Je li računovodstvo trošak ili korist? Mnogi vlasnici malih poduzeća složit će se s time da ispunjavanje zakonske obveze u vezi s računovodstvom stoji novca, gledajući na te usluge kao na trošak, a drugi će biti svjesni da njihovo odlučivanje ovisi o informacijama koje dolaze upravo iz njega. U vremenima u kojima se često mijenjaju propisi i u kojima se od računovođa očekuje da se novi zahtjevi ispune pravodobno nije lako biti računovođa jer to zahtijeva specifična znanja i vještine iz tog područja, ali i mnogih drugih usko povezanih poslova.
Mnogi ne razumiju način na koji računovođe vode svoju evidenciju, ali ipak redovito traže pojedine informacije upravo od njih. Nerijetko se tipičnog računovođu zamišlja kao zaposlenika zatrpanog negdje između brda papirologije i računala. Međutim, je li računovođa samo poslovna podrška, odnosno back office, ili je moderni računovođa ipak i nešto više od toga? Je li računovođa Katica za sve?
Što su njihovi poslovi?
Da bismo odgovorili na ta pitanja, treba pogledati koje poslove Zakon o računovodstvu smatra računovodstvenima. Prema njemu, ti poslovi obuhvaćaju prikupljanje i obradu podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, pripremu i vođenje poslovnih knjiga, pripremu i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, prikupljanje i obradu financijskih podataka za statističke, porezne, ali i druge svrhe.
Dok je Zakon vrlo općenito opisao računovodstvene poslove, nešto detaljniji popis ključnih poslova pojedinog zanimanja možemo pronaći u standardu zanimanja. Naime, po uzoru na europska iskustva Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) sadržava popis standarda zanimanja koji popisuju kompetencije potrebne za obavljanje određenog zanimanja i zato mogu biti pomoć pri definiranju očekivanih zadataka pri zapošljavanju odnosno sistematizaciji radnih mjesta. U registru HKO-a trenutačno je upisan 541 standard zanimanja, među ostalima i standard zanimanja voditelj/voditeljica računovodstva te standard zanimanja knjigovođa/knjigovotkinja.
Prema standardu zanimanja knjigovođa/knjigovotkinja od knjigovođa se očekuje pripremanje, otpremanje i provjeravanje poslovne dokumentacije kao i njezino knjiženje, vođenje robnoga i materijalnoga knjigovodstva, obračunavanje naknada i plaća zaposlenika, platnog prometa, blagajne i drugih evidencija, priprema i organiziranje posla u odjelu računovodstva te primjenjivanje standarda struke (vidjeti SZ knjigovođa/knjigovotkinja).
Viša razina odgovornosti
S druge strane, poslovi voditelja/voditeljice računovodstva definirani standardom zanimanja (vidjeti SZ voditelj/voditeljica računovodstva) očekivano obuhvaćaju višu razinu odgovornosti. Stoga će voditelji računovodstva osim planiranja/organiziranja vlastitog rada voditi računa i nadzirati rad drugih računovođa u organizacijskoj jedinici računovodstva. Osim evidentiranja poslovnih događaja, u domeni je voditelja kontroliranje provedenih knjiženja uz primjenu profesionalnih etičkih načela. Posebnu pozornost voditelj treba pridavati samostalnom kontroliranju primjene računovodstvenih politika te provedbi stručne računovodstvene procjene.
Iako se uobičajeno očekuje da odabir računovodstvenih politika provodi upravo voditelj računovodstva, odgovornost za računovodstvene politike ipak snosi uprava poduzeća. Od voditelja se očekuje da poznaje alternativne računovodstvene politike i procjene, da može argumentirati njihov utjecaj na rezultat poslovanja te tako pružiti odgovarajuću informacijsku podlogu upravi za donošenje računovodstvenih politika, a odgovornost računovođa bit će na njihovoj primjeni. Ovdje posebno dolazi do izražaja odredba koja je na temelju Računovodstvene direktive Europske unije navedena u Zakonu o računovodstvu koja se odnosi na solidarnu odgovornost administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela u odnosu na sastavljanje i objavljivanje godišnjih financijskih izvještaja.
Poslovni konzultant
U domeni voditelja jest izrađivanje završnog obračuna i financijskih izvještaja te dodatno analiziranje financijskih izvještaja. Uprava i drugi korisnici mogu pretpostaviti da voditelj ima dovoljno znanja da izračunava i interpretira financijske i nefinancijske pokazatelje o poslovanju poduzeća. Naime, financijski izvještaji sastavljaju se za korisnike za koje se pretpostavlja da imaju dovoljno znanja kako bi razumjeli i analizirali te informacije.
No katkad čak i takvi korisnici mogu trebati pomoć stručnjaka pa im računovodstvena analiza financijskih izvještaja može na vrlo slikovit način pomoći da bolje razumiju financijski položaj i sigurnost poduzeća odnosno njegovu uspješnost. Izračun pokazatelja tehnički je dio posla, ali za njihovu interpretacija potrebno je ipak i računovodstveno znanje. Svaki broj prikazan u izvještaju rezultat je određenoga knjiženja i poštovanja računovodstvenih načela. Stoga računovođa postaje i svojevrstan poslovni konzultant.
