Rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je potkraj 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju blag porast u odnosu na 2015.: prosječna je ocjena 12,3 od ukupno 21 boda (59 posto) u odnosu na 11,7 bodova (56 posto) 2015.
Da smo prilično nepismen narod, kako literarno tako i financijski, i nije neka novost. No dobra je vijest da se polako odmičemo s dna europske ljestvice prema financijskoj pismenosti. Tako najnoviji rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je potkraj 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju blag porast u odnosu na 2015.: prosječna je ocjena financijske pismenosti 12,3 od ukupno 21 boda (59 posto) u odnosu na 11,7 bodova (56 posto) 2015. Mogli bismo reći da je to rezultat napora šačice entuzijasta koji su uspjeli umrežiti Vladina nastojanja da opismeni svoj narod, financijskih i obrazovnih institucija.
Iako se u Hrvatskoj svake godine pod Vladinim pokroviteljstvom u ožujku održava Europski tjedan novca, ove se godine pokreće potpuno nov projekt, Tjedan financijske pismenosti, u organizaciji profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Dajane Barbić i Andree Lučić te konzultanta iz tvrtke Argus grupa Borisa Sruka. Tako će se od 25. do 28. travnja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu okupiti najveći stručnjaci iz svijeta financijske industrije, biznisa i medija, kao i svi zainteresirani zaposlenici, studenti te građani.
Najgore je među mladima
U sklopu projekta održat će se i Festival financijske pismenosti na kojem će se posjetitelji moći informirati o aktivnostima i programima financijskog opismenjavanja koje provode različite organizacije i inovativnim uslugama i proizvodima koji građanima mogu pomoći da jednostavnije upravljaju osobnim financijama. Tjedan također uključuje radionice financijske pismenosti za zaposlenike, predavanja o financijskoj pismenosti za mlade te konferenciju ‘Izazovi izgradnje financijske sposobnosti u digitalno doba‘ na kojoj će sudjelovati najbolji stručnjaci iz svijeta financijske industrije, biznisa i medija kako bi na jednome mjestu razmijenili iskustva i ostvarili suradnju. U planu su i izložba radova na temu financijske pismenosti te objava financijskih podcasta. Glavni su partner projekta Raiffeisen mirovinski fondovi uz pokroviteljstvo Ministarstva financija.
– Cilj Tjedna i konferencije o financijskoj pismenosti jest organizirati najveće takvo okupljanje u regiji, okupiti i umrežiti stručnu i širu javnost iz različitih industrija i društvenih sfera da bi poslušale što o temama financijske pismenosti, obrazovanja i financijske sposobnosti misle vodeći stručnjaci i opinion makeri, zajednički promicati i unaprijediti razinu financijske pismenosti te tako pridonijeti izgradnji financijski sposobnih građana i zaposlenika – istaknuo je organizator Sruk.
Prema njegovu mišljenju, iako stope financijske pismenosti u Hrvatskoj rastu, i dalje nisu zadovoljavajuće: – Iako je zabilježen porast ukupne razine financijske pismenosti, pogoršao se odnos prema trošenju novca. Naime, u odnosu na 2015. građani u Hrvatskoj pogoršali su odnos prema potrošnji sa 60 na 56 posto. Mladi, oni u dobi od 18 do 29 godina, i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina, a nižu razinu financijske pismenosti također pokazuju starije osobe, žene, kao i oni koji se ne koriste pametnim uređajima. Ti rezultati pokazuju da postoji velik potencijal među građanima za poboljšanje financijske pismenosti i sposobnosti – rekao je Sruk.
Presudna uloga poslodavaca
U Hrvatskoj, nažalost, ne postoji sustavno financijsko obrazovanje, stoga manjak financijske pismenosti među djecom i mladima ne začuđuje. Također, mnoge odrasle osobe nikada nisu dobile priliku financijski se obrazovati, zbog čega se mnogi roditelji ne osjećaju sposobnima svojoj djeci omogućiti adekvatno financijsko obrazovanje. Istraživanje Instituta za financijsko obrazovanje Štedopis provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da približno 48 posto roditelja često razgovara s djecom o novcu, 36 posto razgovara rijetko, a 16 posto njih nikada. Svejedno, mnogo inicijativa u svojim programima cilja mlađu populaciju kao jednu od najranjivijih skupina građana, a odrasle osobe, naveo je Sruk, često imaju problema u pristupu financijskoj edukaciji zato što je takvih programa manje, edukacija se obično plaća i za nju je potrebno izdvojiti dodatno vrijeme.
