Piše: Igor Bobek, savjetnik u Odjelu pametne uprave Apsolona
Pametni i zeleni gradovi te kvalitetno strateško planiranje njihova razvoja predstavljaju važan korak ne samo u razvoju lokalnih urbanih sredina nego i služe kao alat za suočavanje s izazovima klimatskih promjena i prenapučenosti gradova na globalnoj razini. Inicijative poput zelenih urbanih obnova ili digitalizacija procesa u gradovima uvelike pridonose ne samo zaštiti čovjekove okoline nego i kvalitetnijem, resursno učinkovitijem i transparentnijem poslovanju gradova, kao i povećanju sigurnosti i otpornosti na krize.
Međutim, za realizaciju procesa koji su potrebni da gradovi postanu pametniji i zeleniji i promijene trenutačnu paradigmu razvoja potrebno je uključiti sve dionike, raspolagati adekvatnim stručnim znanjem, ali i osigurati novac za realizaciju projekata s obzirom na to da svi ti procesi zahtijevaju znatna ulaganja. Kako gradovi u Hrvatskoj mogu pristupiti tomu te koje su mogućnosti?
Što su pametni gradovi...
Kada govorimo o pametnim gradovima, ponajprije mislimo na gradove koji u svojim procesima i uslugama integriraju digitalna rješenja, čime postižu veću resursnu i vremensku učinkovitost u korist građana i poslovnih subjekata. Konkretno, to se odnosi na pametnu gradsku mobilnost i prometnu mrežu, učinkovitija postrojenja za opskrbu vodom, učinkovitije odlaganje otpada te učinkovitije korištenje javne rasvjete i sustava grijanja zgrada. Naglasak je na interakciji, što znači da se u fokus stavlja odnos građana i gradske uprave, sigurnost javnih prostora te olakšavanje pristupa infrastrukturi i uslugama za građane svih dobnih skupina.
S obzirom na to da se digitaliziranjem sustava kreira digitalna kopija grada, usluge ili pojedinog procesa, za uspostavu pametnih rješenja u gradovima ključne su ekspertize u raznim područjima, od IT-a i zakonodavstva do javnih politika i procesa. Operativno, to znači da se na razini pojedinog segmenta koji se želi digitalizirati mora uzeti u obzir trenutačno stanje i svi koraci koji su uključeni moraju se prilagoditi digitalnom okružju (prema potrebi modificirati) te testirati prije puštanja u pogon.
… a što zeleni?
Za razliku od digitalnih, tj. pametnih gradova, gdje je naglasak na učinkovitijem poslovanju i boljem upravljanju, razvoj zelenih gradova podrazumijeva prije svega aktivnosti kojima se želi postići bolje stanje infrastrukture u gradovima radi ublažavanja utjecaja klimatskih promjena. Takve aktivnosti odnose se na krajobrazna rješenja, smanjivanje utjecaja toplinskih otoka, osiguranje dostupnosti zelenih javnih površina za uspostavu zelenih oaza, fasada i krovova, kao i revitalizaciju zapuštene gradske infrastrukture primjenom zelenih i plavih rješenja.
No ta rješenja ne odnose se samo na vizualni aspekt urbane obnove. Glavni fokus gradskih vlasti, državnih agencija kao i stručnjaka urbanog planiranja mora biti sveden na pametno upravljanje energetskim sustavom i upotrebu obnovljivih izvora energije, učinkovito upravljanje vodnim resursima (vodovod i kanalizacija), upravljanje infrastrukturom – ponajprije zgradama i javnom rasvjetom te učinkovito upravljanje okolišem i stvaranje preduvjeta za otpornost na krize. Sve te aktivnosti u funkciji su glavnog cilja: smanjenja utjecaja gradova, tj. njihova doprinosa klimatskim promjenama te zagađenju okoliša.
