Što i kako
StoryEditor

Top-rješenja za grijanje i hlađenje: Topli dom i ured za dvjestotinjak kuna mjesečno?!

13. Studeni 2022.

Zatvorene mreže za grijanje i hlađenje s niskim temperaturama koje zgradu povezuju cjevovodom, dizalice topline i pametni rashladni uređaji, pa i plutajuće vjetroelektrane, samo su neka od inventivnih rješenja dostupnih na tržištu. Povećavaju energetsku učinkovitost, a čini se da bi neka doista mogla olakšati sadašnje i buduće energetske izazove

Nema toga što se neće pokušati kako bi se smanjili troškovi energije, i to pogotovo sada kada ima poteškoća s energentima. Zatvorene mreže za grijanje i hlađenje s niskim temperaturama koje zgradu povezuju cjevovodom, zvane ectogrid™, štedljive dizalice topline i rashladni uređaji, plutajuće vjetroelektrane ili virtualne elektrane novi su i stari načini na koje se pokušava uštedjeti energija.

Plutajuće vjetroelektrane niču tako diljem svijeta, a na južnom Jadranu, u talijanskoj pokrajini Apuliji, nekoliko kilometara od obale osvanut će i jedna s 35 vjetroturbina ukupne snage od 525 MW. Iza projekta stoje švicarska tvrtka Galileo Green Energy i talijanska Hope Group koje ističu da će vjetroelektrana Lupiae Maris godišnje proizvoditi oko 1,5 milijardi kWh električne energije, što je dovoljno za potrebe više od 500.000 kućanstava. Očekuje se da će se u idućim mjesecima izraditi procjena utjecaja na okoliš i da će se u prvoj polovini 2023. točno procijeniti resursi vjetra na moru.

E.ON je patentirao ectogrid™, inovativnu tehnologiju daljinskog grijanja i hlađenja najnovije generacije temeljenu na mjesnoj izmjeni energije među potrošačima. Njegove su prednosti, tvrdi stručnjak za strategiju u E.ON-u Hrvatska Filip Opetuk, decentraliziranost, koja smanjuje potrebu za središnjom proizvodnjom topline, i niska temperatura u cijevima, koja smanjuje toplinske gubitke, pojeftinjuje ulaganje i znatno povećava sigurnost.

Izmjena energije među potrošačima

image

Filip Opetuk

– Tehnologija ectogrid™ omogućuje i primjenu otpadne i okolišne topline te je k tome fleksibilna jer se istodobno upotrebljava za grijanje i hlađenje. Primjenjuje se na razini blokova, gradskih četvrti ili cijelih gradova, modularna je i skalabilna. Zasad je primjenjujemo u Njemačkoj, Italiji, točnije u Milanu, te Švedskoj, u Lundu, a razvijamo je na još desetak lokacija. Nakon niza godina rada pogona može se ustvrditi da su rezultati odlični jer je u usporedbi s drugim načinima daljinskoga grijanja ectogrid™ najučinkovitiji, ispušta manje CO2 i troši manje goriva te snižava troškove održavanja. Cijena, dakako, ovisi o veličini instalacije i karakteristikama potrošača na području na kojem se primjenjuje, ali za krajnjeg je potrošača konkurentna u odnosu na druge načine grijanja i hlađenja – navodi Opetuk.

Virtualna elektrana

Na hrvatskom energetskom tržištu pojavila se početkom godine i prva virtualna elektrana. Sastoji se od agregatora, distribuiranih izvora, trošila i spremnika energije, pri čemu je agregator tvrtka koja operativno i administrativno upravlja elektranom. U ovom slučaju agregator je tvrtka KOER čiji direktor Marko Lasić ističe da se umreženim distribuiranim jedinicama upravlja tako da se energija proizvodi ili troši u određenim vremenskim razmacima.

image

Marko Lasić

– Distribuirane jedinice najčešće su industrijski pogoni i proizvođači električne energije koji imaju upravljivu potrošnju, proizvodnju ili spremnike energije. Za razliku od klasične elektrane koja ima postrojenje na jednome mjestu, kolokvijalni naziv ‘virtualna elektrana‘ nastao je kao opis entiteta koji nema jednu fizičku lokaciju, ali podjednako utječe na energetski sustav.

Grupiranjem ili agregiranjem potrošača ili proizvođača te spremnika energije u virtualnu elektranu omogućuje se sudjelovanje na tržištima električne energije na koja pojedinačno nemaju pristup zbog tehničkih, financijskih ili administrativnih zapreka. Tako ostvaruju nove ili dodatne prihode.

U rad virtualne elektrane mogu se uključiti mali, srednji i veliki potrošači i proizvođači energije, odnosno industrijski pogoni, trgovinski centri i drugi komercijalni objekti, trgovački lanci, hoteli, infrastrukturna postrojenja poput vodovoda, komunikacije te potrošači koji mnogo troše, više od 1 GWh na godinu, a spojeni su na hrvatski energetski sustav. Uključiti se mogu također solarne elektrane, vjetroelektrane te kogeneracije i spremnici energije. Trenutačno agregiramo 22 lokacije raspoređene diljem Hrvatske. U portfelju su najzastupljeniji industrijski pogoni poput drvne industrije, proizvodnje betona i drugi uz komunikacijsku infrastrukturu Odašiljača i veza – opisuje Lasić.

