Što i kako
StoryEditor

Lažni poslovi: Ako je oglas predobar da bi bio istinit, vjerojatno nije

18. Srpanj 2023.

– Hej, izbacilo mi je tvoj profil preko zajedničkih prijatelja pa sam ti se odlučila javiti. Imaš baš lijepe slike, zračiš pozitivom, htjela sam te samo nešto pitati. Imaš minutu možda? – poruka je to koju je gotovo svaki korisnik društvenih mreža barem jednom dobio na svoj profil. Ipak, od naizgled simpatične poruke mnogima se diže kosa na glavi jer se takve često šire grupama na Facebooku i drugim komunikacijskim kanalima uz vrišteće upozorenje da se radi o prijevari.

Nakon takve poruke često slijedi i jedna u kojoj se objašnjava o čemu je riječ. Uglavnom glasi: ‘Počela sam raditi u marketingu na društvenim mrežama. Trenutačno se naša kompanija širi pa su nam potrebni ambiciozni suradnici. Sistem rada je jednostavan i nije ti potrebno predznanje jer dobiješ mentora koji te uči i vodi kroz posao. Radno vrijeme raspoređuješ samostalno i dobit ćeš priliku za osobni razvoj i ostvarenje ambicija. Jesi li zainteresirana za više informacija?‘ Uvijek se nađe i pokoja poruka poput: ‘Ni ja se nikada nisam pronalazila/pronalazio radeći za nekog drugog pa sam odlučila/odlučio postati sam svoj gazda.‘ Iako na prvu izgleda kao prijevara, to ne mora uvijek biti istina zato što je mrežni marketing u posljednjih nekoliko godina itekako postao popularan. Često se uspoređuje s piramidalnom prijevarom, no te dvije pojave nikako nisu istoznačnice.

Mrežni marketing, odnosno MLM, legalna je praksa koju primjenjuju mnoge kompanije, međutim, to ne znači da svatko tko se javi određenoj osobi ima legitiman posao u marketingu. Upravo se zato i dalje, unatoč svim upozorenjima policije, raznih institucija, a i medija, pojedinci nađu u nezavidnoj situaciji, odnosno prevareni i s manjkom novca na računu.

Kako bi pridobili povjerenje potencijalnih suradnika, razni agenti za zapošljavanje (engl. recruiters) na društvene mreže šalju konkretne podatke o kompaniji i službenu prijavnicu za posao, no katkad i one izgledaju lažno. Čak i kad marketingaš šalje, recimo, glasovnu poruku putem društvene mreže, ona iskusnijem uhu zvuči itekako lažno jer se nakon nekoliko slušanja vrlo jasno može razaznati da je umjetno generirana i automatizirana te modificirana tako da zvuči kao da ju je izrekla stvarna osoba.

Iako je takve prijevare jednostavnije uočiti jer se pojavljuju u privatnim porukama na društvenim mrežama, već ih godinama ima i u internetskim oglasnicima i grupama za traženje poslova na društvenim mrežama, a katkad čak i na LinkedInu. Moderatori takvih stranica svakako paze kakvi se oglasi objavljuju, ali koji put oni lažni nisu lako uočljivi. Tako se mogu pronaći oglasi koji nude detaljan opis posla, satnicu, informacije o odgovornostima, specifikacijama i kvalifikacijama potrebnima za otvoreno radno mjesto te povlastice koje vam pozicija daje, no za opis tvrtke navodi se ‘globalno poznata kompanija‘, a e-adresa za kontakt klasična je adresa na Gmailu.

Unatoč tomu što se Gmailom u svijetu koristi 1,8 milijardi korisnika, rijetko će se osoba koja postavlja službeni oglas za posao javljati s takve adrese jer se one najčešće upotrebljavaju u privatne svrhe. Zato se prije nekoliko mjeseci u grupama za traženje poslova upozoravalo na jedan oglas koji je upravo za kontakt nudio adresu Gmaila i broj s inozemnim predznakom. Važno je pratiti i ostale aspekte e-pošte, kao što su pozdravi bez imena, što pokazuje da je vjerojatno riječ o standardnom odgovoru koji se šalje svakoj žrtvi prijevare.

Kako prepoznati lažne oglase na internetu i ne ‘nasjesti‘ na prijevare pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

20. studeni 2024 05:04