– Za odrasle osobe važnu ulogu, ako ne i presudnu, imaju poslodavci koji svojim zaposlenicima mogu ponuditi programe financijskog opismenjavanja i tako izravno utjecati na njihovu dobrobit, ali i dobrobit svog poduzeća. To je jedan od razloga zbog kojih je ovaj događaj okrenut ne samo mladima i ne samo nositeljima obrazovne politike i financijskoj industriji nego i zaposlenicima i organizacijama čiji su oni sastavni dio – objasnio je Sruk.
Naveo je i rezultate PwC-ova istraživanja iz 2017. koji pokazuju da gotovo 50 posto osoba koje su pod stresom zbog svojih financija kaže da ih to odvlači od posla. Kažu da provode tri sata ili više svaki tjedan razmišljajući ili baveći se problemima osobnih financija, a 20 posto osoba tvrdi da provedu pet ili više sati tjedno razmišljajući o svojim financijskim problemima.
– Financijski stres može utjecati i na fizičko zdravlje, što povećava broj izostanaka s posla i troškove zdravstvene skrbi. Otprilike četvrtina zaposlenika tvrdi da su na njihovo zdravlje utjecale financijske brige. Financijskim obrazovanjem zaposlenika produktivnost, količina radnog vremena i fokus zaposlenika potencijalno bi se mogli povećati. Pružanje programa financijskog obrazovanja može podignuti produktivnost i kulturu organizacije – zaključio je Sruk.
Osnovni alat
Da je financijska pismenost osnovni alat koji nam je potreban za funkcioniranje u suvremenom društvu, smatra Dajana Barbić, voditeljica Organizacijskog odbora Tjedna financijske pismenosti, ističući kako su financijski pismene osobe bolje u planiranju i realizaciji svojih financijskih ciljeva, manje su izložene financijskim i makroekonomskim rizicima te mogućnostima financijske prijevare, odgovornije su u korištenju financijskih proizvoda i usluga, uspješnije kontroliraju svoju potrošnju i efikasnije planiraju vlastitu budućnost.
– Ulaganje u financijsku pismenost iznimno je važno za svakog pojedinca, ali i za poduzeća. Tvrtke koje iskažu interes za ulaganje u financijsku pismenost svojih zaposlenika pokazat će jasnu predanost organizacijskoj kulturi i ulaganju u svoju radnu snagu i tako povećati osobnu dobrobit zaposlenika, njihovu kvalitetu i zadovoljstvo životom te potencijalno utjecati na povećanje njihove produktivnosti na radnome mjestu – rekla je Barbić.
Štedopis je upravo završio dvogodišnji projekt ‘Građani za 5!‘, financiran iz fonda Active Citizens Fund Hrvatska i uz potporu Vladina Ureda za udruge, u sklopu kojeg je nastao program financijske pismenosti za više razrede osnovne škole objavljen u online izdanju udžbenika ‘Novac i ja‘. Donacijom Addiko banke tiskano je tisuću primjeraka udžbenika doniranih školama diljem Hrvatske, održane su radionice financijske pismenosti za više od 1500 učenika osnovnih i srednjih škola u devet hrvatskih županija i Zagrebu, educirano 85 nastavnika za samostalno provođenje financijskog obrazovanja u svojim razredima. Uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva znanosti i obrazovanja u programe financijske edukacije, osim mladih, uključeni su i odrasli, za koje su održane radionice o aktualnim temama o uvođenju eura i inflaciji te su snimljena dva videopriloga dostupna na Štedopisovu kanalu na YouTubeu. Uz to je u suradnji s udrugom Ozana proveden program financijskog obrazovanja za odrasle osobe s intelektualnim poteškoćama ‘Učimo o novcu‘ da bi se ojačale njihove sposobnosti za samostalan život.
– I ove godine nastavljamo provoditi projekte financijske pismenosti u školama uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Zagreba. Trenutačno pripremamo natjecanje u financijskoj pismenosti, online kviz za učenike osnovnih škola koji će se održati 7. ožujka, kako bismo povećali financijsku pismenost mladih, ali i promicali financijsku pismenost u javnosti – najavila je predsjednica Štedopisa Marina Ralašić.
