Četvrtinu godišnje dobiti j.d.o.o. mora zadržati kao rezervu

Osnivanje i registracija jednostavnoga društva s ograničenom odgovornošću pogodan je izbor pravnoga subjekta u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti za koju nije potreban veliki kapital. J.d.o.o. može osnovati jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, najviše do pet osnivača.

Ako ih je više, osnivači sklapaju međusobni osnivački ugovor. Ako je jedan osnivač, uloženi temeljni kapital mora iznositi najmanje jedan euro, a ako ih je više, svaki ulog mora biti najmanje jedan euro jer ulozi moraju glasiti na pune iznose eura.

Različito od ostalih oblika trgovačkih društava kod kojih osnivački ulog može biti uplaćen u novcu, u stvarima ili pravima, u j.d.o.o.-u temeljni kapital mora biti uplaćen u novcu.

Kao i ostala društva, j.d.o.o. posluje pod tvrtkom društva i može obavljati gospodarske djelatnosti koje su kao predmet poslovanja upisane u trgovački registar. Iznimno može obavljati i djelatnost koja nije upisana u registar, ako je riječ o djelatnosti koja je povezana s upisanim djelatnostima i uz uvjet da je obavlja u manjem opsegu.

O prednostima osnivanja trgovačkih društava svjedoče i podaci Ministarstva gospodarstva prema kojima je samo lani novoosnovan 5761 j.d.o.o., od kojih je na kraju prosinca bilo aktivno 43.368. Trend se nastavlja i ove godine – već je u prva četiri mjeseca osnovano novih 1930 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću.

Tko zastupa j.d.o.o.?

J.d.o.o. zastupa jedan ili više članova uprave koji su upisani u trgovački registar. Svaki član uprave j.d.o.o.-a po sili zakona mora se osigurati u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, osim ako nije osiguran prema drugoj osnovi, bilo u Hrvatskoj, u drugoj državi članici EU-a bilo u državi s kojom Hrvatska primjenjuje dvostrani ugovor o socijalnom osiguranju.

Ako je član uprave korisnik mirovine iz hrvatskoga sustava osiguranja, i za njega vrijedi obveza osiguranja koju može ispuniti zapošljavanjem s nepunim radnim vremenom, što mu omogućava paralelno primanje mirovine bez umanjenja. Ako je korisnik inozemne mirovine, mogućnost zapošljavanja uz mirovinu ovisi o propisima države iz koje prima mirovinu.

U čemu je specifičnost

U poslovanju j.d.o.o.-a na tržištu dobara i usluga, sklapanju poslova i sudjelovanju u pravnom prometu nema nikakvih posebnosti u odnosu na druge oblike trgovačkih društava. Specifičnost se odnosi na raspolaganje s ostvarenom dobiti. Različito od d.o.o.-a, koji može dio dobiti zadržati u rezervama, ali ne mora imati zakonske rezerve, j.d.o.o. mora imati zakonske rezerve.

Zakon o trgovačkim društvima obvezuje j.d.o.o. da četvrtinu svoje dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvještajima, umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine, unese u zakonske rezerve. Tako je, zapravo, članovima društva j.d.o.o.-a zakonodavac uvođenjem obveze da se 25 posto neto dobiti zadrži kao zakonska rezerva ograničio raspolaganje ostvarenom dobiti nakon umanjenja za porez na dobit.

Zbog malog iznosa temeljnoga kapitala zakonodavac je tom normom pokušao donekle zaštititi vjerovnike jednostavnoga društva. Obveza izdvajanja 25 posto ostvarene dobiti nije neograničena, propisana je samo dok društvo ne dostigne zakonske rezerve do iznosa najnižega temeljnog kapitala propisanoga za društvo s ograničenom odgovornošću.

Dokad traje

Naniži je temeljni kapital za d.o.o. 2500 eura pa nakon što zakonske rezerve j.d.o.o.-a dostignu taj iznos, j.d.o.o. više nema obvezu izdvajati u zakonske rezerve, ali samo uz uvjet da prema propisanoj proceduri poveća temeljni kapital najmanje na iznos propisan za d.o.o. i dokapitalizaciju provede u trgovačkim registru.

Temeljni kapital može se povećati iz formiranih rezervi, iz dobiti tekuće godine i/ili iz zadržane dobiti ostvarene u prethodnim godinama. Ako su članovi društva fizičke osobe, iznosi namijenjeni za povećanje temeljnoga kapitala oslobođeni su poreza na dohodak od kapitala, ali iskazuju se u obrascu JOPPD kao porezno oslobođenje. Obrazac treba dostaviti na dan donošenja odluke o korištenju dijela dobiti i/ili rezervi za povećanje temeljnoga kapitala.

Nema automatizma

Jednostavno društvo nema zakonsku obvezu povećati temeljni kapital, ali sve dok posluje kao j.d.o.o. s temeljnim kapitalom koji je manji od iznosa propisanoga za d.o.o., dužno je 25 posto ostvarene dobiti umanjene za prenesene gubitke izdvajati u zakonske rezerve.

J.d.o.o. nema ni zakonsku obvezu transformirati se u d.o.o. iako se iz cjeline regulative razabire kako je to bila namjera zakonodavca. J.d.o.o. ne​ transformira se automatski u d.o.o., čak i ako je temeljni kapital povećan na iznos propisan za d.o.o., nego o tome članovi j.d.o.o.-a samostalno donose odluku, koja mora biti upisana i u sudski registar.