PIŠE: Marko Kallay
Pravilnikom o registru stvarnih vlasnika, koji je 20. svibnja ove godine donesen na temelju članka 32. stavka 8. i članka 148. stavka 9. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj, uspostavljen je registar stvarnih vlasnika, i to kao središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima trgovačkih društava, podružnica stranih trgovačkih društava, udruga, zaklada, fundacija i ustanova kojima država ili jedinica lokalne i područne samouprave nisu jedini osnivač. Iznimno, dionička društva koja kotiraju na uređenom tržištu vrijednosnih papira nisu dužna u Registar upisati podatak o svom stvarnom vlasniku, već samo podatke o tome na kojoj burzi kotiraju i od kada te imaju li izdane dionice na donositelja.
Registar stvarnih vlasnika je uveden kao rezultat implementacije Direktive EU 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma, izmijenjene i dopunjene Direktivom EU 2018/843 (tzv. 4. i 5. Direktiva). Svrha osnivanja registra je sprječavanje zlouporabe pravnih subjekata za pranje novca i povezana kaznena djela uključujući i porezne prijevare kao i za financiranje terorizma te povećanje transparentnosti i dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u državama članicama. S tim u vezi, a u cilju raspolaganja točnim informacijama o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u državama članicama, uvodi se i javan pristup podacima koji se nalaze u Registru, uz određena zakonom predviđena ograničenja.
Obveze i rokovi
U konkretnom slučaju, za pravne subjekte to znači da su dužni u Registar upisati podatke o stvarnom vlasniku ili vlasnicima i to najkasnije do 31. prosinca 2019. godine. Pravni subjekti osnovani nakon 1. prosinca 2019. godine imaju rok od 30 dana od dana osnivanja za prijavu podataka u Registar, a taj rok vrijedi i za prijavu svih eventualnih naknadnih promjena tih podataka. Dakle, pravni subjekti su pored dosadašnjih obveza (prijava Poreznoj upravi, prijava Državnom zavodu za statistiku, izrade pečata i dr.) dužni podnijeti prijavu Registru prilikom samog osnivanja, kao i kod svake buduće promjene podataka koji se upisuju u Registar. Prijava se podnosi Fini, a nadzor nad dostavljenim podacima provodi Porezna uprava. S druge strane, treba istaknuti da takva obveza ne postoji za udruge koje su u Registar udruga dostavile podatke o OIB-u osoba ovlaštenih za zastupanje. Naime, Registar će sve potrebne podatke upisane do 1. srpnja 2019. godine 'povući' iz sustava OIB-a, ali u tom slučaju treba voditi računa da se pravodobno prijave eventualne naknadne promjene i ažuriranja tih podataka.Dodatni troškovi
Važno je naglasiti kako nije jednostavno utvrditi prirodu stvarnog vlasništva, a posebice ako je riječ o složenim vlasničkim strukturama. Tako zakon stvarnog vlasnika definira kao fizičku osobu (osobe) koja je konačni vlasnik pravnog subjekta ili kontrolira pravni subjekt ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem. Dakle, stvarni vlasnik pravnog subjekta ne mora nužno biti osoba koja ima većinu udjela u društvu budući da članovi društva raznim tajnim i drugim ugovorima mogu svoje odnose urediti i drugačije. Slijedom navedenog, utvrđivanje stvarnih vlasnika ponekada će iziskivati dublju analizu i detaljnu provjeru podataka, a sve kako bi se prikupili ispravni i potpuni podaci o pravnim subjektima te na taj način izbjegle visoke novčane kazne.
Izazovi se odnose i na samo popunjavanje obrazaca predviđenih za prijavu stvarnih vlasnika u Registar budući da su oni formalizirani i nije uvijek najjasnije na koji način i koje podatke treba upisati u obrazac. Nepotpuno jasni obrasci i opasnost od izricanja visokih novčanih sankcija mogli bi potaknuti tvrtke da se radi pravilne i uredne prijave svih potrebnih podataka obrate za pomoć odgovarajućim stručnjacima, a što svakako znači i dodatne troškove.
Zašto samo novčane kazne
Iako su za slučaj ne dostavljanja točnih i ažurnih podataka Registru propisane vrlo visoke novčane kazne, upitno je postiže li se isključivo novčanim kaznama učinak koji je potreban da bi se primoralo sve pravne subjekte da ispune svoju obvezu. Naime, Registar stvarnih vlasnika uveden je kako bi se onemogućila zloupotreba pravnih subjekata u vidu pranja novca i činjenja drugih povezanih kaznenih djela. S obzirom na to da se radi o kaznenim djelima u kojima je riječ o iznimno velikim novčanim iznosima, postavlja se pitanje je li pored novčanih kazni bilo potrebno predvidjeti i određene druge, nenovčane sankcije, a koje bi možda imale veći učinak na krajnju svrhu koja se uvođenjem Registra htjela postići.
Neovisno od navedenog, Registar stvarnih vlasnika trebao bi unijeti veću transparentnost i dostupnost podataka o stvarnim vlasnicima nadležnim državnim tijelima i javnosti, kao i omogućiti veću kontrolu nad zloupotrebom pravnih subjekata radi prikrivanja identiteta stvarnih vlasnika u vezi s pranjem novca i povezanim kaznenim djelima. Međutim, za očekivati je da će se neki pravni subjekti suočiti s izazovima prilikom prikupljanja i prijave svih potrebnih podataka u Registar. Iz tog razloga, iako se možda nekima 31. prosinca 2019. čini daleko, svakako bi bilo dobro da se s prijavama u Registar ne čeka zadnji čas s obzirom na moguće teškoće i izazove koje mogu imati u postupku prikupljanja i prijave podataka Registru stvarnih vlasnika.