Što i kako
StoryEditor

Sankcije i jačanje regulative: Sve brojnija i složenija pravila za nadzor nad stranim ulaganjima

29. Ožujak 2023.
Pišu: Marija Zrno Prošić, partnerica, i Lorena Suša, odvjetnička vježbenica u Odvjetničkom društvu Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri, u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainz (CMS Hrvatska)

Poslovanje trgovačkih društava u posljednjih nekoliko godina nailazi na velike zapreke – od nošenja s pandemijom bolesti COVID-19 preko raznih elementarnih i tržišnih nepogoda do geopolitičkih sukoba koji za sobom vuku znatne ekonomske posljedice. Takve okolnosti prati pojačana regulacija i na razini pojedinih država i na razini Europske unije.

Upravljanje trgovačkim društvima u takvim okolnostima postaje sve kompleksnije zato što zahtijeva kontinuirano praćenje novih pravila i prilagođavanje novim uvjetima poslovanja. U ovome članku osvrnut ćemo se na dva područja pojačane regulacije – sankcije Rusiji i Bjelorusiji te pojačan nadzor nad izravnim stranim ulaganjima. Kad je Europska unija najavila, a zatim i izrekla, sankcije Rusiji i Bjelorusiji, tržištem se proširila nesigurnost. Dovedeni su u pitanje razni dugogodišnji odnosi i svakodnevno poslovanje društava koja kao suradnike ili klijente imaju društva osnovana prema pravu države pod sankcijama.

Činilo se da je tako široka regulacija Europske unije nastala gotovo preko noći. Međutim, to baš nije tako. Europska unija izrekla je sankcije Rusiji još 2014., kad je međunarodnu političku scenu šokirala aneksija Krima. Sankcije izrečene 2022. proširenje su toga regulativnog okvira, no on je sada znatno širi.

Znači, ali i ne znači

Prvo pitanje na koje je bilo potrebno odgovoriti jest tko je obvezan poštovati sankcije. Odgovor je bio prilično jasan: sva društva koja su osnovana prema pravu države članice Europske unije, što uključuje i društva osnovana prema hrvatskom pravu. Također, poduzetnici koji imaju društva kćeri u državama protiv kojih su izrečene sankcije zabrinuli su se da odjednom ne završe na popisu sankcioniranih osoba. Tu brigu dijele oni koji u vlasništvu imaju imovinu u državi pod sankcijama.

S vremenom je postalo jasno da to što društvo iz Europske unije ima društvo kćer ili imovinu u Rusiji ne znači da je sankcionirano i da mora zaustaviti svako svoje poslovanje u Rusiji. Međutim, poslovanja društava često zahtijevaju odgovor na mnogo kompleksnija pitanja za koja je ključno konzultirati se s pravnim stručnjacima. To je tako zbog toga što je svaki poslovni odnos specifičan te se treba analizirati s obzirom na stranke i predmet odnosa, ali i šire posljedice, kako konkretan pravni odnos ne bi posredno kršio sankcije.

Treba naglasiti da postoji nekoliko vrsta sankcija, pri čemu su za poslovanje društava najzanimljivije tzv. individualne i ekonomske. Kod individualnih sankcija riječ je o popisu sankcioniranih osoba u odnosu na koje postoje mjere zamrzavanja imovine i zabrane davanja na raspolaganje sredstava ili gospodarskih izvora. Trenutačno govorimo o više od 1400 pojedinaca i više od dvjesto pravnih subjekata (među kojima je trinaest banaka) koji podliježu tim sankcijama. U stvarnosti je broj i veći.

Provjera na provjeru

Naime, prema mišljenju Europske komisije, mjere se ne odnose samo na osobe koje su izričito navedene na popisu nego i na subjekte koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom (pri čemu je moguće izuzeće ako se dokaže suprotno – da sredstva ili gospodarski izvori nisu pod kontrolom sankcionirane osobe ili da ne bi došla do ili bila???? za korist sankcionirane osobe).

U praksi to znači da hrvatska društva ne mogu poslovati sa sankcioniranim osobama ili subjektima u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom. U svakodnevnom poslovanju to podrazumijeva provođenje odgovarajućih provjera (jesu li konkretne osobe na popisu sankcioniranih) i provedbu dodatnih zaštitnih mjera (različita jamstva u ugovorima koja se odnose na sankcije i slične ugovorne odredbe).

