Menadžerska bolest: Bolje spriječiti nego liječiti – nikad točnije

Tijelo je potrošni materijal kao i sve ostalo čime se služimo, ali o njemu se brinemo manje nego o materijalnoj imovini. Iako nam je zastrašujuća pomisao na ograničeni životni vijek, premalo ulažemo u to da bismo ga produljili. Radimo i trošimo sve više, a 'živimo' sve manje. Postali smo robovi potrošačkog mentaliteta, novih tehnologija, ugodnosti i udobnosti te izgubili kompas u ovoj 'dolini suza'. Želimo sve više i više bilo čega, kao da ćemo živjeti vječno...

I dok nas pritišću rokovi, očekivanja, neracionalne želje i potrebe, melje nas stres. Posebno menadžere. Liječnici kažu da bolest nastaje godinama, konkretno rak, ali svi se iznenade kada dobiju takvu dijagnozu. Gdje je pogreška? Između začetka bolesti i pojave simptoma stoji propušteno vrijeme tijekom kojeg je obavljanjem sistematskih pregleda trebalo skrbiti za zdravlje kako bi se na vrijeme uočile zdravstvene tegobe.

Faktori rizika

Nekad je bilo pravilo da je higijena pola zdravlja, a danas uz tu krilaticu stoji i ona da je prevencija pola zdravlja. Usprkos tomu zbirci medicinskih dijagnoza u posljednjih trideset godina dodana je još jedna – menadžerska bolest. Posljedica je stresa, tihog ubojice koji izaziva osamdesetak posto bolesti i čija su najlakša meta menadžeri. Menadžerska bolest obuhvaća niz zdravstvenih tegoba koje prouzrokuju mnoge bolesti. Neki od tih simptoma povišeni su krvni tlak i kolesterol, što vrlo često izaziva srčani i moždani udar, gastritis, ulkus, bolesti štitnjače, depresiju, anksioznost...

Menadžeri, vrlo često preopterećeni poslom, odgovornošću, planovima, projektima, profitom, organizacijom, reorganizacijom, vlastitim i tuđim očekivanjima – usprkos visokim primanjima i mogućnosti plaćanja najsuvremenijih medicinskih usluga – smetnu s uma brigu za zdravlje.

Iako mnogi od njih povremeno obavljaju sistematske preglede, a u privatnim poliklinikama i specijalnim bolnicama postoji takva vrsta usluge posebno osmišljena za ljude iz biznisa, liječnici preporučuju obvezatno obaviti sistematski pregled jedanput na godinu ili u dvije godine, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju ili postojanju čimbenika rizika. Starija životna dob, kronične bolesti, povijest bolesti bliskih članova obitelji i drugi čimbenici rizika zahtijevaju i češće sistematske preglede.

Malo više brige

Uspjeh u dijagnosticiranju i liječenju mnogih bolesti, primjerice raka dojke i maternice u žena, raka prostate u muškaraca, raka debelog crijeva, raka želuca, raka pluća, znatno ovisi o pravodobnom otkrivanju bolesti. Budući da se bolest često dulje razvija neprimjetno, bez ikakvih ili većih simptoma, samo redovitim sistematskim pregledom moguće je na vrijeme otkriti kardiovaskularne i druge bolesti.

Na sistematskom pregledu obavlja se niz pretraga, od kliničkog pregleda, ultrazvučnog pregleda abdomena, štitnjače, krvnih žila vrata i dojki kod žena te prostate kod muškaraca do laboratorijske dijagnostike, uključujući i određivanje ​markera PSA-a kod muškaraca nakon četrdesete godine života i skrivene krvi u stolici u svih osoba starijih od četrdeset godina. Ako se na sistematskom pregledu posumnja u postojanje neke bolesti, pregled se može proširiti dodatnom laboratorijskom, citološkom, radiološkom i ostalom dijagnostikom.

Zdravima je ovisno o njihovoj životnoj dobi dovoljno da jedanput na godinu obave cjeloviti sistematski pregled. Međutim, svaka bolest postavlja posebne zahtjeve za kontrolne odnosno ciljane preglede, zato se njihova učestalost prilagođava individualno, ovisno o težini bolesti i odgovoru organizma na liječenje.

Bolja plaća, lošije zdravlje

U slučaju kontrole zbog već poznatih ili novootkrivenih bolesti poput dobroćudnih promjena na dojkama ili jajnicima, bolesti štitnjače, nekih srčanih bolesti, šećerne bolesti potrebni su češći kontrolni pregledi, pa i od dva do šest mjeseci.

Jedna od zdravstvenih ustanova koja u ponudi ima menadžerske sistematske preglede jest Specijalna bolnica Agram. U njoj ističu da bi preventivni pregledi za menadžere trebali biti iscrpniji i opsežniji jer je posebnost toga radnog mjesta pojačana izloženost psihičkom stresu, nedostatak vremena za tjelovježbu, neredovita i preobilna prehrana te veća učestalost pušenja nego u općoj populaciji, zbog čega rastu i zdravstveni rizici. Menadžeri mogu očekivati raniju pojavu bolesti poput povišenoga krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, štitnjače te tumora.

Cjelovita usluga

– Naša je prednost što menadžerske preglede, uzimajući u obzir specifičnosti i zahtjeve menadžera, po potrebi možemo proširiti na dodatnu laboratorijsku, citološku, radiološku, gastroenterološku, ginekološku, oftalmološku, neurološku, ORL, fizijatrijsku, urološku dijagnostiku te kompletnu neinvazivnu i invazivnu kardiološku dijagnostiku, uključujući MSCT i invazivnu koronarografiju te intervencijske zahvate s ugradnjom stenta, koji se u većini slučajeva mogu napravitiu istom danu ako za to postoji medicinska indikacija – objašnjava izvršna direktorica Sandra Zanki, ističući da se zdravstveni program u Specijalnoj bolnici Agram provodi u sklopu šest vrsta polica dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja Agramlife. Classic program dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja temelji se na opširnom preventivnom sistematskom pregledu i ranoj dijagnostici prema svjetskim standardima i smjernicama, a Exclussive program utemeljen je na individualiziranom pristupu, ovisno o potrebama svakog pojedinca.