Pišu: François Swanepoel, direktor u Deloitteovu Odjelu financijskog savjetovanja i Matea Gospić Plazina, odvjetnica/partnerica u Odvjetničkom društvu Krehić i partneri d.o.o.
Trend koji se na tržištu osiguranja može istaknuti, a koji je posljedica i pandemije COVID-19 i tehnoloških inovacija, svakako je digitalizacija, koja se pokazala kao ključan strateški korak, ali i pojačana potreba za osiguranjem od kibernetičkih rizika te prestanka ili zastoja u poslovanju. Naime, potreba za ubrzavanjem digitalizacije i povećanjem opsega virtualnih operacija sustigla je i osiguravajuća društva, koja u idućoj godini trebaju ostvariti planove transformacije koje bi u normalnim okolnostima provela u tri do pet godina. U tom je smislu potreba za inovacijama i digitalizacijom za osiguravajuća društva bila nužna, no velika oslonjenost na tehnologiju povećala je izloženost kibernetičkim napadima i smetnjama u poslovanju.
Kibernetička sigurnost stoga će, zasigurno, i u idućem razdoblju biti na popisu prioriteta osiguravajućih društava, zbog čega se u tom segmentu mogu očekivati i veća ulaganja. Kao prioriteti pri ulaganju u tehnologiju mogu se istaknuti prelazak na oblak (cloud), poboljšanje sigurnosti podataka te analitika obrade podataka, i sve to radi rasta i poboljšanja u daljnjem poslovanju. Naime, kibersigurnost i zaštita podataka u središtu su interesa ne samo zbog povećanoga regulativnog pritiska već i zbog povećanog opsega podataka iz različitih izvora koji osiguravajućim društvima mogu biti koristan izvor informacija koje do sada nije bilo moguće analizirati bilo zbog tehnoloških ograničenja bilo zbog financijske neisplativosti. Tako se mogu ubrzati procesi i poboljšati iskustvo korisnika.
Rizik online ugovora
Nametnuta digitalizacija u poslovanju osiguravajućih društava kao posljedica pandemije COVID-19 utjecala je i na zaposlenike, kojima je bilo nužno osigurati neometan rad od kuće, i na korporativno upravljanje, npr. organizacijom online sjednica korporativnih tijela i primjenom digitalnih potpisa i sl. U odnosu na klijente osiguravajućih društva omogućeno im je sklapanje ugovora o osiguranju na daljinu, elektronički, ali ovdje treba napomenuti da je jednostrani raskid ugovora sklopljenih na daljinu jednostavniji, odnosno ugovor se može raskinuti, a da ugovaratelj osiguranja ne mora navesti razloge za raskid, i to u pravilu od 14 dana od sklapanja, uz određene izuzetke. Posljedica jednostranog raskida povrat je primljene premije, što svakako može otežati planiranje i izazvati nesigurnost osiguravajućih društava.
Osim sklapanja ugovora na daljinu, rizik za poslovanje domaćih osiguravatelja jest i freedom of services (FOS), odnosno neposredno pružanje usluga osiguranja osiguravatelja iz drugih članica Europske unije koji pritom na teritoriju Hrvatske posluju bez organizacijskih oblika. U toj vrsti pružanja usluga u osiguranju neizbježno se otvara pitanje poput uvjeta, mjerodavnog prava te zaštite prava ugovaratelja osiguranja i osiguranika bez obzira na činjenicu da težimo harmonizaciji te je propisana obveza osiguravajućeg društva koje namjerava pružati usluge osiguranja u drugoj državi članici na temelju slobode pružanja usluga da obavijesti nadzorno tijelo te države članice s opisom prirode rizika i obveza koje predlaže pokrivati.
Usporavanje, ali i nove prilike
Nadalje, izbijanje pandemije COVID-19 rezultira općim ekonomskim usporavanjem, što je, zasigurno, utjecalo na tržište osiguranja. Ekonomsko usporavanje povećava nezaposlenost i smanjuje dohodak, zbog čega se smanjuje potražnja, što može rezultirati smanjenjem ugovornih premija i u životnom i u neživotnom segmentu. Međutim, u isto vrijeme promjena navika i mišljenja klijenata otvara osiguravajućim društvima nove prilike jer oni postaju svjesniji potrebe zaštite zdravlja i osiguranja od rizika, što može biti potencijal rasta za povezane proizvode osiguravajućih društava.