Toplina klima-uređaja

Osim novih rješenja, tu su i ona koja su već dulje na tržištu. Projektni inženjer u Klima konceptu Hrvoje Šerić objašnjava da su dizalice topline zrak-voda uređaji koji se koriste toplinom iz vanjskoga zraka kako bi zagrijali toplu vodu koja se upotrebljava za grijanje i potrošnu toplu vodu. Zahvaljujući visokoj energetskoj učinkovitosti, kaže, dizalica topline može za svaki kilovat utrošene električne energije predati četiri kilovata toplinske energije, pa i više.

image

Hrvoje Šerić
 

– Dizalica topline čak i pri temperaturama ispod ništice može izvući toplinu iz okolnoga zraka, a zahvaljujući modernim inverterskim kompresorima režim rada proteže se do čak –28 °C. Klimatizacijski uređaji također su svojevrsne dizalice topline zrak-zrak. U oba slučaja riječ je o prilagodljivim inverterskim sustavima koji su vrhunac tehnologije zagrijavanja ili hlađenja.

Nadalje, napravili smo vlastitu procjenu za grijanje klima-uređajem u usporedbi s drugim energentima. Kad je posrijedi gradski plin, rezultati će varirati ovisno o pojedinačnoj potrošnji korisnika i tarifnome modelu. Prema jedinstvenoj formuli za izračun iznosa računa, mjesečni račun za kućanstvo koje plin upotrebljava za pripremu hrane, toplu vodu i etažno grijanje bio bi 657,80 kuna, s PDV-om 822,25 kuna. Grijanje na pelete pak donedavno je bilo isplativo​.

Uzmimo da se u jednoj sezoni grijanja u prosjeku potroši oko četiri tone peleta. Cijena kilograma ovih je dana oko tri kune, iz čega proizlazi da je cijena grijanja za sedam mjeseci 12.000 kuna ili mjesečno 1714 kuna. Ako se pak u sezoni potroši 10 četvornih metara drva za ogrjev, a najniža je cijena jednoga četvornog metra 500 kuna, izdvojit će se ukupno 5000 kuna ili mjesečno 714 kuna.

Klima-uređaj četiri sata radi na postizanju željene temperature, a četiri sata na održavanju, i dnevno potroši oko 6,56 kuna ili 196,8 kuna u mjesec dana. Dva takva uređaja mjesečno bi potrošila 393,6 kuna, a tri 590,40 kuna. Isto je s dizalicama topline zrak-voda jer je to tehnologija jednaka onoj u klima-uređajima – izračunao je Šerić.

Pozivi za sufinanciranje

Da bi se povećala energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u protekle je dvije godine za te programe osigurao više od 440 milijuna kuna, rekla je Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Fondu. Novac je namijenjen širokom krugu korisnika koji se za novac Fonda prijavljuju na temelju objavljenih javnih poziva.

image

Maja Rajčić

– Aktualna su dva javna poziva ukupno vrijedna 195 milijuna kuna, i to za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u kućanstvima te energetsku obnovu obiteljskih kuća stradalih u potresu. Dokumentacija koju treba dostaviti nužna je da bi korisnici dokazali da odgovaraju uvjetima poziva, ali ona nije kompleksna, kao ni postupak prijave. U proteklim godinama, uz već standardne mjere energetske obnove, bio je primjetan sve veći interes građana i tvrtki za fotonaponske elektrane i dizalice topline, velikim dijelom i zato što su zbog situacije na energetskom tržištu i geopolitičkih prilika cijene energenata porasle te se pojavila nesigurnost u opskrbi.

Ukidanjem PDV-a na fotonaponske panele i solarne ploče Vlada RH znatno je pomogla da te investicije budu još isplativije. Mnogo nepovratnih sredstava poduzetnici su dobili i u sklopu Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija‘ te Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Tu su još mogućnosti koje pruža Norveški financijski mehanizam u svojim programima poticanja ulaganja u zelene tehnologije – istaknula je Rajčić.

Može i bez poticaja

Rijetke su zemlje poput Hrvatske, uvjerena je direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) Maja Pokrovac, koje obiluju svim oblicima obnovljivih izvora energije. Imamo vjetar, Sunce, biomasu, bioplin, geotermalnu energiju, zato je, prema njezinu mišljenju, rješenje upravo u kombinaciji upotrebe svih tih izvora.

image

Maja Pokrovac

foto Pixsell
– Prema upitima koji nam svakodnevno stižu najveći interes ipak vlada za solarne elektrane. Ušteda s takvom elektranom je individualna jer ovisi o godišnjoj potrebi za električnom energijom prema kojoj se treba planirati optimalna snaga solarne elektrane. Važno je i mjesto jer je, naime, na otocima i u priobalju više sunčanih sati nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ipak, Hrvatska ima trideset posto veću insolaciju u odnosu na zapadne zemlje koje imaju znatno više solara na krovovima. Njih je na krovu jednostavno tehnički planirati i postaviti, a i kratko je vrijeme povrata uloženog novca, u prosjeku sedam godina. Mnogi zbog isplativosti i ne čekaju natječaje za subvencioniranje, nego ulažu vlastita sredstva – iznijela je Pokrovac.

28. studeni 2022 23:45