Ako poslodavac ima informacije o opravdanosti bolovanja ili sumnja u to, može od HZZO-a zatražiti kontrolu bolovanja, ali i angažirati registriranoga privatnog detektiva. Informacije i podatke koje je utvrdio privatni detektiv poslodavac može upotrijebiti kao prilog zahtjevu kojim se traži kontrola bolovanja, a i u pripremi sudskih postupaka u slučaju radnog spora
Osiguranik zdravstvenog sustava koji je zbog bolesti, skrbi za člana obitelji, ozljede na radu ili drugoga medicinski opravdanog razloga spriječen raditi ima pravo na naknadu plaće za dane izostanka s posla. Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisani su razlozi i trajanje spriječenosti za rad za koje naknada plaće tereti poslodavca odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Privremenu spriječenost za rad određuje ovlašteni liječnik prema medicinskim indikacijama. Radnici i s njima izjednačene osobe obvezni su što prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.
Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad izdaje izabrani liječnik obiteljske medicine, a radnik ju je dužan najkasnije u roku od tri dana dostaviti poslodavcu kako bi poslodavac mogao organizirati provedbu poslovnih aktivnosti u odsutnosti spriječenog radnika. Ako radnik iz opravdanog razloga nije mogao dostaviti potvrdu u roku od tri dana, dužan ju je dostaviti odmah nakon prestanka okolnosti koje su ga u tome onemogućile. Potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad ne zamjenjuje izvješće na temelju kojega se utvrđuje pravo radnika na naknadu plaće. Izvješće o privremenoj nesposobnosti osiguranika dostupno je na HZZO-ovim mrežnim stranicama.
Treba naći dokaze
Ako poslodavac ima informacije o opravdanosti bolovanja ili sumnja u to, može od HZZO-a zatražiti kontrolu bolovanja. Zahtjev se podnosi u slobodnoj formi. Treba navesti podatke o poslodavcu i radniku, mogu se navesti ime izabranog liječnika koji je odobrio bolovanje (taj podatak nije nužan, njime raspolaže HZZO) i razlozi zbog kojih poslodavac sumnja u opravdanost bolovanja. Naprimjer, ako poslodavac ima informacije da radnik za vrijeme bolovanja radi za drugoga, da je otputovao iz mjesta svoga prebivališta, da radi na svome poljoprivrednom imanju i drugo, u obrazloženju zahtjeva navest će te podatke. Ako ima dokaze koji potkrepljuje njegovu sumnju, treba te dokaze priložiti uza zahtjev kojim traži kontrolu opravdanosti bolovanja.
Poslodavac može u svrhu kontrole opravdanosti bolovanja svojih radnika angažirati privatnog detektiva, pravnu ili fizičku osobu koja obavlja registriranu djelatnost prema Zakonu o privatnim detektivima. Privatni detektivi smiju za potrebe i po narudžbi poslodavca prikupljati informacije o povredama radnih obveza radnika vodeći pritom računa o zaštiti privatnosti te dostojanstvu i moralu radnika. Poslodavci mogu informacije i podatke koje je utvrdio privatni detektiv upotrebljavati kao prilog zahtjevu kojim traže nadzor nad bolovanjem, a i u pripremi sudskih postupaka u slučaju radnog spora.
Kako HZZO provodi nadzor
Poslodavac ima pravo zahtijevati kontrolu opravdanosti bolovanja, a provodi je HZZO. HZZO kontrolira bolovanja prema posebnom Pravilniku o kontroli privremene nesposobnosti za rad i u tu svrhu provodi redovite i izvanredne kontrole. Redovite kontrole provode se prema prethodno prihvaćenome godišnjem planu kontrola, a izvanredne se obavljaju prema nalogu ravnatelja, voditelja HZZO-ova regionalnog ureda i drugoga ovlaštenog radnika HZZO-a te na zahtjev poslodavca. HZZO-ovi kontrolori odnosno imenovano povjerenstvo pregledavaju medicinsku dokumentaciju i osiguranika, utvrđuju jesu li postojale medicinske indikacije za korištenje privremene nesposobnosti, postoje li indikacije za nastavak bolovanja, jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak bolovanja te je li ispravno utvrđena promjena šifre dijagnoze bolesti tijekom bolovanja ako je liječnik mijenjao šifru prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti. O utvrđenim činjenicama kontrolor odnosno povjerenstvo donosi stručnu medicinsku ocjenu koja obvezuje izabranog liječnika da ovisno o nalazu utvrdi prestanak ili daljnji nastavak privremene nesposobnosti.
Koje su kazne
Posljedica kontrole opravdanosti bolovanja može biti gubitak prava na naknadu plaće. Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je kada osiguranik kojemu je utvrđena privremena nesposobnost za rad nema pravo na naknadu plaće. Među ostalim slučajevima, nema pravo na naknadu plaće ako se utvrdi da svojim ponašanjem namjerno sprječava ozdravljenje, ako tijekom bolovanja obavlja poslove na osnovi kojih ima status osiguranika i ako se ne drži uputa za liječenje.
Ako se u nadzoru utvrdi da je liječnik koji je odobrio bolovanje zlorabio pravo na bolovanje, HZZO ga može sankcionirati. Od ovlaštenog liječnika može zatražiti nadoknadu štete, a može ga i prekršajno kazniti. HZZO može za zloporabu bolovanja prekršajno kazniti i samog osiguranika, i to novčanom kaznom od 1060 do 1990 eura. I poslodavac može sankcionirati radnika koji je zloporabom prava na bolovanje povrijedio radne obveze. Može mu izdati pismeno upozorenje o kršenju obveza iz radnog odnosa, u slučaju ponovljenoga kršenja može mu redovito otkazati radni odnos, a ako je riječ o teškoj povredi zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć, može mu izvanredno otkazati ugovor o radu.