To posebno može biti posljedica u sektoru životnog osiguranja, u kojemu je moguć rast, a koje je tradicionalno manje zastupljeno u srednjoeuropskim zemljama u odnosu na zapadnoeuropske. Dodatno, s obzirom na to da su stabilnost usluga i zadovoljstvo korisnika presudni u ovim turbulentnim i nepredvidivim vremenima, osiguravajuća društva uvela su rješenja za pružanje potpore korisnicima svojih usluga dopuštajući fleksibilne otplate ili produljenje polica.
Veća neimovinska šteta
Uz to valja napomenuti kako su se u protekloj godini osiguravajuća društva u Hrvatskoj morala suočiti i s promjenom 'Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete' Vrhovnoga suda Republike Hrvatske iz prve polovine 2020. kojom su prihvaćeni iznosi povećani za 50 posto, što im svakako ne ide u korist i otvara potrebu za novim rezervacijama. Iako povećanje iznosa naknade neimovinske štete nedvojbeno ide u korist oštećenika, ostaje otvoreno pitanje tko će na kraju snositi trošak isplate povećanih naknada jer će one prouzročiti znatan trošak osiguravateljima, za koje se može očekivati da bi, kako bi većinom mogli anulirati negativne posljedice isplata povećanih iznosa naknada nematerijalnih šteta, u budućnosti mogli povećati premije osiguranja.
Teško je virtualno pregovarati
U odnosu na aktivnosti spajanja i preuzimanja, koje su i dalje snažne u regiji, relativno velik broj osiguravajućih društava nije promijenio vlasništvo posljednjih godina iako se već neko vrijeme očekuju buduće transakcije koje će potaknuti konsolidaciju tržišta i utjecati na fragmentirani sektor osiguranja u regiji. Prema broju transakcija Vienna Insurance Group najaktivniji je kupac u Srednjoj Europi, a slijede ga, u odnosu na broj transakcija, Canadian Fairfax Financial Holdings, Generali, Uniqa Insurance Group i Euroins Insurance Group.
Pri planiranju postupka spajanja i preuzimanja svakako treba računati kako na virtualno okružje za pregovore, tako i na organiziranje virtualnih soba s podatcima u vremenu kada je zabranjeno okupljanje većeg broja ljudi, a treba provesti postupak dubinskog snimanja u kontekstu organizacije i rada od kuće. Više je vremena potrebno i za ispunjenje standardnih formalnih preduvjeta zaključenja transakcije zbog ograničenja za sudionike transakcije i danih okolnosti.
Oprezno i u spajanja i preuzimanja
U razmatranju odluke o ulasku u buduća spajanja i preuzimanja u obzir svakako treba uzeti i povećanu potrebu za kontrolom troškova zbog kojih se osiguravajuća društva okreću produljenju rokova ili odgodi investicija koje su planirane prije pandemije COVID-19, a sve kako bi se novac sačuvao za prioritetne projekte prilagodbe trenutačnoj situaciji. Dodatno napominjemo da su regulativne promjene koje bi mogle utjecati na spajanja i preuzimanja na tržištu osiguranja odlučivanje i uvođenje računovodstvenih standarda IFRS17 i režima Solvency II, koji zajedno pridonose boljem razumijevanju financijske pozicije te prednosti i nedostataka u tom sektoru.
Uzevši u obzir složenost postupka spajanja i preuzimanja, važno je angažirati stručne savjetnike koji će pažljivo utvrditi i pravno i porezno te financijski objasniti sve važne aspekte koji iz takvih transakcija mogu proizići, bilo u odnosu na poziciju kupca bilo prodavatelja, te pomoći u tome kompleksnom procesu i zaključenju transakcije.
Naposljetku ostaje vidjeti hoće li pandemija COVID-19 i tehnološke inovacije potaknuti aktivnost spajanja i preuzimanja i u Hrvatskoj ili će promjene utjecati samo na način poslovanja osiguravajućih društava i proizvoda koje nude na tržištu.