj
Vrijednost imovine glazbenog izdavaštva procjenjuje se od 15 do 20 puta većom od povijesnoga godišnjeg prihoda portfelja pjesama. Trenutačno ulagači vraćaju od osam do devet posto uloženog, ali kada kamatne stope porastu, investitori će zahtijevati veći povrat, što znači nižu vrijednost akvizicije za glazbena prava.
U Hrvatskoj prihodi od tantijema najviše generiraju TV postaje, s trendom porasta streaming servisa. Prema podacima ZAMP-a ukupni prihodi od autorskih prava iznosili su 120 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna bilo od TV emitiranja, a internetski servisi pridonijeli su s devet milijuna kuna. Kako je navedeno, u novije vrijeme streamovi prihoda prelaze s klasičnih kao što su TV i radio na moderne internetske streaming servise. Isti trend bilježi i hrvatsko tržište. YouTube u Hrvatskoj i dalje zauzima prvo mjesto kad je u pitanju ta vrsta pružanja usluga.
Hrvatski izvođači kao prilika?
Na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluju izvođači koji povijesno uvelike pridonose generiranju tantijemskih prihoda i stvaranju vrijednosti. Analizom hrvatskoga glazbenog tržišta lako se dolazi do potencijalnih prilika za investiranje. Govorimo li o samim izvođačima, možemo navesti da uvjerljivo prvo mjesto prema broju pregleda na YouTubeu ima Severina s nekoliko hitova ('Uno moment', 'Otrove'), Petar Grašo ('Ako te pitaju', 'Moje zlato') i Nina Badrić ('Dani i godine'). Deezer bilježi slične rezultate, no s Oliverom Dragojevićem na prvom mjestu. Navedeni glazbenici imaju velik marketinški potencijal i stvaraju dodanu vrijednost putem društvenih mreža poput Instagrama, Facebooka, Twittera i Tik Toka, gdje bilježe veliki broj pratitelja.
Preminuli Oliver Dragojević je sa svojim cjeloživotnim opusom, albumima i listom pjesama zasigurno zanimljiva investicijska prilika i izvor vrijednosti za investitora. Potencijalna vrijednost dolazi i iz važnih hrvatskih glazbenih ostvarenja u vidu rok-sastava poput Prljavoga kazališta, Crvene jabuke ili Parnog valjka, posebno nakon smrti glavnog vokala. S druge strane i kantautori ili tekstopisci – Gibonni, bračni par Huljić, Husein Hasanefendić Hus i drugi imaju važnu ulogu na hrvatskoj glazbenoj sceni. Ostaje vidjeti hoće li hrvatski investitori i fondovi privatnoga kapitala prepoznati važnost i mogućnosti ulaganja u te, nove prilike.