Kombinacija ta dva koncepta moguća je u gotovo svakom aspektu. Primjerice, sustavi navodnjavanja zelenih površina mogu se automatizirati i kontrolirati iz jedne centralne točke te učiniti pametnim i digitalnim, što omogućava pravodobnu reakciju na potrebe navodnjavanja te kvalitetno raspoređene resurse poput vode i električne energije usmjerene na područja koja su podložnija utjecaju sušnih razdoblja. Također, sustavi praćenja i zaštite od ugroza poput požara, poplava te ostalih aspekata zaštite sigurnosti građana također se uspješno digitaliziraju, čineći procese bržim, sigurnijim, jednostavnijim, učinkovitijim te otpornijim na ugroze.
I dobre i loše strane urbanizacije
Prema podacima Svjetske banke, u 2023. godini gotovo 56 posto globalnog stanovništva (oko 4,4 milijarde ljudi) živi u gradovima. Postotak stanovništva koji će do 2050. godine živjeti u gradovima udvostručit će se te će sedam od deset stanovnika na planetu živjeti u gradovima. Taj podatak važan je u kontekstu klimatskih promjena, ali i u kontekstu korištenja resursa, budući da funkcioniranje gradova uvelike ovisi o dostupnim resursima poput hrane, energenata, ali i drugih resursa poput čistog zraka te kvalitetnog javnog otvorenog prostora koji je dostupan svim stanovnicima urbanih sredina.
Proces urbanizacije pridonosi održivom rastu i razvoju društva i država povećanjem produktivnosti, inovacijskog potencijala te sigurnosti, pod uvjetom da je adekvatno planiran te da se njime na odgovoran i kvalitetan način upravlja. Naime, više od 80 posto globalnog BDP-a nastaje u gradovima, što potvrđuje dominantan utjecaj gradova na globalna kretanja gospodarstva, društveni razvoj, socijalnu sigurnost itd. S druge strane, prekomjerna urbanizacija može dovesti do niza izazova, poput prenapučenosti i nedostatka životnog prostora, povećanja korištenja resursa za održavanje životnih uvjeta, povećane potrebe za korištenjem energenata te, posljedično, povećane emisije stakleničkih plinova. Također, prisutni su i ostali izazovi koji pridonose ili održavanju statusa quo ili u nekim slučajevima dovode do pogoršanja životnih uvjeta u urbanim područjima.
Iz tog razloga Ujedinjeni narodi su u jednom od svojih ciljeva održivog razvoja (engl. sustainable development goals – SDGs), točnije u cilju 11, posvetili posebnu pozornost razvoju urbanih sredina. Jedna od ključnih odrednica koja usmjerava UN-ov fokus na gradove jest ta da su gradovi odgovorni za više od 70 posto emisija stakleničkih plinova. Također, klimatske promjene pokazale su ranjivost urbanih sredina na nove izazove poput promjenjivih vremenskih uvjeta, ali su na vidjelo iznijele i važnost strateškog planiranja i pristupa urbanom razvoju i širenju urbanih područja. Svi ti izazovi mogu ugroziti normalno funkcioniranje urbanih sredina i dostupnost resursa poput pitke vode, kvalitete zraka i tla, uzrokovati povećanje zvučnog zagađenja i količine otpada, zatim stope kriminaliteta, ali i pogoršati stambene uvjete, urbanu mobilnost te ostale gradske procese i infrastrukturu.
Europske inicijative
Europska unija prihvatila je UN-ovu inicijativu te je u svoje politike ugradila i ciljeve održivog razvoja. Tematika održivog, zelenog i digitalnog obuhvaćena je inicijativama kao što su Europski zeleni plan, Novi europski bauhaus, URBACT, Sporazum o zelenim gradovima, ali i uključivanjem tematike urbanog razvoja u programe financiranja. Primjerice, program ‘Obzor Europe‘ usmjeren je na stvaranje klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. godine, a cilj te misije je povezivanje i koordinacija nacionalnih tijela, lokalnih vlasti, poduzeća, investitora te građana kako bi se do 2030. godine na razini EU-a ostvario cilj od sto pametnih gradova.
