Odgovornost za porezni dug: Bilo koji član društva može ostati bez imovine zbog kašnjenja poreznog izvještaja

Piše: dr. sc. Stjepan Lović, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić

Člankom 10. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) propisano je da članovi društva s ograničenom odgovornosti i članovi dioničkog društva ne odgovaraju za obveze društva, osim u slučajevima izričito propisanima tim zakonom. Istim je člankom propisano i da se onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može na to pozivati u slučajevima ako se koristi društvom za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen, ako se koristi društvom da bi oštetio vjerovnike, ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina i ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

Riječ je o pravu na zaštitu vjerovnika u okviru instituta proboja pravne osobnosti, u kojem slučaju član društva odgovara za tuđu obvezu (obvezu društva), a ne za svoju obvezu. Tužitelj je u sudskom postupku dužan dokazati zloporabu člana društva, ali nije dužan dokazivati da nije mogao prethodno prisilno naplatiti svoje potraživanje od društva. Za slučaj da sud prvostupanjskom presudom utvrdi odgovornost člana društva i naloži mu da tužitelju/vjerovniku isplati određeno potraživanje koje je taj tužitelj/vjerovnik imao prema društvu, član društva ima pravo žalbom osporavati takvu presudu. Tek s pravomoćnosti presude tužitelj/vjerovnik stječe pravo naplatiti svoje potraživanje od tuženika/člana društva.

Odgovornost za propust uprave

ZTD te pretpostavke odgovornosti članova uprava propisuje za sve vrste potraživanja vjerovnika, odnosno nijednom odredbom ne propisuje drukčije pretpostavke odgovornosti članova društva za pojedine vrste potraživanja vjerovnika. Međutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Općega poreznog zakona (NN 152/24) koje su stupile na snagu 1. siječnja 2025. unesena je odredba kojom je porezno tijelo ovlašteno, ali ipak samo u određenim slučajevima, svojim rješenjem utvrditi odgovornost člana uprave za porezni dug društva bez prethodno provedena kontradiktornog postupka te je jasno propisano da žalba protiv predmetnog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

Pa je tako tim izmjenama u Opći porezni zakon dodan članak 32.a kojim je propisano da se smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva ako porezni obveznik nije podnio zakonom propisane mjesečne i godišnje porezne prijave. U tome se slučaju u postupku utvrđivanja porezne obveze jednim poreznim rješenjem utvrđuje porezna obveza i odgovornost člana društva, koji za poreznu obvezu odgovara solidarno s društvom kao jamac platac. Dakle, samo zbog okolnosti što porezni obveznik nije podnio zakonom propisane mjesečne i godišnje porezne prijave porezno tijelo ovlašteno je samostalno utvrditi odgovornost svih članova društva, njihovu solidarnu obvezu podmirenja poreznog duga društva i to sve rješenjem koje nema odgodni učinak zbog pravodobno izjavljene žalbe.

Nema olakotnih okolnosti

Odgovornost članova društva da za porezni dug društva odgovaraju kao porezni jamci uvedena je u Opći porezni zakon još njegovim izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu 21. srpnja 2012. godine. Tim su izmjenama bili propisani stroži uvjeti za nastanak odgovornosti članova društva koje je porezno tijelo bilo dužno utvrditi te samo činjenica nepodnošenja izvješća nije odmah stvarala obvezu članova društva za podmirenje utvrđenoga poreznog duga.

Ali tim izmjenama koje su stupile na snagu 1. siječnja 2025. činjenica da porezni obveznik nije podnio zakonom propisane mjesečne i godišnje porezne prijave automatski dovodi do nastanka obveze člana društva na podmirenje poreznog duga. Prema tumačenju tog članka, čak i naknadno podnošenje prijave ne bi oslobodilo člana društva da jamči za porezni dug, neovisno o razlogu za propust takvog podnošenja i neovisno o tome što je propust uzrokovan radnjom treće osobe. Točnije, člana uprave ili druge osobe unutar društva koja je u skladu sa zakonom ili internim propisima zadužena za podnošenje zakonom propisanih poreznih prijava.

Narušena pravna sigurnost

Bit će svakako zanimljivo utvrditi na koji će način porezna tijela postupati u takvim slučajevima, odnosno hoće li neovisno o razlozima za nepodnošenje prijave donositi rješenja kojima će obvezivati članove društva na podmirenje poreznog duga. Otegotna je okolnost i to što jamci platci za dug glavnog dužnika odgovaraju solidarno, odnosno porezno tijelo bit će ovlašteno naplatiti cjelokupni porezni dug od bilo kojeg člana društva, neovisno o veličini njegova poslovnog udjela u d. o. o.-u odnosno broja dionica u d. d.-u.

Jasno je da će to izazvati pravnu nesigurnost kod svih onih osoba koje nisu jedini članovi u društvu, a posebno kod onih koji nemaju ni utjecaja na nadzor uprave radi podnošenja odgovarajućih poreznih prijava ili na promjenu člana uprave. Dakle, članovi društva u ovom slučaju ne mogu poduzeti ni jednu radnju prema društvu da bi se oslobodili zakonske odgovornosti za porezni dug, što im svakako znatno narušava pravnu sigurnost – ako je u tim slučajevima uopće ima.