piše: Zvonimir Vlak, menadžer u Deloitteovu Odjelu revizije i savjetovanja
Slijedom namjere da financijsko izvještavanje bude što transparentnije i pogodnije za analize Europska unija obvezala je članice da prihvate Jedinstveni europski elektronički format. Zbog pandemije u Hrvatskoj rok je odgođen pa za hrvatska društva obveza označavanja bilješki oznakama XBRL počinje s 1. siječnja ove godine ili nakon tog datuma. Za mnoge to neće biti sasvim jednostavno zbog tehničkih i izvještajnih zahtjeva
Jedinstveni europski elektronički format (The European Single Electronic Format – ESEF) je elektronički format izvješćivanja u kojem izdavatelji na uređenim tržištima Europske unije pripremaju svoja godišnja financijska izvješća od 1. siječnja 2020., a u slučaju Hrvatske od 1. siječnja 2021. budući da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) početkom 2021. godine, kao mjerodavno tijelo za nadzor financijskog izvještavanja izdavatelja, uslijed pandemije COVID-19 odlučila da neće poduzimati nadzorne mjere prema izdavateljima koji svoj godišnji izvještaj za 2020. godinu ne objave u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvješćivanje, čija je obvezna primjena trebala započeti u ovoj godini.
Navedena odluka o izuzeću temeljila se na dogovoru Europskog parlamenta i Vijeća da se državama članicama pruži mogućnost odgode primjene ESEF-a za godinu dana, a što će biti regulirano dopunom Direktive o transparentnosti. Cilj tog dogovora bio je omogućiti izdavateljima da zbog utjecaja pandemije bolesti COVID-19 usmjere svoje aktivnosti na druge aspekte svog poslovanja.
Tko mora
Sama ideja izrade regulatornih tehničkih standarda o ESEF-u zapravo potječe iz Direktive o transparentnosti iz 2004. godine, koja postavlja pravila o usklađivanju zahtjeva transparentnosti izdavatelja u koju je, izmjenama iz 2013. godine i konačnom potvrdom 2019. godine, dodan zahtjev za izdavatelje da pripremaju svoja godišnja financijska izvješća u jedinstvenom elektroničkom formatu izvješćivanja s osnovnim ciljem olakšavanja strukturiranja financijskih informacija na standardiziran i razumljiv načini kako bi izvješća bila usporediva i pristupačnija te kako bi se olakšala njihova analiza. Za izradu regulatornih tehničkih standarda (RTS) o ESEF-u ovlašteno je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala European Security and Markets Authority (ESMA).
Regulatorni tehnički standardi o ESEF-u primjenjuju se na sve izdavatelje koji podliježu zahtjevima sadržanim u Direktivi o transparentnosti za objavljivanje godišnjih financijskih izvještaja, dakle, u slučaju Hrvatske na sva društava čije dionice i/ili obveznice kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Direktiva o transparentnosti također predviđa određena izuzeća od objave godišnjih financijskih izvještaja, a samim time izuzeće od pripreme izvještaja prema zahtjevima RTS-a o ESEF-u, međutim, u Hrvatskoj ne postoje takvi slučajevi.
Računalni jezik XBRL
Važno je napomenuti da obveza označavanja bilješki uz financijske izvještaje XBRL oznakama počinje s razdobljima koja počinju 1. siječnja 2022. godine ili nakon tog datuma. Do navedenog razdoblja izdavatelji prikazuju bilješke uz financijske izvještaje u xHTML formatu kao sastavni dio godišnjeg izvještaja, no ne označavaju se XBRL oznakama. Također, za izdavatelje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj navedena obveza sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja u iXBRL formatu odnosi se na pojedinačne i konsolidirane godišnje izvještaje izdavatelja, a zahtjev regulatornih tehničkih standarda odnosi se samo na konsolidirane financijske izvještaje u dijelu označavanja XBRL oznakama.
Inače, XBRL je skraćenica za eXtensible Business Reporting Language i otvoreni je međunarodni standard za razmjenu financijskih i nefinancijskih informacija u digitalnom obliku. Računalni jezik omogućuje elektroničku komunikaciju strukturiranih poslovnih podataka pružanjem strojno čitljive oznake. Ta oznaka je slična crtičnom kodu tako da je svako pojedinačno otkrivanje jedinstveno prepoznatljivo i njime se može manipulirati samo računalnim programima koji mogu prepoznati oznake. Tehnologija čini izvješćivanje standardiziranijim i omogućuje računalnim sustavima da automatski prepoznaju i obrađuju podatke u cijelom lancu izvješćivanja. To pojednostavnjuje dostavu digitalnih izvješća raznim stranama i omogućuje bolji pristup informacijama za potrebe analiza i usporedbe.
