Na promjenu klime milijunima godina utječu brojni prirodni faktori a zadnjih stotinjak godina na klimu nešto više utječe i čovjek. Na pitanje koliki je u sadašnjim klimatskim promjenama doprinos prirodnog porijekla, a koliki je doprinos čovjeka i dalje se lome koplja. Preciznije, čovjek na klimu zapravo utječe zadnjih desetak tisuća godina, isprva poljoprivredom i krčenjem šuma, a zadnjih nekoliko stoljeća sve većim korištenjem energije, promjenom načina života, kemijskim zagađenjem okoliša.
Tijekom zadnjih stotinjak godina, temperatura na Zemlji porasla je za oko jedan Celzijev stupanj, što je naizgled malo, ali se osjeća po češćim tzv. ekstremnim klimatskim pojavama kao što su oluje, poplave, suše, brze promjene vremena...Posljedice se mogu znatno smanjiti nizom mjera, kao što su tehnološka poboljšanja uređaja i proizvodnih procesa, organizacija efikasnog javnog prometa umjesto orijentacije na osobne automobile osobito u gradovima, povećavanje zelenih površina te smanjenje betonizacije, bolji sustav umjetnog navodnjavanja i više retencija, orijentacija na ekološku poljoprivredu, pasivna solarna arhitektura itd..
Bez obzira u kojem se taboru nalazili, onom koji za sve klimatske promjene okrivljuje čovjeka ili onom drugom koji naginje prirodnom ciklusu, sigurno je da klimatske promjene na razne načine utječe na poslovanje u različitim industrijama.
Izložene industrije
Naravno, neke industrije su izloženije od drugih. Najizloženija grana industrije je svakako poljoprivreda i proizvodnja hrane gdje promjene u temperaturi, padalinama i ekstremnim vremenskim prilikama mogu poremetiti prinose usjeva i stočarsku proizvodnju, što dovodi do nestašice hrane i povećanja cijena. Na primjer, suše 2012. u Sjedinjenim Državama su dovela do smanjenja proizvodnje kukuruza za 33 posto, što je rezultiralo višim cijenama hrane za potrošače.
Znači, uz povećanje temperature u poljoprivrednoj je proizvodnji velik problem dugotrajna suša kao i raspored oborina koji posljednjih godina pokazuje značajna odstupanja od uobičajenih.
U Hrvatskoj je to također prepoznato što potvrđuje i projekt ‘CroViZone - prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama‘ kojega provodi Ekonomski fakultet u Osijeku s partnerima - Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, Agronomskim te Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Turizam i ugostiteljstvo su druga najizloženija industrija jer rastuće temperature, porast razine mora i promjene vremenskih prilika mogu negativno utjecati na turistička odredišta, iako treba naglasiti da je razina mora u zadnjih 100 godina povećana tek za 15-ak centimetra. Energetski sektor također je pod velikim utjecajem klimatskih promjena jer one mogu utjecati na dostupnost i cijenu energetskih resursa, kao i na pouzdanost energetske infrastrukture, poput električnih mreža i cjevovoda. Na primjer, požar iz 2018. u Kaliforniji, koji je potaknut suhim i veoma vrućim vremenskim uvjetima koje se mogu pripisati klimatskim promjenama, izazvao je značajnu štetu na električnoj mreži, što je pak dovelo do nestanka struje i prekida u opskrbi prirodnim plinom.
Industrija osiguranja je također na ovoj listi budući da sve veća učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih događaja može dovesti do većih potraživanja i gubitaka od osiguranja. Primjera radi, sezona uragana iz 2017. u SAD-u, bila jedna od najskupljih zabilježenih jer je rezultirala milijardama dolara u potraživanjima i gubicima osiguranja, što je dovelo do viših premija osiguranja za osiguranike.
Porast razine mora, poplave i druge opasnosti povezane s klimom mogu oštetiti ili uništiti zgrade, infrastrukturu i vrijednosti imovine, što dovodi do financijskih gubitaka za vlasnike nekretnina i investitore, pa je građevinska industrija iduća industrija koja se nalazi pod pritiskom klimatskih promjena. Na primjer, poplava u Houstonu u Teksasu 2017., koju su pogoršale klimatske promjene, prouzročila je značajnu štetu na domovima i poduzećima, što je rezultiralo milijardama dolara materijalne štete.
Sektor transporta i logistike također je pod utjecajem klimatskih promjena, budući da ekstremne vremenske prilike mogu poremetiti transportne mreže, što dovodi do prekida opskrbnog lanca, povećanih troškova i kašnjenja.