Ekonomske sankcije odnose se na ograničenja izvoza (npr. roba dvostruke namjene i tehnologija) i uvoza određene robe (npr. željezo i čelik ili roba različitog tipa kao što su cement, drvo i slično, koja donosi znatne prihode Rusiji), financiranja, pružanja pojedinih usluga (npr. neke konzultantske ili računovodstvene usluge) itd. Ovisno o njihovu poslovanju, to znači da hrvatska društva moraju biti dobro upoznata sa svim pravilima i pratećim popisima na koje se zabrane odnose kako bi znala što smiju ili ne smiju uvoziti ili izvoziti te koje vrste poslova smiju sklapati.

Posao postaje utoliko teži što je riječ o pravilima i popisima koji se često mijenjaju i dopunjuju, zbog čega ih treba stalno pratiti. U praksi se stoga sugerira da društvo uvede odgovarajuće procedure i mjere kako bi se osiguralo pravodobno usklađeno postupanje.

Postupak promjene vlasništva

Dodatno su države članice u provedbi sankcija morale uvesti nacionalne procedure kako bi se uobičajeno poslovanje prilagodilo novim sankcijama. Praktične primjere nalazimo u društvima koja su u vlasničkoj strukturi, katkad i kao izravnog vlasnika, imala osobe kojima je zbog sankcija zamrznuta imovina. Ta društva praktično su bila prisiljena na promjenu vlasničke strukture kako bi se sačuvalo ne samo svakodnevno poslovanje nego i ugled društva.

Da bi vlasništvo prenijelo, potrebno je privremeno odmrznuti imovinu osobe pod sankcijama kako bi se prijenos izvršio, a zatim zamrznuti sredstva dana za prijenos koja su namijenjena sankcioniranoj osobi. Takvo privremeno odmrzavanje imovine osoba pod sankcijama u djelokrugu je država članica, no samo u određenim, taksativno navedenim slučajevima i samo ako se ispune stroge pretpostavke. Prijenos poslovnih udjela tako postaje još kompleksniji pothvat koji zahtijeva dodatna prethodna posebna odobrenja mjerodavnih tijela.

Politička pozadina investiranja?

Da sankcije nisu jedina ‘novost‘ koja opterećuje međunarodno poslovanje, potvrđuje sve više režima provjera izravnih stranih ulaganja. Sve jača regulacija stranih ulaganja primarno potječe od Europske unije te služi zaštiti sigurnosti i javnog poretka u državama članicama. Naime, kad bismo sagledali širu sliku makroekonomskih procesa u kojima djeluju države članice Europske unije, unutarnje tržište Unije moguće je destabilizirati inozemnim ulaganjima u društva čije su djelatnosti ključne za javni poredak.

Slijedom europske regulative, mnoge države članice uvele su ili pojačale postojeće režime provjere izravnih stranih ulaganja (npr. Austrija, Slovenija). Ti režimi često zahtijevaju da se planirano ulaganje prethodno prijavi i dobije odobrenje mjerodavnog tijela. Potrebno je napomenuti da nije riječ o prijavi namjere provođenja koncentracije, koja se prijavljuje mjerodavnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja. Riječ je o posebnom režimu provjere koji podrazumijeva provedbu posebnog postupka. Međutim, slično kao pri prijavi namjere koncentracije tijelima mjerodavnima za zaštitu tržišnog natjecanja, riječ je o odobrenjima čije dobivanje traje (do nekoliko mjeseci), što dodatno otežava i usporava transakcije.

U Hrvatskoj još labavo

Iako u Hrvatskoj postoje neke obveze prijave inozemnih ulaganja (npr. naknadna prijava ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci za potrebe statistike), nije uveden režim ekvivalentan onima u drugim državama članicama Europske unije koji bi zahtijevao prethodnu prijavu i dobivanje posebnog odobrenja za izravno strano ulaganje. Međutim, moguće je da će se to promijeniti, posebice uzme li se u obzir važnost takvih režima u nesigurnim vremenima i stalan porast uvođenja takvih režima u Europsku uniju (npr. nedavno je takav režim uvela Slovačka).

U svakom slučaju, hrvatski poduzetnici moraju biti svjesni pravila koja vrijede u drugim zemljama, posebice kad je riječ o pravnim poslovima koji se tiču više država i kad treba provjeriti je li potrebno dobiti razna odobrenja u svim relevantnim jurisdikcijama.

Preostaje jedino ponoviti da živimo i poslujemo u vrlo neizvjesnim vremenima u kojima se povećava broj pravila koja se primjenjuju na društva koja posluju u međunarodnom okružju. Kako bi održala korak sa sve kompleksnijim zahtjevima usklađenosti, društva trebaju angažirati dodatne resurse i osigurati primjenu odgovarajućih politika i mjera.

20. veljača 2024 21:30