Što i kako
StoryEditor

Trideset godina INTERREGA - U izradi su novi programi prekogranične suradnje za razdoblje 2021. – 2027.

22. Prosinac 2021.
Piše: Mirjana Samardžić Novoselec

Alokacija planirana za nove programe prekogranične suradnje na razini je alokacije razdoblja koje završava, što je dobra vijest za naše gradove koji su najveći korisnici prekograničnih projekata. Posebice uzevši u obzir da su u planiranju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te 'mainstream' programa Višegodišnjega financijskog okvira izvukli deblji kraj u odnosu na alokacije planirane za tijela državne uprave i privatni sektor

Europska teritorijalna suradnja (INTERREG), ključna sastavnica kohezijske politike EU, 'proslavila' je 30 godina postojanja. Od financijski gotovo nevažne inicijative formirane 1990. s proračunom od samo milijardu eura na razini cijele Europske unije, danas s velikih 10 milijardi eura predstavlja glavni mehanizam financiranja razvojnih projekata na regionalnoj i lokalnoj razini. Popularno nazvan INTERREG inicijalno je zamišljen kao mehanizam promocije prekogranične suradnje u pograničnim područjima EU kako bi se snažnije podržala Europa bez granica nakon uvođenja jedinstvena europskog tržišta. Poticanje suradnje između regija, gradova i općina koji su do jučer bili 's druge strane granice' bilo je iznimno važno za uspjeh koncepta jedinstvene Europe. Svakodnevne probleme koji su ih mučili, poput slabe dostupnosti zdravstvenih usluga za pogranično stanovništvo, loše prometne povezanosti preko granice, fragmentirane turističke ponude 'ispresijecane' granicom – pogranične su zajednice sada mogle riješiti povezivanjem putem projekata prekogranične suradnje.

Veliki uspjeh koji je financiranje projekata prekogranične suradnje pokazalo promovirajući koncept 'Europe regija' potaknuo je decision-makere u Bruxellesu da koncept prošire i na tzv. transnacionalnu i međuregionalnu suradnju. Povezivanje lokalnih i regionalnih dionika u Europskoj uniji na raznim geografskim područjima – Mediteran, Dunav, srednja Europa, alpsko područje i slično, omogućilo je suradnju, razmjenu ideja i iskustava široka kruga zainteresiranih institucija na teme relevantne za ta geografska područja poput zaštite okoliša, razvoja turizma, obrazovanja, očuvanja baštine... Upoznavanje s lokalnim prilikama, izazovima ili specifičnostima drugih regija u Europi znatno je pridonijelo jačanju europskoga duha, solidarnosti i razumijevanja, a ponekad i pozitivnog natjecateljskog duha među sudionicima transnacionalnih i međuregionalnih programa suradnje. Tijekom financijske omotnice 2007. – 2013. europska teritorijalna suradnja postala je jedan od tri ključna cilja Kohezijske politike EU, na taj način i politički dobivši na važnosti postavši mainstream inicijativom EU.

Prednosti 'hrvatske potkove'

Najveća korist za zemlje susjede EU i zemlje kandidate za članstvo u EU je mogućnost sudjelovanja u programima prekogranične suradnje. Iako je punopravna članica EU Hrvatska postala 2013. godine, one hrvatske županije (NUTS II) koje su graničile s državama članicama – Slovenijom i Mađarskom – sudjelovale su u projektima prekogranične suradnje još 2004. godine. Prvi iznosi alocirani našim županijama putem Programa za susjedstvo Slovenija – Mađarska –​ Hrvatska bili su skromni u odnosu na današnje iznose dostupne za programe prekogranične suradnje, ali iskustvo pripreme i provedbe EU projekata bilo je iznimno važno.

Ulaskom u EU Hrvatska je dobila mogućnost kreirati, provoditi i financirati prekogranične programe sa svim svojim susjedama članicama putem Europskog fonda za regionalni razvoj i nečlanicama putem pretpristupnog instrumenta IPA. Konkretno, putem financijskih omotnica za razdoblje 2007. – 2013. te 2014. – 2020. na najmanje jednom od programa prekogranične suradnje s: Italijom, Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom mogle su sudjelovati baš sve hrvatske županije. Zbog geografskog oblika potkove kakav Hrvatska ima, 18 županija su pogranične i kao takve prihvatljive za sudjelovanje, a za preostale tri – Bjelovarsko-bilogorsku, Požeško-slavonsku i Grad Zagreb – izboren je status pridruženih regija koje su mogle sudjelovati u nešto manjem obujmu.

Gotovo pola milijarde eura vrijednih projekata dionici na lokalnoj i regionalnoj razini provode trenutačno sa svojim prekograničnim partnerima. Izgradnja poduzetničke infrastrukture, valorizacija kulturnih i prirodnih dobara, prometna povezanost, znanost i visoko obrazovanje, turizam, socijalne usluge u zajednici samo su neke od tema koje gradovi, općine, fakulteti, muzeji, turističke zajednice, mali i srednji poduzetnici, udruge i druge institucije adresiraju putem projekata prekogranične suradnje.

Zajedništvo i solidarnost

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU trenutačno vodi proces izrade novih programa prekogranične suradnje u kojima će Hrvatska sudjelovati koristeći se financijskom omotnicom u razdoblju 2021. – 2027. Alokacija planirana za nove programe prekogranične suradnje na razini je alokacije razdoblja koje završava, što je dobra vijest za naše gradove koji su najveći korisnici prekograničnih projekata. Posebice uzevši u obzir to da su u planiranju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te mainstream programa Višegodišnjeg financijskog okvira izvukli deblji kraj u odnosu na alokacije planirane za tijela državne uprave i privatni sektor.

Nastavak ulaganja u teritorijalnu koheziju bitan je i za Hrvatsku i njezine susjede, ali i za mnoge druge europske regije koje su suočene s izazovima političkih i gospodarskih previranja. Jačanje lokalnih zajednica, povezivanje sa susjedima na zajedničkim izazovima i prilikama, promocija zajedništva i solidarnosti ostaju u srcu europske ideje. Europska teritorijalna suradnja jest i treba ostati 'dobri duh' europskih vrijednosti i europskoga identiteta.

Parenzana – dobar primjer

Biciklisti rekreativci, šetači, zaljubljenici u prirodu – domaći ili strani turisti koji su posjetili Istru znaju za Parenzanu. Zapuštena željeznička trasa koja je za vrijeme Austro-Ugarske povezivala Trst i Poreč sredinom 2000 uređena je i pretvorena u biciklističku stazu. Parenzana je danas jedna od najpoznatijih atrakcija sportskog turizma u Istri. Manje je poznato da su Parenzana i njezino uređenje, definiranje turističkog proizvoda, marketing i održavanje financirani trima projektima prekogranične suradnje u razdoblju od 2006. do 2017. Osim sportske infrastrukture, u turističku ponudu Parenzane uključen je i niz drugih atrakcija kulturne baštine i gastronomske ponude.

Široki krug partnera s hrvatske i slovenske strane zaslužan je za uspjeh toga dugoročna strateškog projekta, a da bi osigurali njegovu održivost, partneri su potpisali sporazum o održavanju infrastrukture i nakon europskog financiranja. U Hrvatskoj je mnogo sjajnih projekata financiranih programima prekogranične suradnje. Priča Parenzane izdvojena je zbog svoje dugovječnosti, učinaka koje je imala na razvoj turizma te svoje prepoznatljivosti na mapi biciklističkih ruta Europe. 

19. svibanj 2022 07:31