Prelazak iz jedne u drugu kalendarsku godinu trenutak je za možebitnu promjenu načina oporezivanja poduzetničke aktivnosti. To se odnosi na obveznike poreza na dohodak koji mogu izabrati plaćanje poreza na dobit, na obveznike poreza na dohodak koji mogu izabrati paušalno oporezivanje dohotka i na obveznike PDV-a koji mogu izabrati plaćanje PDV-a prema naplaćenim ili prema izdanim računima. Poduzetnik koji ima interesa promijeniti način oporezivanja nekim od navedenih poreznih oblika trebao bi prethodno sagledati prednosti i manjkavosti svakog od načina utvrđivanja poreznih obveza, a zahtjev dostaviti Poreznoj upravi u propisanom roku.
Prelazak na porez na dobit
Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta, poljoprivrede i obavljanja djelatnosti slobodnih zanimanja mogu na početku porezne godine izabrati oporezivanje porezom na dobit umjesto oporezivanja porezom na dohodak od samostalne djelatnosti. Pravo izbora imaju i porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine za koji poreznu obvezu utvrđuju na temelju poslovnih knjiga. Stopa poreza na dobit iznosi 10 posto, a na neto dobit koju namijene za osobnu potrošnju plaćat će još i 12% poreza na dohodak od kapitala, što je za poduzetnika koji ostvaruje dohodak podložan oporezivanju višom stopom poreza na dohodak ipak manje porezno opterećenje od poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Međutim, ako fizička osoba ima prebivalište u gradu ili općini u kojima je donesena odluka o znatno nižim stopama poreza na godišnje dohotke od 1. siječnja 2024. godine, prelazak na oporezivanje porezom na dobit možda nije najbolja opcija. Odluka će ovisiti i o visini ostvarenoga godišnjeg dohotka odnosno dobiti, uz pravilo: što je prihod i dohodak veći, veća je vjerojatnost da je oporezivanje porezom na dobit fiskalno jeftinija opcija od oporezivanja porezom na dohodak od samostalne djelatnosti.
Oporezivanje obrtničke i s obrtom izjednačene djelatnosti porezom na dobit uvjet je za poduzetnike koji namjeravaju cijelu obrtničku djelatnost kao gospodarsku cjelinu prenijeti u trgovačko društvo.
Ako poduzetnik želi od 1. siječnja 2024. promijeniti način oporezivanja, zahtjev za prelazak na oporezivanje porezom na dobit umjesto porezom na dohodak treba dostaviti Poreznoj upravi odgovornoj prema prebivalištu poreznog obveznika, najkasnije do 31. prosinca 2023. godine. Porezni obveznik koji je dobrovoljno izabrao plaćanje poreza na dobit mora u tom sustavu ostati najmanje tri godine.
Tko može na paušal
Obrtnik i poljoprivrednik koji poreznu obvezu utvrđuje na temelju Knjige primitaka i izdataka i koji u 2023. godini ostvari primitke od samostalne djelatnosti do 40.000 eura može od 1. siječnja 2024. godine prijeći na paušalno oporezivanje dohotka. Pri tome se pri zaključivanju poreznih knjiga s dugotrajnom imovinom postupa jednako kao u slučaju zatvaranja obrtničke djelatnosti: neotpisana vrijednost dugotrajne imovine evidentira se kao poslovni izdatak, a usporediva tržišna vrijednost kao primitak od poduzetničke djelatnosti koji se uključuje u propisani prag primitaka do 40.000 eura.
Poduzetnici koji u poslovnim knjigama imaju vrijednu dugotrajnu imovinu u pravilu neće ispuniti traženi uvjet prihoda do 40.000 eura, iako prema naplaćenim prihodima od prodanih dobara i usluga ispunjavaju traženi uvjet. Zahtjev za prelazak na paušalno oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti podnosi se Poreznoj upravi do kraja 2023., a najkasnije do 15. siječnja 2024. godine.
PDV prema naplaćenome
Obveznik poreza na dodanu vrijednost koji obračunava i plaća PDV prema izdanim računima uz propisane uvjete može na početku 2024. godine prijeći na obračun i plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama. Porezni obveznik može prijeći na obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama samo ako je u 2023. godini ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu manjem od dva milijuna eura. Zahtjev za prijelaz na oporezivanje prema naplaćenim naknadama treba podnijeti Poreznoj upravi do kraja 2023. godine.
U obrnutom slučaju obveznik PDV-a koji je u 2023. godini obračunavao PDV prema naplaćenim naknadama, a vrijednost isporuka premašila je svotu od dva milijuna eura, dužan je od 1. siječnja 2024. godine prijeći na oporezivanje prema izdanim računima. Propusti li tu obvezu, Porezna uprava izdat će mu rješenje o zabrani obračuna PDV-a prema naplaćenim naknadama, a on će morati ispraviti obračun PDV-a za svako razdoblje u kojemu je obvezu utvrdio prema naplaćenim naknadama i ispraviti svaki izdani račun na kojemu je naveo napomenu o obračunu PDV-a prema naplaćenim naknadama.