Što i kako
StoryEditor

Porezna reforma: Pravi su dobitnici oni s kapitalom i imovinom

20. Lipanj 2023.

Devet poreznih zakona od kojih se sastoji paket propisa novoga kruga porezne reforme u postupku su savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Pri razmatranju učinaka porezne reforme na oporezivanje dohotka građana i visinu dohotka raspoloživoga za osobnu potrošnju predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak treba povezivati s izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o lokalnim porezima. U vezi s doprinosima povećat će se neto plaće radnika čija je mjesečna bruto plaća do 1300 eura, a za bruto plaće veće od tog iznosa nema promjena u visini opterećenja obvezom doprinosa. Međutim, utjecaj predloženih izmjena u sustavu poreza na dohodak mnogo je složeniji.

U oporezivanju dohotka dvije su ključne novine: ukida se prirez i mijenja se djelokrug u određivanju visine stopa poreza na dohodak, ali ne za sve izvore dohodaka. Za tzv. aktivne dohotke, tj. dohotke koji se ostvaruju na tržištu rada, porezne stope određivat će lokalne jedinice, a stope po kojima se oporezuju konačni dohodci i dalje će određivati država i, prema prijedlogu, te se stope neće mijenjati.

Što mogu lokalne jedinice?

Za tri izvora dohotka koji su klasificirani kao godišnji dohodci, a to su dohodak od plaće i mirovine, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak, porezne stope određivat će lokalne jedinice. Te odredbe Zakona o porezu na dohodak trebale bi stupiti na snagu 1. listopada 2023. kako bi lokalne jedinice do kraja godine donijele odluke o visini poreznih stopa kojima će se oporezivati godišnji dohodci, a odluke će se primjenjivati od 1. siječnja 2024. Ako lokalna jedinica ne donese odluku, primjenjivat će se sada propisane stope od 20 i 30 posto.

Usporedno se mijenjaju iznosi osnovica koje se oporezuju nižom odnosno višom poreznom stopom. Sa sadašnjih 47.780,28 eura, koji se na godišnjoj razini oporezuju nižom stopom, taj se iznos povećava na 50.400 eura, odnosno na mjesečnoj razini sa sadašnjih 3981,69 na 4200 eura. Razlika porezne osnovice iznad tih iznosa oporezivat će se višom poreznom stopom. Dakle, porezne razrede određuje država, a porezne stope određivat će lokalne jedinice.

Propisuju se rasponi unutar kojih lokalna jedinica može odlučivati o visini poreznih stopa, ali i dalje se zadržavaju dvije stope poreza na dohodak. Pri tome je, kao kompenzacija za ukidanje prireza, lokalnim jedinicama dopušteno odrediti nižu poreznu stopu najviše do visine koja je dobivena tako da je dosadašnji prirez zamijenjen toliko višom stopom poreza. Pri određivanju više porezne stope, koju plaća vrlo malo građana, matematika je nešto restriktivnija; najviša je dopuštena porezna stopa za manje od jednoga postotnog boda niža od umnoška sadašnje stope poreza uvećane za prirez.

A umirovljenici i ‘samostalci‘?

Sva druga pravila oporezivanja godišnjih dohodaka ostaju neizmijenjena i lokalne jedinice na njih ne mogu utjecati. Tako će umirovljenici i dalje plaćati porez uz umanjenje od 50 posto, radnici mlađi od 25 godina ostvarivat će povrat 100 posto poreza na dohodak plaćenoga po nižoj poreznoj stopi, a oni mlađi od 30 godina povrat 50 posto poreza plaćenoga po nižoj stopi.

Stjecatelji drugog dohotka i autorskih honorara ovisno o prebivalištu plaćat će predujam poreza na dohodak po nižoj stopi koju je odredila lokalna jedinica, a ne više svi po stopi od 20 posto. Iznimka je drugi dohodak od napojnica koji će se svim stjecateljima oporezivati stopom od 20 posto. Kao i do sada, u godišnjem obračunu poreza na dohodak godišnji dohodci oporezivat će se prema poreznoj tarifi koja će imati sljedeće obilježje: porezni razredi bit će jednaki za sve porezne obveznike, a porezne stope ovisit će o prebivalištu stjecatelja dohotka.

Za neke velika ušteda

Pravi su dobitnici porezne reforme stjecatelji konačnih dohodaka. Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od kapitala i dohodak od imovine i imovinskih prava i dalje će plaćati porez prema sada propisanim poreznim stopama, dakle od 10 ili 20 posto, a samo u slučaju izuzimanja imovine i drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa po stopi od 30 posto, ali od 1. siječnja 2024. bez obveze za prirez. Ukidanjem prireza prestaje obveza uvećanja poreza na dohodak za dosadašnji prirez za sve izvore dohotka, a ne samo za godišnje dohotke, za koje lokalne jedinice ukidanje prireza mogu zamijeniti višim poreznim stopama. Tako će npr. dohodak od dividendi i udjela u dobiti, za koji porezni obveznici s prebivalištem u Zagrebu sada plaćaju 10 posto poreza uvećanih za 18 posto prireza, što kumulativno daje porezno opterećenje od 11,8 posto, od 1. siječnja 2024. plaćati samo 10 posto poreza na dohodak.

Na godišnjem dohotku od 50.000 eura ušteda za visinu zagrebačkog prireza iznosit će 905,40 eura. Jednaku će pogodnost imati obrtnici paušalisti, iznajmljivači nekretnina koji porez na dohodak od imovine plaćaju prema rješenju Porezne uprave, osobe koje ostvaruju dohodak od dodjele i opcijske kupnje dionica, a od 1. siječnja 2024. i od dodjele udjela u kapitalu društva s ograničenom odgovornošću.

15. veljača 2024 06:57