Možda se najveći naglasak u praksi stavlja na poslove provođenja poreznih obračuna i izradu poreznih izvještaja kako bi se zadovoljili zakonski zahtjevi stavljeni pred društvo. Koliko brzo se mijenjaju porezni propisi, toliko se dodatnog posla nameće računovođama koji moraju u svakom trenutku pratiti novosti i postupati u skladu s njima. Uza sve to voditelj računovodstva zadužen je i za sudjelovanje u izradi općih akata iz područja računovodstva, izradi poslovnih planova, konsolidiranih financijskih izvještaja, ali i drugih internih računovodstvenih isprava i izvještaja. Određeni doprinos, s obzirom na podatke s kojima raspolažu, računovođe daju i u prodajnoj politici. Prema standardu zanimanja, voditelj računovodstva samostalno izrađuje kalkulaciju prodajnih cijena.
Međunarodna i europska pravila
Budući da se evidencije poslovnih događaja u računovodstvu provode u skladu s nacionalnim ili međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, voditelj mora pratiti promjene u tim standardima i razumjeti njihovu primjenu u specifičnim situacijama koje prate poslovne aktivnosti poduzeća. To katkad nije baš jednostavno. Naime, poznato je da su Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) načelima orijentirani standardi pisani tako da mogu biti primjenjivi u institucijama različitih veličina i dijelova svijeta, složenosti posla ili grane djelatnosti. Stoga su odredbe iz njih pisane tako da daju principe knjiženja radije nego da egzaktno propisuju sve moguće situacije iz prakse.
To će katkad značiti da će računovođe morati prosuditi na koji se način odredbe iz Međunarodnih standarda mogu primijeniti u specifičnim situacijama poslovnih procesa svojstvenih poduzeću u kojem rade. Da bi primijenili aktualne odredbe, trebaju pratiti Narodne novine odnosno Službeni list Europske unije. Tako, primjerice, u skladu s Uredbom Europske unije i Zakonom o računovodstvu, obveznici primjene MSFI-ja dužni su primjenjivati one standarde koji su objavljeni u službenom glasilu Europske unije. Naravno, paralelno se očekuje da računovođa prati i drugu zakonsku regulativu i primijeni je u svom poslovanju.
Na tragu trendova u zaštiti okoliša računovođe su odnedavno dobili i nove poslove. Naime, od njih se očekuje poznavanje problematike izrade i analize nefinancijskih pokazatelja i izvješća o zaštiti zdravlja i okoliša te borbi protiv korupcije. Zakonodavac zahtijeva pripremu i objavu informacija vezanih uz okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja o podmićivanju. Dodatno, prema Zakonu o računovodstvu potrebno je izvijestiti o poslovnome modelu poduzetnika, opisu povezanih politika, analizi i rezultatu tih politika, povezanim rizicima i načinu upravljanja tim rizicima te nefinancijskim ključnim pokazateljima uspješnosti.
Hoće li ih UI zamijeniti?
Osim stručnih znanja, podrazumijeva se da računovođe imaju i komunikacijske vještine s obzirom na to da će voditelj računovodstva komunicirati ne samo s kolegama unutar organizacije u kojoj radi, upravom, nadzornim odborom, revizijskim odborom već i s revizorima, Poreznom upravom, financijskim institucijama i drugim vanjskim korisnicima. Naposljetku, a ne manje važno, neka informatička znanja preduvjet su bavljenja tim poslom.
Primjena računovodstvenih znanja uz podršku računovodstvenog programa, kao i primjena e-poslovanja pretpostavljene su kompetencije koje poslodavac uobičajeno zahtijeva od voditelja računovodstva. Vrijeme knjiženja na papirima odavno je prošlost, a informacijske tehnologije nisu zamijenile računovođu. Štoviše, ubrzale su računovodstveni proces, olakšale primjenu i ostavile više vremena za obavljanje drugih nerutinskih poslova.
Kao i kod drugih profesija, tako se i u slučaju računovođa postavlja pitanje hoće li umjetna inteligencija utjecati na njihove ključne poslove i kompetencije. Dok školarci svoje školske zadatke povjeravaju ChatGPT-ju, u stručnim krugovima vode se polemike o prostoru u kojem će umjetna inteligencija uzeti danak u računovodstvu. Tako se spominju uštede vremena zbog preuzimanja rutinskih poslova, smanjenje broja pogrešaka, pomoć u izradi planova, preciznija i pouzdanija analiza pokazatelja, otkrivanje anomalija u trendovima, bolje upravljanje naplatom potraživanja, pomoć u komunikaciji i slično.
Proizvođači računovodstvenih programa osluškujući trendove dodaju opciju umjetne inteligencije svojim programima. Koliko će se te opcije uistinu iskoristiti, moći ćemo analizirati tek u nekom idućem razdoblju. Jedno je ipak sigurno: umjetna je inteligencija prisutna i samo je pitanje opsega i načina na koji će utjecati na računovodstvo.
Sagledavši sva očekivanja koja su postavljena pred računovođe, vidljivo je da ta funkcija nije samo trošak već sasvim sigurno donosi i mnogo koristi. Zbog svojih zadataka izlaze iz sjene odjela poslovne podrške i postaju važni dionici poslovnog upravljanja. Istraživanje poduzeća Robert Half iz 2016. pokazalo je da glavni izvršni direktori s popisa stotinu poduzeća čijim se dionicama trguje na Londonskoj burzi (FTSE 100) u 55 posto slučajeva dolaze iz područja računovodstva i financija ili financijskih usluga odnosno 23 posto glavnih izvršnih direktora bili su ovlašteni računovođe. Stoga nije zanemariva činjenica da znanja i vještine koje imaju voditelji računovodstva budu prepoznati i u širem smislu.