Nema sustavna pristupa
Šira javnost možda ne zna da od 2015. u Hrvatskoj postoji Operativna radna skupina za unaprjeđenje financijske pismenosti građana koja se sastoji od 32 člana, uključujući Štedopis, a čiji rad koordinira Ministarstvo financija. Na temelju Nacionalnoga strateškog okvira financijske pismenosti provode se razne aktivnosti.
– U posljednjih nekoliko godina vidimo mnogo inicijativa koje provode pojedini članovi, no većina tih aktivnosti usmjerena je na mlađu populaciju i ne provodi se sustavno, nego uglavnom u povodu obilježavanja pojedinih obljetnica poput svjetskog i europskog tjedna novca ili pak u sklopu projekata s određenim trajanjem. Takav pristup onemogućuje kontinuitet i nije moguće osigurati obuhvat svih ciljnih skupina društva s obzirom na to da provođenje projekata ovisi o nizu vanjskih faktora, a primarno o instituciji koja provodi edukaciju. Posljedica je da učenici nekih škola i/ili generacija ne sudjeluju u projektima financijske pismenosti i zakinuti su za važne sadržaje financijskog obrazovanja. To osobito vrijedi za osobe starije od šezdeset godina, koje su nakon djece i mladih najranjivija skupina građana. Za njih, koliko znamo, nema sustavnih programa financijske pismenosti – istaknula je Ralašić.
Da su građani sve svjesniji nužnosti financijske pismenosti i poznavanja financijskih pojmova, potvrđuje i nedavno provedeno Hanfino istraživanje čiji su rezultati pokazali da je financijska pismenost mladih hrvatskih građana porasla za šest postotnih bodova u usporedbi s OECD-ovim podacima iz 2019. Ohrabruju i rezultati istraživanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji pokazuju da gotovo 80 posto studenata želi poboljšati svoja financijska znanja, a i Eurobarometrovo istraživanje pokazuje da većina Europljana, uključujući i Hrvate, upotrebljava aplikaciju za mobilno bankarstvo.
– S obzirom na nastavak nestabilnih tržišnih okolnosti, ali i prelazak na novu valutu, svjesni smo da je financijsko opismenjivanje građana i poduzetnika još potrebnije. Svoju odgovornost u tom području shvaćamo vrlo ozbiljno i poziciju edukatora dokazali smo različitim projektima za građane i poduzetnike. Posebno se ta nastojanja odnose na mlađe generacije, one koje tek ulaze u odrasle godine i suočavaju se s potrebom upravljanja vlastitim financijama – istaknuli su u Addiko banci.
U jesen 2022. uz financijsku potporu Addiko banke na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu počeo je projekt ‘Matematika u ulozi financijske pismenosti‘. Njegovi rezultati, koji se očekuju u prvom kvartalu ove godine, pretočit će se u nastavničke materijale za istraživački usmjerenu nastavu matematike s kontekstom koji razvija financijsku pismenost. Riječ je o kompletu u kojem je šest scenarija za poučavanje financijske pismenosti prilagođenih za učenike od sedmog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole.
Ni poduzetnici ne stoje najbolje
Addiko banka provodi i projekte financijskog opismenjavanja poduzetnika, koji nerijetko ne razumiju termine financijskog izvještavanja i računovodstvene logike, što rezultira pogrešnim poslovnim odlukama. Poduzetnicima, koji su mahom nefinancijske struke, nedostaju potrebna financijska znanja i vještine nužni za rast i razvoj na tržištu. Da bi svojim klijentima pomogla u donošenju boljih poslovnih odluka, Addiko banka je u suradnji sa Štedopisom objavila praktične materijale za poduzetnike ‘Upoznaj svoje poslovanje‘.
Financijska pismenost jedan je od najučinkovitijih alata zaštite potrošača. Otkriti nepoželjne oblike vlastitoga potrošačkog ponašanja nije ugodno i često izaziva velik otpor pa se čak i pojedinci sa zavidnim znanjem nastavljaju ponašati financijski neodgovorno.
– Pronalaženje metoda promjene ponašanja usmjerenih na financijsko osnaživanje ponašanja vrijedan je, važan, praktičan i znanstveni cilj koji slijedimo godinama. Ulaganje u razvoj i jačanje financijske sposobnosti pojedinaca put je prema ostvarivanju dobrobiti za sve dionike, i na osobnoj i na društveno-ekonomskoj razini – zaključila je Andrea Lučić.