Piše: Katarina Kadunc, partnerica u Odjelu revizije Deloittea Hrvatska
U prvom su tromjesečju godine (u nekim slučajevima čak i u drugome) nadzorni i revizijski odbori uglavnom usredotočeni na odobravanje informacija iz prethodne godine. Istodobno su jednako važna tekuća pitanja kao što su financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. i preispitivanje proračuna u odnosu na ostvareno poslovanje. No to nisu i sve teme koje bi trebale biti u središtu zanimanja ove godine, prije svega zbog velikih promjena koje su se dogodile 2023., a znatno će utjecati na poslovanje u ovoj godini.
Glavne promjene
Novi standard MSFI-ja 17. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) objavilo je prioritete na koja se društva čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi moraju fokusirati pri objavi godišnjeg izvješća za 2023. godinu. Premda je ESMA predstavila očekivanja ‘samo‘ za društva čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi, ona se uglavnom smatraju dobrom praksom i područjem interesa za sve tržišne sudionike. Jedna je od najvažnijih lanjskih promjena u MSFI-ju uvođenje novog standarda, MSFI-ja 17 – Ugovora o osiguranju, i vjerujemo da su nadzorni i revizijski odbori subjekata koji su ga dužni primijeniti s njime vrlo dobro upoznati već od 2022. godine.
Novi porezni zakon. U prosincu 2023. u Hrvatskoj je na snagu stupio novi porezni zakon koji se temelji na Međunarodnoj poreznoj reformi – Modelu pravila iz drugog stupa. Glavna je svrha novih OECD-ovih pravila osigurati da minimalnu prosječnu efektivnu poreznu stopu od petnaest posto plaćaju svi subjekti u kojima udjele imaju multinacionalne kompanije. Riječ je o novome zakonu koji je poprilično složen i otvara mnoga pitanja. Članovi odbora trebali bi minimalno znati je li društvo u opsegu novoga poreznog zakona i koje su možebitne posljedice toga.
Izvješćivanje o održivosti. Od 1. siječnja 2024. zahtjevi za izvješćivanje predstavljeni u Direktivi u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti postaju primjenjivi za godišnje financijske izvještaje objavljene u 2025. (za subjekte čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi). Poznato je kako će se informacije u izvještajima o održivosti morati objavljivati u skladu s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (engl. European Sustainability Reporting Standards, ESRS), a izdavatelji na koje se novi zahtjevi primjenjuju morat će uložiti znatne resurse u svladavanje zahtjeva i njihovu provedbu. Stoga više nije upitno očekuje li se provedba tranzicijskih projekata, nego je u ovom trenutku u fokusu tko se na vrijeme počeo pripremati, a tko će kaskati.
Objava računovodstvenih politika. Važno je redovito propitkivati koje su promjene u računovodstvenim politikama i koji je uzrok tih promjena. Konkretno, u 2023. u Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja zahtijevala se promjena u objavi računovodstvenih politika u financijskim izvještajima. Osnova promjene jest načelo ‘manje je više‘ i subjekti ne bi trebali samo preuzimati odredbe iz Standarda, nego se usredotočiti na ključne računovodstvene politike i objasniti koje mogućnosti nude računovodstveni standardi.
Koja pitanja treba postaviti
Pri čitanju i prije odobravanja financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. potrebno je razmotriti mnogo pitanja o kojima ste možda već i raspravljali tijekom godine. Ako niste, nastojte pribaviti objašnjenja upravljačkog ili financijskog tima ili revizora o važnim temama u nastavku.
Trenutačno okružje. Posljednjih nekoliko godina obilježeno je gospodarskom nestabilnosti prouzročenom pandemijom bolesti COVID-19, ratom u Ukrajini, krizom u Izraelu i Pakistanu itd. Na koji su način inflacija i rastuće kamatne stope utjecale na poslovanje? Koja su s njima povezana računovodstvena razmatranja?
Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine. Što je utjecalo na buduće prognozirane novčane tokove? Razmislite o komercijalnim izazovima kao što su cjenovne politike, rastući troškovi energije, pritisci na rast plaća (sveukupni pritisci na profitnu maržu). Učinci na umanjenje vrijednosti zaliha? Budući se novčani tokovi diskontiraju na sadašnju vrijednost i koji je učinak viših kamatnih stopa? Na koji ste način rizike povezane s klimatskim promjenama uključili u svoje projekcije budućih novčanih tokova? Rezultiraju li rizici povezani s klimatskim promjenama bilo kakvim znakovima umanjenja vrijednosti za nekretnine, postrojenja i opremu?
Financijski instrumenti. Jesu li očekivani kreditni gubici porasli? Konkretno, na koji su se način promijenile informacije o budućnosti? S kojim ste se izazovima suočili pri određivanju fer vrijednosti financijskih instrumenata? Kako se promijenila strategija financiranja zbog povećanih troškova zaduživanja? Ima li društvo derivatnih financijskih instrumenata?
