Zakon o nasljeđivanju ne regulira samo prijelaz ostaviteljevih nekretnina i novac na njegove ili njene nasljednike, već i drugu imovinu, poput dionica, ETF-ova i kriptovaluta. Najsretnije je rješenje za nasljednike kada postoji oporuka pa nasljednici znaju čime raspolažu, a preporuka je da kod oporučivanja takve imovine, osim sadržaja i načina njene raspodjele, ostavitelj navede i lokaciju takve imovine, objasnio je odvjetnik Marko Kapetanović, te dodao da lokacija ovisi o vrsti i načinu čuvanja imovine.
- To znači da ostavitelj treba navesti brokera ili skrbnika ili web adresu aplikaciju te pristupne podatke za kriptovalute kao što su korisnička imena, lozinke odnosno adresa i privatni ključ za kriptovalute koje se nalaze na samom blockchainu – rekao je Kapetanović koji ipak upozorava kako, obzirom na pseudoanonimnost kriptovaluta, objedinjavanje svih tih informacija na jednom mjestu i davanje na uvid pristupnih podataka snosi sa sobom značajan rizik gubitka imovine.
Naime, bilo koja osoba, koja ima uvid u pristupne podatke, mogla bi prebaciti imovinu na adrese nepoznatih osoba, no prema njegovim riječima, predmetni se rizik može umanjiti podjelom pristupnih podataka na način da se nasljednike unaprijed obavijesti ili o adresi ili privatnom ključu, a u oporuci navede drugi podatak.
Obavijestite nasljednike
- U slučaju da ne postoji oporuka, svakako bi bilo dobro da su nasljednici unaprijed obaviješteni o postojanju predmetne imovine kao i o mogućnostima pristupa toj imovini – istaknuo je odvjetnik Kapetanović.
On navodi i to da se generalno na nasljeđivanje vrijednosnih papira plaća porez u iznosu od četiri posto na tržišnu vrijednost vrijednosnih papira na dan utvrđivanja porezne obveze, a nakon odbitka dugova i troškova koji se odnose na predmetnu imovinu. Porez se, ističe, ne plaća na nasljedstvo između bračnih drugova, potomaka i predaka u uspravnoj liniji, kao ni na posvojenike i usvojitelje koji su s darovateljem ili ostaviteljem bili u takvom odnosu.
- Međutim, oporezivanje će ovisiti i o mjestu imovine, npr. u slučaju imovine koja se nalazi u SAD-u, nasljednici nerezidenta odnosno osobe koja nema američko državljanstvo će za naslijeđenu imovinu u SAD-u, poput primjerice "američkih" ETF-ova platiti porez. Stoga, prilikom odabira ETF-a treba imati na umu i mjesto imovine, odnosno je li to ETF sa sjedištem u Hrvatskoj, Europi ili SAD-u jer u slučaju nasljedstva lokacija može biti od velikog utjecaja na vrijednost imovine koju će nasljednici dobiti – istaknuo je Kapetanović. On je dodao i to, kad su kriptovalute u pitanju, a uzimajući u obzir njihovu generalnu nereguliranost, vjerojatno ta imovina neće biti porezno tretirana od strane osobe koja ima pristupne podatke.
SKDD i "rudarenje"
A što kad nasljednici ne znaju ima li neki pokojnik dionice ili kripto valute? Kapetanović objašnjava da se informacije o vlasništvu nad hrvatskim dionicama u nematerijaliziranom obliku, mogu zatražiti od Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD-a), a što je uobičajena praksa tijekom ostavinskog postupka. Situacija je znatno kompliciranija u odnosu na imovinu koja nije predmet registracije odnosno koja se nalazi izvan granica Republike Hrvatske.
- U tom slučaju, gotovo je nemoguće saznati informacije bez "rudarenja" podataka, npr. pretraga ostaviteljevih papira, računala, kontaktiranje mogućih brokera, skrbnika i slično – upozorio je Kapetanović koji smatra kako je za ostavitelje važno da tijekom života obavijeste nasljednike o lokaciji imovine, a pogotovo kad su u pitanju kriptovalute i o načinu na koji bi istima mogli pristupiti.
Podsjetimo, ostavinski postupak se pokreće se po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu. Sam ostavinski postupak u pravilu provodi javni bilježnik i to prema ostaviteljevom prebivalištu u vrijeme smrti. U pozivu na ročište, javni bilježnik će, među ostalim, ako već nije dobio oporuku, pozvati zainteresirane osobe da mu dostave oporuku.
Nasljednici također mogu ostvarivati i imovinska i članska prava koja proizlaze iz dionica, poput primjerice prava na dividendu, no kako bi se to ostvarilo potrebno je dionice u nematerijaliziranom obliku je potrebno preknjižiti pri SKDD-u.
- SKDD će dionice preknjižiti na nasljednika nakon provođenja ostavinskog postupka odnosno na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. Uz zahtjev za preknjižbu obavezno se prilaže potvrda o uplati naknade koja iznosi 0,1 posto vrijednosti transakcije sukladno zadnjoj tržišnoj vrijednosti dionice prethodnog mjeseca, a ako dionica nema tržišnu vrijednost nominalne vrijednosti dionice. S druge strane, prijenos ETF-ova će ovisiti o pravilima brokera koji vodi ETF, ali u pravilu će brokeri zahtijevati smrtovnicu i pravomoćno rješenje o nasljeđivanju. Što se tiče kriptovaluta, kako sam postupak još nije reguliran, najjednostavniji je način da se nasljednicima daju pristupni podaci – naglasio je Kapetanović.
Skrbništvo nad kriptovalutama
Dodao je i to da veće kriptoburze već nude uslugu skrbništva privatnih ključeva što im omogućava raspolaganje s kriptovalutama i nakon ostaviteljeve smrti, no isto nije raširena praksa među korisnicima, što je i razumljivo jer se time gubi svrha privatnosti ključa.
Uz to, zaključuje, neke kriptoburze rade na rješenjima gdje korisnici računa mogu imenovati nasljednike za slučaj smrti što bi trebalo olakšati cjelokupni postupak nasljeđivanja kriptovaluta, no to je još daleko od raširene prakse.