Tržište kriptovaluta i općenito blockchaina u naglom je porastu u posljednje dvije godine, mogli bismo reći i da kriptovalute doživljavaju pravi procvat, renesansu. Početkom prosinca cijena jednog bitcoina prvi je put u povijesti premašila dvadeset tisuća dolara, a do 28. prosinca dosegnula je čak 28 tisuća dolara. Slično se s vrtoglavim rastom cijene dogodilo 2017., ali tada to veselje ulagača nije dugo potrajalo jer je u samo nekoliko mjeseci bitcoin ponovno potonuo i mnogi svježi ulagači tada su se opekli trgujući tom volatilnom digitalnom valutom.
No kriptostručnjaci uvjeravaju kako je te godine cijena bitcoina umjetno rasla zbog velikog broja privatnih ulagača, građana i fizičkih osoba koji su vidjevši veliki rast u kratkom roku poželjeli dio kolača. Ovaj put situacija je ipak malo drukčija.
Velike kompanije ušle u igru
Mnogi taj današnji publicitet povezan s tim pripisuju velikim kompanijama koje sada prihvaćaju bitcoin kao pravu valutu plaćanja. Tu prije svega mislimo na PayPal, Visu i Square. Ali ne čini se samo njima da bi kriptovalute mogle postati mainstream – i sve više središnjih banaka uvodi tzv. digitalne inačice nacionalne valute (central bank digital currency – CBDC), poput švedske središnje banke Riksbank u kojoj se trenutačno testira upotreba e-krune. Tu je i jedna od najvećih internacionalnih banaka na svijetu, J. P. Morgan, koja je već izdala svoj stablecoin, JPM coin, i službeni su joj klijenti Coinbase i Gemini, dvije poznate kriptoburze.
Također, mnoge države donose regulacije i odobravaju upotrebu kriptovaluta, već se mogu upotrebljavati u maloprodaji. Nedavno je i u Hrvatskoj za nekoliko bitcoina prodan prvi automobil. Sve to pokazuje da su kriptovalute tu i da neće samo tako nestati, i upravo ih zbog toga mnogi sada žele posjedovati.
Kriptovalute su po prirodi visokorizičan instrument ulaganja kojima je volatilnost, odnosno pad i rast, svakodnevna pojava. Objektivno gledajući, glavni je razlog tome njihova mnogo manja kapitalizacija u usporedbi s ostalim instrumentima na tržištu kapitala poput dionica ili zlata te činjenica da tržište kriptovaluta nije regulirano onako kako je regulirano tržište kapitala.
Upravo zbog nereguliranosti tržišta veliki igrači, kojih nema mnogo, mogu prodati velike količine kriptovaluta i izazvati lavinu prodaje i strm pad cijene, no to im, čini se, zasad nije u interesu.
Iz tvrtke Fima objašnjavaju da takve prodaje mogu podnijeti kriptovalute s većom kapitalizacijom i duljom prisutnošću na tržištu, a zbog pada cijena i posljedično manje zainteresiranih investitora nove kriptovalute povlače se s tržišta. Vrlo je važno naglasiti i da je uzrok nestajanja velikog broja kriptovaluta u neadekvatno razrađenim poslovnim ciljevima i nedostatnim poslovnim modelima. Ipak, bez obzira na velik rizik mnogi uskaču u vlak zvan kriptovalute i pokušavaju ih se domoći na različite načine.
A što kripto-stručnjaci kažu i savjetuju kako ulagati u ovu vrstu imovine, na što treba paziti i kako riskirati što manje, pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.