U posljednje tri godine zabilježen je kontinuiran rast bezgotovinskog plaćanja, pandemija je imala velik utjecaj na povećanje kartičnog plaćanja, a ovaj se trend dodatno ubrzao uvođenjem eura.
‒ Broj instaliranih POS uređaja u siječnju je ove godine porastao za 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine dok je broj kartičnih transakcija na ECC POS mreži u siječnju porastao za 17 posto u odnosu na isto razbolje prošle godine ‒ priopćili su iz Erste Card Cluba nadodajući da je porast potražnje najzastupljeniji u segmentu ugostiteljstva te frizerskih i kozmetičkih salona.
Nadalje, kako navode, zabilježeno je i povećanje broja transakcija debitnim karticama klijenata Erste banke na POS terminalima od 33 posto te porast volumena od 40 posto u odnosu na isti period prethodne godine
‒ Istovremeno se broj isplata gotovog novca debitnim karticama Erste banke smanjio za dva posto uz povećanje volumena od jedan posto ‒ priopćili su, naglašavajući pritom da je u siječnju zabilježeno povećanje broja debitnih kartica od šest posto, odnosno broj aktivnih debitnih kartica je osam posto veći u odnosu na isti period prošle godine.
U skladu s time, KEKS Pay, digitalna platforma Erste banke, trenutno broji oko 329 tisuća korisnika dok je krajem prošle godine broj korisnika bio oko 317 tisuća.
‒ Kada je riječ o transakcijama KEKS Payem, ako usporedimo siječanj ove godine s istim razdobljem prošle godine, primjetan je porast broja transakcija za više od 80 posto ‒ tvrde.
Pad u plaćanju gotovinom
Da je udio plaćanja karticama u Hrvatskoj posljednjih godina kontinuirano u rastu potvrdili su i iz Hrvatske udruge banaka, a samim time povećao se i broj beskontaktnih plaćanja.
‒ Iako građani RH tradicionalno još uvijek preferiraju gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja, pandemija je i svakako ostavila traga na navike potrošača u smislu pojačane sklonosti i ubrzavanja stope rasta udjela bezgotovinskih plaćanja u odnosu na gotovinu ‒ priopćili su iz HUB-a.
Plaćanje karticama svakako se povećalo i u prva dva tjedna ove godine, što pokazuju i preliminarni podaci Hrvatske udruge banaka, zbog dvojnog optjecaja novca jer su sve financijske institucije savjetovale građane da što više koriste kartice, kada je to moguće, kako bi olakšali proces prilagodbe trgovcima.
Trend bezgotovinskog i beskontaktnog plaćanja svakako će se nastaviti i u budućnosti, a prema podacima Hrvatske narodne banke objavljenih u godišnjoj publikaciji ‘Platne i kartične transakcije‘, na dan 31.12.2021. zabilježeno je ukupno 118.731 POS uređaj u Hrvatskoj. Samo za usporedbu, na isti dan godinu ranije je zabilježeno ukupno 83.204 uređaja. Podaci za 2022. godinu još nisu objavljeni.
‒ Prosječna je vrijednost platne transakcije gotovim novcem u 2021. iznosila 44 kune, a prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije 204 kune. Iz dostupnih podataka o fiskaliziranim računima je vidljivo da se udjeli broja i vrijednosti transakcija fiskaliziranih računa plaćenih gotovinom smanjuju kroz posljednje godine ‒ poručili su iz HUB-a.
Tako je u 2019. broj transakcija koje su plaćene gotovinom bio 84 posto, u 2020. 79 posto, a u 2021. se zadržao na 78 posto. Vrijednost transakcija fiskaliziranih računa plaćenih gotovinom u 2019. sudjelovala je u udjelu ukupne vrijednosti fiskaliziranih računa s 56 posto, u 2020. s 54 posto, a u 2021. s 51 posto. Ostatak se odnosio na vrijednost transakcija fiskaliziranih računa plaćenih karticom.
Oporezivanje napojnica nije novitet
Iako svi govore o porastu potražnje za POS uređajima u ugostiteljstvu, veliki bi vjetar u leđa ugostiteljima trebala biti i najavljena regulacija poreznog tretmana napojnica koju su ranije ove godine najavili Ministarstvo financija, Porezna uprava i Hrvatska gospodarska komora.
Naime, napojnica trenutačno nije niti prepoznata kao pojam u hrvatskom zakonodavstvu nego se tretira jednako kao osnovni dohodak. Kako prenosi Hina, uvođenjem napojnice u porezni sustav ona postaje neoporezivi primitak do određenog iznosa na godišnjoj razini te će se sav primitak od napojnice preko dogovorenog neoporezivog praga oporezivati kao drugi dohodak kako bi se izbjegla opasnost od zlouporabe neoporezivih primitaka.
Upravo su napojnice veliki problem kod kartičnog plaćanja, što su potvrdili i iz Udruženja ugostitelja jer, kako tvrde, djelatnici ugostiteljskih objekata gdje se uvelike plaća karticama vrlo često ostaju bez napojnica, što bi najavljena reforma trebala riješiti. Ipak, još uvijek je potrebno definirati godišnji neoporezivi limit i uputiti zakonske izmjene u proceduru.
Po praksi na tržištu, poručili su iz Udruženja ugostitelja, vidljivo je da raste potražnja za POS uređajima, a ova bi reforma pak trebala rezultirati zadržavanjem radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima kojih posljednjih godina itekako nedostaje.
O temi napojnica ranije ovog mjeseca izjasnili su se i iz Udruge Glas poduzetnika te su poručili da sve uslužne djelatnosti trebaju imati neoporezivi dio napojnice jer se na njih trenutno mora platiti i porez i prirez i doprinosi. Objasnili su pritom da to znači kada ugostiteljskom djelatniku putem kartičnog plaćanja ostavite napojnicu od dva eura, njemu ostaje tek nešto više od jednog eura. Iz UGP-a su zato predložili da gornja granica neoporezivog iznosa bude 20 tisuća eura godišnje po zaposleniku te da se sve iznad oporezuje porezom na dohodak.
‒ Oporezivanje napojnica nije novitet, nego u Hrvatskoj možemo pronaći tek nekolicinu lokala unutar kojih je moguće ostaviti napojnicu prilikom kartičnog plaćanja, a ono sada sve više postaje uobičajena praksa ‒ poručili su iz UGP-a ranije ovog mjeseca naglašavajući pritom da povećanje primanja mora biti cilj djelovanja Vlade.
Tema o fiskalizaciji napojnica otvorena je još početkom 2021. godine, a njegova primjena vrlo vjerojatno neće stupiti na snagu već ove godine.