Rizici u poslovanju
Klimatske promjene mogu imati i značajan utjecaj na poslovanje, a to uključuje fizičke, regulatorne, reputacijske, tržišne i financijske rizike. Među fizičke se ubrajaju vremenske nepogode kao što su poplave, uragani, požari koji mogu oštetiti infrastrukturu i poremetiti opskrbne lance. Među regulatorne rizike se ubrajaju politike i propisi propise za rješavanje klimatskih promjena koji mogu utjecati na poslovanje kroz povećanje troškova i ograničenja poslovanja. Kako potrošači i ulagači postaju svjesniji rizika i utjecaja klimatskih promjena, tvrtke za koje se smatra da pridonose problemu klime ili ne poduzimaju radnje za njegovo rješavanje, mogu se suočiti s reputacijskom štetom i gubitkom posla, dok promjene u preferencijama potrošača mogu dovesti do promjena u tržišnoj dinamici, pa tako imam i tržišne rizike. Na kraju, najočitiji su oni financijski rizici koji dolaze zbog povećanja troškova osiguranja. U konačnici, klimatske promjene predstavljaju niz rizika i izazova za poduzeća, ali također stvaraju prilike za inovacije i ulaganja..
Prepoznavanje prilika
Da klimatske promjene stvaraju prilike i otvaraju prostor za nova ulaganja su prepoznali i u Plivi. Iako farmaceutska industrija ne bilježi veliki izravni utjecaj klimatskih promjena na poslovanje, Pliva je, kao vodeća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj i regiji svjesna ozbiljnosti i posljedica koje sa sobom nose.
- Briga o okolini i smanjenje vlastitog utjecaja od velike su nam važnosti. Zahvaljujući sustavnoj modernizaciji i ulaganjima u unapređenje vlastitih procesa, kontinuirano podižemo standarde zaštite okoliša i odgovornosti prema okruženju u kojem poslujemo – kažu nam iz Plive.
Priču potkrepljuju i primjerima a jedan od njih je i solarna elektrana koja se nalazi na lokaciji u Savskom Marofu a izgrađena je u suradnji s Plivinim partnerom tvrtkom E.ON, čije se puštanje u rad očekuje uskoro.
- Riječ je o trenutno najvećoj izgrađenoj solarnoj elektrani u RH, a postavljeni solari zadovoljit će gotovo 30 posto potreba za električnom energijom Plivinih proizvodnih pogona na toj lokaciji. Nadalje, uz certifikat ISO 50001 za upravljanje energijom nositeljica smo i ZelEn certifikata koji se dodjeljuje kompanijama koje u svojim poslovnim procesima već dugi niz godina koriste isključivo obnovljivu energiju. Otpadna toplina koja se generira tijekom naših proizvodnih procesa koristi se za potrebe zagrijavanje prostora čime smo značajno smanjili emisije CO2. Primjenjujemo koncept ‘zero landfill‘ u upravljanju otpadom što podrazumijeva odvajanje i obradu otpada u više faza - neopasni otpad odvaja se na mjestu nastanka, potom se sortira u Plivinom reciklažnom dvorištu, a otpad koji nije moguće odvojiti, odvozi se na daljnju obradu kod ovlaštenog partnera. Zahvaljujući uspješnoj implementaciji navedenog koncepta zadnji 13 godina na odlagališta nismo odložiti niti jedan kilogram otpada – kažu iz Plive.
Dodaju da kao članica Teva grupe drže i do njihovih ciljeva za održivost koja se sastoje od tri ključna područja te obuhvaćaju klimatski utjecaj, odgovorno korištenje prirodnih resursa i smanjenje emisije stakleničkih plinova, otpadnih voda i otpada. Ujedno ističu kako je Teva prva farmaceutska kompanija koja se bavi proizvodnjom generika u svijetu koja je izdala zelenu obveznicu od 5 milijardi dolara temeljem koje se obvezala ‘smanjiti emisije stakleničkih plinova opsega 1 i 2 za 25 posto do kraja 2025. godine, a dodatno i emisije stakleničkih plinova opsega 3 za 25 posto do kraja 2030‘.
Andreja Dobra, voditeljica ESG programa za A1 Hrvatsku i A1 Makedoniju kaže kako je smanjenje učinaka klimatskih promjena prioritet Unije što utječe na cjelokupno poslovanje kompanija pa tako i na A1.
- ESG mora postati dio svakog procesa, jednostavno rečeno standard, jer tek zajedničkim djelovanjem možemo dostići ciljeve zelenog plana EU i UN-ova Programa održivog razvoja – kaže Dobra.
Dodaje kako je pritom izuzetno bitna edukacija zaposlenika, da razumiju kako i oni mogu doprinijeti na ostvarenje ESG ciljeva u svom poslu i u procesima na kojima rade.
U Hrvatskom telekomu također naglašavaju važnost ESG-a i dodaju kako su klimatski ciljevi HT-a usklađeni su s ciljevima Europskog zelenog plana, a prvi od njih – korištenje električne energije u potpunosti proizvedene iz obnovljivih izvora HT je već ostvario i obnovljivu električnu energiju koristi već godinama.
- Zbog 100 postotnog prelaska na obnovljivu električnu energiju samo u 2021. godini u zrak nismo ispustili više od 40.000 tona CO2. što je smanjenje emisija za 54 posto – naglašavaju iz HT-a.
Cilj HT-a je postići i klimatsku neutralnost s obzirom na izravnu i neizravnu potrošnju energije do 2025. te klimatsku neutralnost cijelog vrijednosnog lanca do 2040. godine.