Što i kako
StoryEditor

ESG i banke: Klimatske promjene postaju važan pokretač kreditnih rizika

18. Siječanj 2023.

Piše: Berislav Nadinić, viši menadžer u Deloitteovu Odjelu za upravljanje rizicima

ESG (engl. environmental, social and governance) najčešće se definira kao skup okolišnih, društvenih i upravljačkih praksi koje bi se trebale slijediti za kvantifikaciju održivosti, etičnog i društveno odgovornog poslovanja tvrtke te je u posljednje vrijeme u središtu interesa domaćih tvrtki i posebice financijskih institucija.

Kako se to dogodilo? Prihvaćanjem Akcijskog plana o financiranju održivog rasta 2018. godine Europska komisija obvezala se ostvariti ciljeve Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i Programa održivog razvoja UN-a te uspostave niskougljičnoga kružnoga gospodarstva s učinkovitijim iskorištavanjem postojećih prirodnih i ekonomskih resursa.

Ambiciozni plan Europske unije

Tehnička provedba Akcijskog plana i pripadajuće regulative rezultirala je prihvaćanjem triju temeljnih uredbi: Uredbe (EU) 2019/2089 o referentnim vrijednostima EU za klimatsku tranziciju usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti, Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja. U tijeku je pak prihvaćanje još triju uredaba.

Naravno, takav ambiciozan regulativni okvir uz pripadajuće relativno kratke rokove provedbe, odnosno realizacije postavljenih zahtjeva (počevši od korporativnog izvještavanju u trećem kvartalu ove godine), velik je izazov za kreditne institucije iz perspektive usklađenosti. Slijedom toga, postoji opasnost da se, barem u početnim mjesecima i kvartalima ESG tranzicije, regulativni okvir u kreditnim institucijama doživljava kao top-down nametnuti zahtjev čije provođenje zahtijeva fokusiranje isključivo na regulativne zahtjeve bez dubljeg promišljanja o intrinzičnim prednostima i koristima ESG praksi za kreditne institucije.

Definiranje okolišnih rizika

U ovom se članku nećemo fokusirati na višestruku korist od društvenih i upravljačkih praksi (engl. societal and governance) koje su se već dokazale u provedbi, nego na koristi od ublažavanja i naprednog praćenja fizičkog rizika kao jednog od okolišnih rizika definiranih u ‘Izvještaju EBA-e o upravljanju i nadzoru ESG rizika za kreditne institucije i investicijske kuće (EBA/REP/2021/18)‘. EBA definira okolišni rizik od gubitaka koji mogu proizići iz negativnog financijskog utjecaja okolišnih čimbenika, uključujući ublažavanje učinaka klimatskih promjena, adaptaciju, održivo korištenje vodenih i prirodnih resursa, tranziciju prema održivoj ekonomiji, prevenciji onečišćenja i očuvanju biorazličitosti i ekosustava.

Slijedom toga, fizički rizik kao jedna od kategorija okolišnog rizika u EBA-inu je izvještaju definiran kao negativni financijski učinak na instituciju koji proizlazi iz sadašnjih ili budućih učinaka okolišnih čimbenika, prije svega uzrokovanih klimatskim promjenama, za druge ugovorne strane, kolaterale ili imovinu općenito.

Iako EBA-ino uvođenje tehničkih standarda (ITS prema članku 449a CRR-a 575/2013) vezanih uz objave Pillar 3 o ESG rizicima 449a pokazuje razumijevanje problema raspoloživosti podataka u kreditnim institucijama, odnosno definira da se kvalitativne (i kvantitativne) informacije u obrascima prikupljaju na best-effort bazi, jasno ističe ključne elemente koji utječu na izloženost fizičkom riziku nepokretne imovine: preostalu ročnost, geografsku lokaciju i tip imovine.

Faza učenja

Također se prihvaća činjenica da je fizički rizik jedan od ESG čimbenika koji utječu na vjerojatnost neplaćanja (engl. probability of default – PD) i da će razina zahtijevanih informacija (prije svega granularnost geografske lokacije) putem obrazaca u budućnosti samo rasti, ali da se od banaka trenutačno očekuje razvoj vlastitih metodologija u tzv. fazi testiranja i učenja (engl. test and learn).

Međutim, bez obzira na to što velike, međunarodno aktivne bankarske grupacije koju posluju u Hrvatskoj već prikupljaju podatke i razvijaju metodologije upravljanja i ublažavanja ESG rizika, postoje jedinstvene okolnosti koje nepokretnu imovinu izlažu određenim kategorijama fizičkog rizika. Neke kategorije ekstremnih vremenskih događaja povećavaju fizički rizik na dulje razdoblje, čime utječu i na povećanje kreditnog rizika. Npr. dugotrajne suše mogu ugroziti poljoprivrednu proizvodnju i samim time negativno utjecati na poslovanje klijenata i mogućnost podmirenja kreditnih obveza, a druge mogu neposredno utjecati na imovinu.

