
Pet minimalnih mjera za jačanje otpornosti

Zbog geopolitičke dinamike i česte kontradiktornosti propisa uputno je da tvrtke uspostave vlastitu strategiju kibernetičke sigurnosti
Europski javni i privatni sektor suočavaju se sa sofisticiranim kibernetičkim prijetnjama bez presedana. Troškovi kibernetičkoga kriminala brzo eskaliraju, a predviđa se da će premašiti 15 bilijuna eura do 2029. godine. Oko 87 posto europskih sigurnosnih stručnjaka prijavilo je kibernetičke napade potaknute umjetnom inteligencijom (engl. artificial intelligence, AI) u protekloj godini, naglašavajući da kibernetički kriminalci sve više upotrebljavaju umjetnu inteligenciju.
Unatoč sve većim prijetnjama čak 97 posto organizacija smatra da su njihove mjere kibernetičke sigurnosti neadekvatne. Tradicionalne sigurnosne mjere valja unaprijediti mudrijim taktikama i prozvodima. Iako većina standardnih komercijalnih rješenja pruža pristojnu osnovu zaštite, to je vrlo često nedovoljno.