Što i kako
StoryEditor

Klimatske promjene: Pet razloga zašto ulagati u prelazak na održivo poslovanje

04. Svibanj 2022.
piše: dr.sc. Mirjana Matešić, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj

U ovogodišnjem istraživanju o globalnim rizicima objavljenom na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu čak sedam od deset najvećih globalnih rizika prema ozbiljnosti utjecaja direktno su ili posredno posljedica promjene klime i neodrživa razvoja. Strah od rizika polako se preslikava i na regulativu, koja mijenja uvjete poslovanja

Održivi razvoj u posljednjih je godinu dana postao bitan dio medijskih sadržaja te stručnjaci koji se u Hrvatskoj bave tom temom mogu biti zadovoljni. Osim u medije, tema je ušla na dnevni red uprava velikih i srednjih poduzeća, u vokabular političara, ali i u programe i kolegije u visokom obrazovanju, s posebnim naglaskom na poslovne škole. Što je uzrokovalo promjenu?

Prihvaćanjem Europskoga zelenog plana, razvojne strategije Europske unije koju je Europska komisija usvojila potkraj 2019., počela je temeljita transformacija regulatornog okvira u Europi koja mijenja uvjete poslovanja za europsko gospodarstvo. Dodatno se počinju osjećati posljedice promjene klime, dugotrajne suše i prekomjerne padaline narušavaju urode u poljoprivredi, a nestašica i rast cijena energenata ugrožavaju proizvodnju. Zbog pogoršanja životnih uvjeta izloženi smo valu migracija prema Europi, što je također jedna od direktnih posljedica klimatskih promjena.

U ovogodišnjem istraživanju o globalnim rizicima koje ispunjavaju svjetski poslovni i drugi lideri, a koje je objavljeno na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu (Global Risk Report 2022), čak sedam od deset najvećih globalnih rizika, s obzirom na ozbiljnost utjecaja, direktno su ili posredno posljedica promjene klime i neodrživa razvoja, a to su prema važnosti: neuspješna borba protiv promjene klime, ekstremni vremenski uvjeti, gubitak biološke raznolikosti, kriza životnih uvjeta, infektivne bolesti, oštećenje životnog okoliša i kriza prirodnih resursa. Već nekoliko godina svjetski lideri svjesni su važnosti rizika koji proizlaze iz degradacije okoliša i klimatskih promjena, a sada se strah od tih rizika polako preslikava i u regulativi koja mijenja uvjete poslovanja.

1. Cijena energije i materijala

Od početka godine jedna od glavnih tema, ali i faktora koji ugrožavaju poslovanje veliko je povećanje cijena energenata, posebice plina, koje se prelijeva na porast cijene svih drugih proizvoda i usluga. Iako je za taj neposredni rast uglavnom uzrok politički, ipak je činjenica da već dvadesetak ili više godina svjedočimo kontinuiranom rastu cijena energije iz fosilnih goriva. Njihova je dostupnost ograničena, a dodatno ih opterećuje ograničenje emisija ugljikova dioksida. Stoga se sada bilo kakva investicija u energetsku učinkovitost ili obnovljive izvore energije kao što su solarni paneli na zgradama pogona i ureda čini razumnom. No za velike potrošače energije takav pristup nije dovoljan. Pokazuje se potreba za ponovnim promišljanjem tehnoloških procesa i ulaganjem većih napora u iznalaženje prostora za uštedu. Sada se pokazuje da su predvodnici održivog poslovanja, koji su radili na razdvajanju povezanosti između potrošnje energije i proizvodnje jedinice proizvoda, u prednosti, a ta će prednost u razdoblju pred nama eksponencijalno rasti.

2. Fit for 55

Fit for 55 je plan Europske komisije za promjenu smjera razvoja Europe prema smanjenju emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. u odnosu na baznu 1990. godinu. Tako ambiciozan plan dio je napora za postizanje ugljične neutralnosti do 2050., što zahtijeva drastične promjene u načinu kako će građani Europe izolirati svoje domove, prometovati, proizvoditi čelik ili cement te upravljati šumama i zemljištem. Glavni mehanizam za uspostavu cijene za stakleničke plinove u Europi je EU ETS, shema za trgovanje ugljkovim dioksidom koja dodjeljuje dozvole (kvote) za njegovo emitiranje za više od 11.000 elektrana i industrijskih postrojenja i aviokompanija u Europi te pokriva oko 40 posto ukupnih emisija EU. Cijenu emisija određuje tržište, ali nakon godina vrlo niskih cijena, reforme i izmjene regulative dovele su do porasta cijene na blizu 100 eura po toni s tendencijom rasta. EU ETS sada se širi na cestovni promet i zgradarstvo. Frans Timmermans, predstojnik EU za provedbu Europskog zelenog plana, rekao je da je namjera ojačati ulogu EU ETS-a, unaprijediti sustav oporezivanja energije, doraditi standarde emisija za vozila kao i za zgrade, donijeti nove ciljeve za obnovljive izvore energije i načine potpore za čistu energiju i infrastrukturu za čisti transport.

