Obrtnici, poljoprivrednici, slobodna zanimanja i druge samozaposlene osobe se prema načinu utvrđivanja obveze doprinosa za socijalna osiguranja dijele u dvije grupe – one kojima je to jedino ili glavno zanimanje koji su prema osnovi obavljanja samostalne djelatnosti upisani u matičnu evidenciju mirovinskih i zdravstvenih osiguranika i osobe koje samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede obavljaju uz radni odnos odnosno uz mirovinu, ako je to posebnim propisima dopušteno, kojima se za svrhe doprinosa ta djelatnost smatra drugom djelatnosti.
Osigurani kao samozaposleni
Vrste i stope obveznih doprinosa koje za svoje obvezno osiguranje plaćaju obrtnici, slobodna zanimanje i poljoprivrednici jednake su za sve fizičke osobe koje su prema toj osnovi prijavljene u matičnu evidenciju osiguranika. Doprinos za mirovinsko osiguranje plaćaju prema stopi od 20 posto, a doprinos za zdravstveno osiguranje prema stopi od 16,5 posto. Mjesečne osnovice za plaćanje obveznih doprinosa različite su i ovise o tome prema kojoj je osnovi stečen status osiguranika. Oni se ne mogu koristiti oslobođenjem od obveze doprinosa propisanim za zaposlene radnike.
Mjesečne osnovice za svaku se godinu utvrđuju naredbom koju donosi ministar financija, a određuju se kao umnožak propisanog faktora i prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u prvih osam mjeseci prethodne godine. Prema tom su pravilu sve mjesečne osnovice za 2024. godinu određene prema prosječnoj plaći u 2023., koja je iznosila 1560 eura. Za obrtnike paušaliste primjenjuje se faktor 0,4, za obrtnike koji dohodak utvrđuju na temelju Knjige primitaka izdatka faktor 0,65, za obrtnike obveznike poreza na dobit i za slobodna zanimanja faktor 1,1. To su minimalne mjesečne osnovice.
Što je novo
Svaka samozaposlena osoba može izabrati plaćanje doprinosa na višu osnovicu. Od 1. siječnja 2024. godine proširena je mogućnost izbora faktora za određivanje više osnovice s dotadašnjih šest na 13 mjesečnih osnovica koje osiguranik može izabrati. Sada samozaposlene osobe mogu izabrati osnovicu višu od one koja je za njih propisana, određenu umnoškom prosječne plaće i faktora 0,5 ili 0,75 ili 1,0 ili 1,5, ili 2,0 ili 2,5 ili 3,0 ili 3,5 ili 4,0 ili 4,5 ili 5,0 ili 5,5 ili 6,0. Ta novost uvedena je da bi se samostalne obveznike doprinosa potaknulo na izbor više osnovice, što bi rezultiralo većim uplatama doprinosa u mirovinski i zdravstveni sustav.
Ako se obrtnik, slobodno zanimanje ili poljoprivrednik koji obvezu doprinosa utvrđuje i plaća u mjesečnim iznosima koristi pravom na naknadu plaće na teret sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja (bolovanje nakon 42 kalendarska dana, rodiljni i roditeljski dopust i dr.), u tom mu razdoblju miruje obveza doprinosa. Kad obveza doprinosa miruje u dijelu mjeseca, osnovica se za taj mjesec razmjerno umanjuje, a kad obveza miruje cijeli mjesec proveden u osiguranju, za taj se mjesec ne plaćaju doprinosi. Osobi koja se koristi pravom na rad s polovinom punoga radnog vremena prema posebnim propisima obveza doprinosa miruje u polovini iznosa pa se mjesečna osnovica umanjuje za polovinu propisane svote.
Ako je druga djelatnost
Osobe koje obrt, poljoprivredu ili slobodno zanimanje obavljaju uz radni odnos, od tih djelatnosti ne plaćaju doprinose svakoga mjeseca. Za njih se obavljanje samostalne djelatnosti smatra drugom djelatnosti, a obveza doprinosa utvrđuje jednom na godinu na propisanu godišnju osnovicu. Ako su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak utvrđuju na temelju naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka, obveza doprinosa utvrđuje im se na osnovicu godišnje svote ostvarenog dohotka, bez olakšica i umanjenja propisanih u sustavu oporezivanja dohotka, ali najviše na svotu za njih propisane godišnje osnovice.
Ako su obveznici poreza na dohodak u paušalnom iznosu, obvezu doprinosa za drugu djelatnosti utvrđuje im Porezna uprava izdavanjem rješenja, na osnovicu paušalnog dohotka iskazanog u obrascu PO-SD koji podnose do 15. siječnja tekuće za prethodnu godinu, a doprinose treba platiti nakon što prime rješenje. Obveznicima poreza na dobit obveza doprinosa utvrđuje se na svotu ostvarene dobiti, ali najviše do godišnje osnovice za drugu djelatnost, a plaćanje za prethodnu godinu dospijeva do kraja travnja. Najviša godišnja osnovica za plaćanje doprinosa za te osobe za 2024. godinu iznosi 12.168 eura. One plaćaju doprinose po sniženim stopama: za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto, a za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto. Ako od obavljanja druge djelatnosti ostvare gubitak, nemaju obvezu doprinosa.