Materijalna šteta

Prema EBA-inu izvještaju o ESG rizicima i pokusnoj vježbi o klimatskim rizicima, mediteranske zemlje Europske unije, među kojima je i Hrvatska, iznimno su izložene kategorijama fizičkih rizika u kratkoročnom razdoblju kao što su šumski požari i poplave. Kao što imamo prilike vidjeti svakog ljeta, šumski požari sve su učestalija pojava u priobalju i unutrašnjosti Dalmacije, uzrokujući ne samo uništenje vegetacije nego i materijalnu štetu na stambenoj imovini. Visok rizik od šumskih požara u priobalju i poplava u sljevovima rijeka u unutrašnjosti potvrđuju i vanjski pružatelji usluga o fizičkom riziku (npr. ThinkHazard), ali i Copernicus, program Europske komisije za satelitsko praćenje i mjerenje učinka klimatskih promjena.

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj i susjedstvu također smo imali prilike vidjeti katastrofalnu štetu koju mogu uzrokovati poplave i izlijevanja rijeka, izazvane i iznenadnim porastom temperature i otapanjem snijega u gorskim krajevima Europe.

Na prvi pogled čini se da je materijalna šteta pitanje samo za osiguravajuću industriju, događaji fizičkog rizika kao što su šumski požari i poplave mogu utjecati na vrijednost nekretnina uzetih kao kolateral od kreditnih institucija, posebno u opožarenom odnosno poplavljenom području. Također, kad je riječ o malom i srednjem poduzetništvu odnosno turizmu u priobalju, npr. šumski požari mogu onemogućiti obavljanje primarne djelatnosti i samim time podmirenje kreditnih obveza.

Kako preduhitriti rizik

Uzevši te činjenice u obzir, kreditne institucije mogu iskoristiti raspoložive podatke programa Copernicus koji mjere izloženost fizičkom riziku šumskih požara i provesti geografsko mapiranje kolaterala (engl. geo mapping) kako bi utvrdili geografske grupacije kolaterala za pojedine dijelove portfelja, odnosno grane industrija i pripadajuću ocjenu razine fizičkog rizika (npr. šumskog požara) dohvaćenu iz satelitskog programa Copernicus, što se posebno odnosi na turistička područja. Najvažnija je stavka da tako izrađeni detaljni profil fizičkog rizika prikazuje moguće financijske posljedice za kreditnu instituciju koje mogu nastati smjesta, sa sljedećom poplavom i požarom, a ne nužno za pet ili deset godina kao druge kategorije okolišnih rizika.

Geografsko mapiranje kolaterala na pripadajuće izloženosti fizičkom riziku također omoguće provođenje vrste klimatske analize osjetljivosti (EBA-in Izvještaj o ESG rizicima, poglavlje 3.2.2.) – jednostavnije pristupa u odnosu na klimatsko testiranje otpornosti na stres, gdje se može simulirati financijska posljedica pada vrijednosti zbog ekstremnoga vremenskog događaja (požara, poplave), odnosno pripadajućeg porasta kreditnog rizika u slučaju da su klijenti pravne osobe iz pojedinih grana zahvaćene industrije (npr. turizam i ugostiteljstvo).

Rezultati analize mogu se integrirati u izvještaj o adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP) i cjelokupan okvir procjene rizika (RAF) kao pokazatelj djelovanja i tehnika ublažavanja financijskih posljedica. Uočavanje grupacija kolaterala na području izloženom vrlo visokim fizičkim rizicima može utjecati na postupak odobravanja kredita, odnosno na instrumente osiguranja.

Prednosti ESG-a

Takav pristup pokazuje da uvođenje ESG praksi vezanih uz okolišne rizike nije isključivo regulativno pitanje, nego da postoji ostvariva poslovna korist od predviđanja financijskog utjecaja događaja koji su, što je vrlo važno, upravo u tijeku.

Može se očekivati da će daljnja primjena regulativnog okvira, posebice integracija ESG-a u postupak odobravanja kredita, donijeti nove poslovne koristi povezane s točnijom procjenom pokretača kreditnih rizika, kvantifikaciju identificiranih rizika i nove načine njihova ublažavanja te još jednom pokazati dodatne poslovne koristi slijeđenja ESG praksi.

02. veljača 2023 14:32