3. Reputacija i očekivanja potrošača i kupaca

Iako mnoga istraživanja pokazuju da na odluke potrošača pa onda i kupaca utječe primarno kupovna moć te je stoga većini glavni kriterij kupnje cijena pa onda kvaliteta, ipak se brendiranje proizvoda i usluga kao zelenih, održivih, bio i slično pokazuje sve važnijim faktorom u pozicioniranju na tržištu. Kao zeleni/održivi/organski/bio brendiraju se ne samo proizvođači hrane i pića, automobila i odjevnih predmeta, već se tako brendiraju i banke, proizvođači namještaja, sredstava za čišćenje i mnogi drugi. Jasno je da je percepcija dijela javnosti koja sve više raste senzibilizirana za pitanja okoliša. Dodatno, na prednost 'zelenih' proizvoda na tržištu utječu programi vlada i EU kao što su zelena javna nabava, paket mjera za kružno gospodarstvo, zakon o klimi koji ograničava emisije stakleničkih plinova, a koji dodatno senzibiliziraju građane i osvještavaju važnost tih tema. Naravno, uvjet je da iza brenda stoje stvarni dokazi da je neki proizvod/usluga zeleniji od onoga konkurencije.

4. Promjena smjera financiranja

Jedan od važnijih faktora koji su u posljednje vrijeme stavili naglasak na održivo poslovanje jest paket mjera za održivo financiranje koji je Europska komisija usvojila tijekom prošle godine. Riječ je o Uredbi o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (EU 2020/852) i Uredbi o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (EU 2020/852). Uredba EU 2020/852 uvodi obvezu financijskim institucijama da izvještavaju vlasnike kapitala o udjelu održivih plasmana u njihovim portfeljima, a Uredba EU 2020/852, koju nazivamo i Uredba o EU taksonomiji, donosi kriterije za rangiranje održivosti projekata i poduzeća koji se kandidiraju za financiranje. Te uredbe stvaraju obvezu kompanijama da za projekte i investicije za koje traže sredstva od financijskih institucija moraju dokazivati njihov pozitivan utjecaj na održivost kako bi im bila odobrena te kako bi ta sredstva bila jeftinija. U prvoj fazi riječ je samo o izvještavanju iako već sad znamo da neke kompanije odnosno tehnologije ne mogu potpasti pod održivo financiranje. Može se očekivati da će se kriteriji tijekom godina postrožiti i neke tehnologije stavljati izvan ovog okvira. U tijeku je i prihvaćanje Direktive o izvještavanju o korporativnoj održivosti koja mijenja postojeću Direktivu o nefinancijskom izvještavanju, a uvodi strože kriterije obveznika izvještavanja kao i kriterije izvještavanja.

5. Neodrživost neodrživa poslovanja

Iz svih navedenih argumenata jasno je da se obruč oko neodrživog poslovanja polako steže te da raste pritisak na gospodarstvo vezano uz utjecaje koje poslovanje ima na okoliš, zajednicu i ukupne ekonomske koristi. Taj pritisak posljedica je sve snažnijeg osvještavanja kako naše ponašanje narušava klimatsku ravnotežu, pretjerano troši resurse i, s druge strane, stvara goleme nerazgradive količine otpada koje ugrožavaju ekosustave. Iscrpljivanje prirodnih resursa kao posljedicu ima i gubitak prirodnih staništa te biološke raznolikosti. Vrijednosti koje stvara naša ekonomija nisu raspodijeljene tako da svi koji sudjeluju u vrijednosnim lancima dobivaju dovoljno te je porast nejednakosti, ne samo u zemljama Trećeg svijeta već i u razvijenim zemljama, poprimio zabrinjavajuće razmjere. Promjene su nužne i to promjene prema održivosti. Gospodarstvo je taj propulzivni dio društva koji ima znanje i resurse da se može i treba mijenjati. Inovacije u poslovnim modelima, tehnologijama i rješenjima nužne su kako bismo doskočili tim izazovima. Oni koji u tome budu prvi, imat će sigurnije i unosnije mjesto na tržištu. 

21. svibanj 2022 01:58