Ulazak u sustav PDV-a moguć je tijekom cijele godine, ali izlazak samo na kraju kalendarske godine u kojoj isporuke nisu premašile propisani prag i u slučaju zatvaranja poduzeća. U 2023. godini prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a iznosi 39.816,84 eura. U registar obveznika PDV-a dužne su upisati se sve pravne i fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost uz naknadu, bez obzira na pravni oblik organiziranja i djelovanja.
Dobrovoljni ulazak u krug obveznika PDV-a moguć je u svakom trenutku, na početku poslovanja ili kasnije, dovoljno je da porezni obveznik nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnese zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a. Pri tome, iako je dobrovoljno podnio zahtjev, može od njega odustati u roku osam dana računajući od dana podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da u tom razdoblju nije izdavao račune s iskazanim PDV-om.
Prema propisima, dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a obvezuje poduzetnika najmanje tri godine neovisno o vrijednosti obavljenih isporuka, a u posebno opravdanim slučajevima porezna tijela iznimno odobravaju raniji izlazak iz sustava PDV-a.
Ulazi se lako, izlazi teže
Poduzetniku fizičkoj osobi koja ostvaruje dohodak od obrta ili poljoprivrede ili dohodak od imovne i imovinskih prava ulazak u sustav PDV-a možda utječe na način utvrđivanja poreza na dohodak. Obrtnik i poljoprivrednik koji je u prethodnoj godini obavio isporuke veće od 300.000 kuna po sili zakona mora postati obveznik PDV-a, a ako je u toj svoti i naplatio primitke, više ne može porez na dohodak plaćati paušalno, već je dužan porez na dohodak utvrđivati kao razliku naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka.
U istom je poreznom položaju iznajmljivač, ako mu i naplaćeni primici prelaze 300.000 kuna, počevši od prvog dana sljedećeg mjeseca više ne može porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu, već je dužan poreznu obvezu utvrđivati prema pravilima za obrtničku djelatnost.
Moguća je kombinacija da ista fizička osoba obavlja obrtničku ili poljoprivrednu djelatnost i iznajmljuje nekretninu, pa zajedno od tih djelatnosti ostvari isporuke veće od PDV praga, ali od svake pojedinačno ostvari prihod ispod PDV praga. U tom slučaju fizička osoba po sili zakona postaje obveznik PDV-a od prvog dana sljedećeg mjeseca, ali i nadalje može od obrta ili poljoprivrede porez na dohodak plaćati paušalno, a od iznajmljivanja porez plaćati po krevetu ili smještajnoj jedinici u kampu odnosno po rješenju Porezne uprave.
Utjecaj na porez na dohodak
Obveznici PDV-a koji su u 2022. godini imali isporuke do 800.000 kn (106.178,25 eura) zajedno s uključenim PDV-om mogu od 1. siječnja 2023. godine porez na dodanu vrijednost obračunavati u tromjesečnim razdobljima. Obrnuto, porezni obveznik koji je u 2022. ostvario isporuke s uključenim PDV-om veće od 800.000 kn od početka 2023. postaje mjesečni obveznik obračunavanja i plaćanja PDV-a. Prelazak s tromjesečnog na mjesečno plaćanje PDV-a nije moguć tijekom godine, nego tek po isteku kalendarske godine.
Poduzetnici koji obavljaju ili primaju isporuke od poduzetnika iz drugih država članica Europske unije ne mogu biti tromjesečni obveznici, dužni su poreznu obvezu i pravo na pretporez iskazivati u mjesečnim obračunskim razdobljima. Tromjesečni obveznik PDV-a koji tijekom godine počne poslovati s poduzetnikom iz EU automatski postaje mjesečni obveznik PDV-a.
Metoda obračunavanja
Prelazak iz jedne u drugu kalendarsku godinu poticaj je za odlučivanje o možebitnom izboru obračunavanja i plaćanja PDV-a prema naplaćenim naknadama. Poduzetnik koji je u protekloj kalendarskoj godini ostvario promet do 15 milijuna kuna može izabrati obračunavanje i plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama. U tom slučaju i pravo na pretporez sa svih ulaznih računa ostvaruje tek nakon što ih plati.
U jednom je razdoblju novčano načelo plaćanja poreza na dobit bilo povezano s utvrđivanjem PDV-a prema naplaćenim naknadama, ali to više nije međuzavisno. Poduzetnik koji ispunjava uvjete za obračunavanje PDV-a prema naplaćenim naknadama može izabrati taj način neovisno o tome je li obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i neovisno o tome prema kojem načelu utvrđuje osnovicu poreza na dobit.
Međutim, ako posluje s poduzetnicima iz drugih država članica EU, te je transakcije dužan iskazivati prema načelu izdanih i primljenih računa.