Velika pomoć u primjeni
Kako bi društvima olakšala primjenu novih izvještajnih zahtjeva, ESMA je pripremila i Priručnik za izvješćivanje u ESEF-u (ESEF Reporting Manual), koji pruža smjernice o uobičajenim problemima s kojima se društva susreću u sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja u formatu Inline XBRL i donosi rješenja tih problema. Svrha tog dokumenta jest promicanje usklađenog i dosljednog pristupa za pripremu godišnjih financijskih izvješća u formatu navedenom u RTS-u o ESEF-u. Priručnik također pruža nekoliko konkretnih primjera ‘proširenja‘, uključujući smjernice i za izdavatelje i dobavljače softvera te je svakako jedan od ključnih dokumenata kojima se društva mogu okrenuti u slučajevima određenih problema prilikom pripreme izvještaja.
Osim navedenog priručnika, ESMA je također pripremila i ESEF Conformance Suite, namijenjen ponajprije tehnički potkovanijim interesnim skupinama (npr. razvojnim programerima XBRL softvera), koji opisuje način testiranja i provjeru jesu li softverski alati u stanju kreirati GFI-jeve u skladu sa svim tehničkim zahtjevima ESEF-a. Konkretno, ESEF Conformance Suite utvrđuje je li softver u stanju otkriti i označiti kršenja validacijskih pravila te se temelji na pravilima i smjernicama utvrđenim RTS-om o ESEF-u i ESEF-ovom priručniku za izvješćivanje. Točnije, sadrži 214 paketa grupiranih u 71 test te primjer jednog valjanog i jednog nevažećeg testnog primjera kako bi društva mogla utvrditi u kojem dijelu njihovi iXBRL izvještaji nisu u skladu s tehničkim zahtjevima, ako postoje takvi slučajevi.
Tri opcije izvedbe
Uzevši u obzir sve navedene aspekte i mnoge dodatne, kako tehničke, tako i izvještajne zahtjeve te obilježja XBRL izvještajnog jezika, vidljivo je da društva moraju alocirati znatne resurse kako bi njihovi GFI-jevi bili pripremljeni sukladno regulativnim tehničkim standardima o ESEF-u. Prema dosadašnjem iskustvu, najviše iz susjednih zemalja gdje nije bila odgođena primjena ESEF-a, društva se pri odabiru načina primjene najčešće odlučuju između tri opcije:
- kompletna eksternalizacijha (outsourcing), odnosno angažiranje vanjskih konzultanata za pripremu iXBRL izvještaja
- hibridni pristup, odnosno kupnja licencije za alat za generiranje iXBRL izvještaja uz dodatnu potporu konzultanata, posebice u dijelu označavanja stavaka financijskih izvještaja te rješavanju validacijskih pogrešaka, pri čemu je preporučljivo korištenje certificiranih dobavljača alata za stvaranje iXBRL izvještaja
- interni razvoj softvera te samostalna priprema iXBRL izvještaja
Međutim, kao najčešće korišteni pristup iskristalizirao se zapravo kompletan outsourcing, odnosno prepuštanje vanjskim konzultantima cjelokupnog procesa označavanja, tehničke pripreme izvještaja te generiranja iXBRL izvještaja kako bi se interni resursi društava mogli alocirati na ostale redovne poslove i aktivnosti, što je u današnje vrijeme rastućih pandemijskih izazova od ključne važnosti za sva društva.
Mnogi nisu ni počeli
Za kraj, važno je istaknuti i poruku, također temeljenu na dosadašnjem iskustvu, da su društva koja su počela pravodobno primjenjivati ESEF zahtjeve i koristeći se izvještajima prethodnih godina kao početnom točkom mnogo bolje pripremljena za završnu objavu financijskih izvještaja poštujući relativno kratke rokove od konačne verzije izvještaja do izvještajnog datuma.
Iako su društva svjesna toga, i dalje ima slučajeva da društva do današnjeg datuma nisu počela s uvođenjem, zbog čega se dovode u rizik od neispunjavanja izvještajnih rokova regulatora.