Objave. Usredotočite se na način na koji se objavljuje učinak kamatnih stopa na ključne računovodstvene procjene i nesigurnosti subjekta te na njegovu analizu osjetljivosti i izloženost financijskim rizicima. Razmislite o učinku na vremensku neograničenost poslovanja društva.
Što treba biti na dnevnom redu
Regulativna pitanja. Obratite pozornost na buduće ili nedavne izmjene zakonodavstva kao što je porez koji proizlazi iz primjene Modela pravila iz drugog stupa. Osim toga, očekuju se donošenje novoga zakona o reviziji, izmjene Zakona o računovodstvu, ažuriranje računovodstvenih standarda te svega ostalog zakonodavstva koje utječe na sektor u kojemu trgovačko društvo posluje. Jedna je od najvažnijih promjena već spomenuto nefinancijsko izvješćivanje odnosno izvješćivanje o održivosti u skladu sa zakonodavnim okvirom Europske unije.
Upravljanje rizicima. Unatoč tomu što neprekidno preuzimaju dodatne odgovornosti, nadzorni i revizijski odbori i dalje su odgovorni za nadzor drugih područja svojih društava, od kojih su rizici vjerojatno najvažniji. Iako revizijski odbor nije zadužen za izravni nadzor svih rizika, općenito je odgovoran za nadzor načina na koji drugi odbori i vodstvo prate i ocjenjuju rizike te upravljaju njima. U sklopu tog opsežnog pristupa nadzoru rizika revizijski odbor mora razmisliti o načinu na koji će obnoviti i osnažiti svoju ulogu u nadzoru rizika. Konkretno, takozvani programi upravljanja rizikom poduzeća u mnogim društvima postoje već desetljećima. S obzirom na sve više rizika i njihovu ozbiljnost, je li program upravljanja rizikom poduzeća aktualan i relevantan? Provodi li se taj program rutinski i umanjuje li to mogućnost uočavanja i otklanjanja rizika koji nastaju? Smatra li se ‘obnova‘ programa upravljanja rizikom poduzeća ili bilo koje od njegovih ključnih komponenata nužnom?
Umjetna inteligencija i drugi tehnološki rizici. Sve će rasprave o rizicima u 2024. zasigurno obuhvaćati rizike povezane sa sve većom upotrebom umjetne inteligencije. Kibernetička sigurnost i dalje je iznimno važna komponenta rizika s kojom se društva svih oblika i vrsta te pojedinci svakodnevno susreću. Osobe zadužene za upravljanje vrlo će se vjerojatno morati poprilično angažirati ako nastane povreda jer će u tom slučaju društvo odlučivati o važnosti povrede i potrebi za njezinom prijavom te procijeniti moguću štetu za društvo s obzirom na povredu.
Ostali rizici. Rizici koji će vjerojatno ostati na dnevnom redu 2024. (ili mu se dodati) obuhvaćaju privatnost podataka, usklađenost te sve zastupljenije globalne geopolitičke rizike i njihove potencijalne posljedice. Zapravo, broj i ozbiljnost rizika s kojima će se društva suočiti ove godine upućuju na postojanje još jedne teme povezane s rizikom koje se potrebno dotaknuti: upravljanja krizama. Mnoga društva imaju opće smjernice ili vodiče za upravljanje krizama u kojima je pregled koraka koje treba napraviti u nekim vrstama krize. Jesu li oni relevantni, sveobuhvatni i praktični? Revizijski odbori možda će morati razmotriti ispitivanje svoje otpornosti na različite rizike kako bi utvrdili jesu li i koliko trenutačni planovi za upravljanje krizama izvedivi i primjereni.
Financijski stručnjaci. Umjetna inteligencija može donijeti znatno i brzo poboljšanje na mnogim područjima koja su dijelom naše odgovornosti. Međutim, ljudski je aspekt i dalje ključan: imaju li društva odgovarajuće stručnjake? Ako nemaju, je li ih moguće privući ili je preteško izboriti se za njih? Osim toga, iskorištavaju li se učinkovito postojeći stručnjaci, uključujući osobe koje rade u odjelima financija i unutarnje revizije? Potreba za većim brojem tehnoloških vještina vjerojatno je razlog zbog kojeg organizacije trebaju zapošljavati stručnjake u financijama i računovodstvu u kratkom roku.
Unutarnja revizija. Više pojedinosti o središnjim pitanjima unutarnje revizije u 2024. možete pronaći u Deloitteovu izvješću ‘Glavne teme u unutarnjoj reviziji: rizici i prilike u 2024. godini‘ (Deloitte.com).