Ti gradovi postat će platforme za uvođenje tehnoloških i procesnih inovacija, od kojih će se primjeri dobre prakse diseminirati svim europskim gradovima koji će ta rješenja implementirati u svoje sredine do 2050. godine. Grad Zagreb jedini je hrvatski grad koji je uključen u taj proces. Ako pogledamo susjedne zemlje, Ljubljana, Kranj i Velenje u Sloveniji te Budimpešta, Miškolc i Pečuh u Mađarskoj postat će klimatski neutralni i pametni gradovi, što pruža mogućnost ostalim hrvatskim gradovima korištenje primjera dobre prakse iz bliskog okružja.
Hrvatski plan
S obzirom na to da je u regiji Sredozemlje, koja je okarakterizirana kao vruća točka što se tiče klimatskih promjena, Hrvatska je posebno je ranjiva te je potrebno poduzeti velike i inovativne korake kako bi se neutralizirao njihov utjecaj. Utjecaj klimatskih promjena ne očituje se samo u povećanju temperature, nego je negativan za okoliš, gospodarstvo, zdravlje ljudi te nacionalnu sigurnost. Stoga je Hrvatska, kao članica EU-a, također prihvatila i definirala svoje prioritete te mogućnosti financiranja za nekoliko ključnih područja poput razvoja pametnih gradova i razvoja zelene infrastrukture.
Strateško planiranje prvi je korak ka pokretanju procesa razvoja te je, u skladu s time, Hrvatska donijela nekoliko ključnih dokumenata, a jedan od njih je Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine. Ona definira prioritete ulaganja, koji obuhvaćaju unaprjeđenje gradskog i prigradskog prometa, mobilnosti te zdravih oblika kretanja, zatim kružno gospodarenje zgradama i javnim prostorima, revitalizaciju brownfield-područja, razvoj zelenih površina, obnovu i održivo korištenje kulturne i povijesne baštine te poboljšanje urbane infrastrukture razvojem pametnih i održivih gradova.
S druge strane, Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine usmjerava se u održiv prostorni, društveni i gospodarski razvoj urbanih područja uspostavom otpornih, održivih, sigurnih i za život ugodnih i uređenih gradova i općina. Programom su definirani ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje, a jedan od većih identificiranih izazova s kojima se susreću gradovi nedostatak je strateških dokumenata koji bi usmjeravali razvoj gradova u kontekstu zelene infrastrukture. Sukladno tome, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ranije je objavilo poziv namijenjen gradovima za izradu strategija zelene urbane obnove, zahvaljujući kojem su uz pomoć dodijeljenih sredstava gradovi poput Ploča ili Slavonskog Broda već započeli izradu strategije.
Financijska potpora
Strategije razvoja pametnih gradova te zelene urbane obnove omogućit će gradovima pristup sredstvima EU potrebnim za sufinanciranje razvojnih projekata kako bi bili spremni odgovoriti na lokalne, regionalne i globalne izazove. Sredstva za svaki korak, od strateškog planiranja do realizacije projekata digitalnih i zelenih gradova, dostupna su za jedinice lokalne samouprave u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.‘ te Integriranoga teritorijalnog programa (ITP).
Proces prilagodbe gradova klimatskim promjenama korištenjem novih digitalnih tehnologija te rješenja zasnovanih na prirodi (engl. nature based solutions), iako zahtjevan, dugoročno pruža velike mogućnosti za daljnji razvoj urbanih sredina te poboljšanje kvalitete života građana. Odgađanje procesa koji dovode do povećanja pametnog i zelenog u gradovima ostavlja gradove izloženima utjecaju klimatskih promjena i ostalih ugroza, što povećava opterećenje gradskih proračuna. Naime, izbjegavanje procesa digitalizacije i zelene urbane obnove dugoročno će povećati izdatke za sanaciju posljedica klimatskih promjena, kao i sve veće potrebe gradova da odgovore na izazove povećanja broja stanovnika. Na kraju, u procesima razvoja pametnih i zelenih gradova, kao i privlačenja EU sredstava, često su potrebna i neka specijalizirana znanja, koja ovise o specifičnom slučaju i projektu, zato je svakako najsigurnija i dugoročno najisplativija opcija zatražiti pomoć stručnjaka.