Što i kako
StoryEditor

Uspon zelenih obveznica: Pozelenjelo tržište kapitala

15. Prosinac 2021.
pišu: Katarina Kadunc glavna partnerica u Deloitteovu Odjelu revizije i savjetovanja; Tihana Bažant viša menadžerica u Deloitteovu Odjelu revizije i savjetovanja

Interes za zelene obveznice, financijski instrument koji potiče održivost i zelene trendove, snažno raste. Ima ih pravo izdavati svaka organizacija koja smije izdavati obveznice u skladu sa svojim lokalnim zakonom, a financiranje projekata zaštite okoliša zelenim obveznicama može biti isplativo i privatnim tvrtkama, financijskoj industriji te javnim subjektima

Iako se procjenjuje da će tržište zelenih obveznica nastaviti snažno rasti, potaknuto ne samo poslovnim potrebama, nego i javnim zahtjevima za ‘zelenim oporavkom‘, na tržištu još uvijek postoji mnogo otvorenih pitanja poput toga što je točno zelena obveznica, za što se može upotrijebiti, kako funkcionira i, najvažnije, koliko zelena može biti.

Zelene obveznice su dužnički vrijednosni papiri u kojima se prihod isključivo upotrebljava za financiranje ili refinanciranje, djelomično ili u cijelosti, novih i/ili postojećih prihvatljivih zelenih projekata i imovine, a koji su dizajnirani u skladu s uvjetima i standardima utvrđenim u odgovarajućim međunarodnim propisima.

Vrste zelenih obveznica

Zelene obveznice upotrebljavaju se za financiranje projekata koji se ponajprije odnose na okoliš, odnosno sad već dobro poznato E (eng. environment) u nefinancijskim parametrima poznatima kao ESG (eng. environmental, social, governance). Zelene obveznice su najpopularnije obveznice povezane s ESG zahtjevima. Postoje i društvene obveznice koje podržavaju projekte s pozitivnim društvenim učinkom te tzv. održive obveznice, slične, ali s pozitivnim ekološkim i društvenim koristima, koje također rastu u količini izdavanja. Spomenute vrste obveznica mogu se zajednički nazvati ‘zelene obveznice‘.

Svaka organizacija koja ima pravo izdavati obveznice u skladu sa svojim lokalnim zakonom ima pravo izdavati i zelene obveznice. Financiranje projekata zaštite okoliša putem zelenih obveznica može biti od interesa za bilo koji subjekt, bilo da je riječ o privatnoj tvrtki, financijskoj instituciji bilo javnom subjektu.

Zelene obveznice omogućuju glavnim tržištima kapitala da se osvježe novim financijskim instrumentom, koji potiče održivost i zelene trendove, ali u isto vrijeme daje svim sudionicima priliku da procijene kako se određeno financiranje odražava na ulaganja i funkcije realnoga gospodarstva.

Osim naglaska na tzv. prelazak na zeleno i podržavanje društveno odgovornog poslovanja, postoje određeni aspekti i poticaji društvima da se fokusiraju na zeleno financiranje i da sudjeluju na tržištu zelenih obveznica, a važna je svakako i rastuća potražnja za zelenim instrumentima, društvenim i odgovornim poslovnim praksama, koje su naglašene ESG-om. Neupitna je i promjena preferencija ulagača, a time i širenje ulagačkog fonda, gdje će na broj utjecati milenijci i ekološki svjesni investitori.

Zeleno financiranje pruža subjektu mogućnost jačanja njegovih robnih marki i ugleda na tržištu, stvara kompetitivnu marketinšku prednost kao i činjenicu da se takvi ‘zeleni projekti‘ mogu odraziti i na cijenu dionice (u slučajevima kada subjekti kotiraju na burzama), a taj potencijal cjenovne prednosti može biti stvoren, i dodatno pojačan, rastućim brojem zelenih ulagača.

Prepoznali naftaši

Trenutačno je poznato na tržištu da je tu činjenicu prepoznala i zemalja koja je najveći naftni proizvođač te tijekom iduće godine planira izdati zelenu obveznicu, kako bi diverzificirala svoju bazu ulagača.

Na ugled i rejting kod međunarodnih rejtinških agencija, središnjih, ali i komercijalnih banaka, drugih međunarodnih organizacija i agencija također danas jako utječe razina zelenosti pojedinog subjekta.

Neupitan je i utjecaj povećanja svijesti o ESG temama, ali je isto tako neizbježno spomenuti i s nestrpljenjem očekivati kakav će utjecaj imati 26. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP26), koja je od 31. listopada do 12. studenoga okupila 197 stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), a među strankama su EU i sve njegove članice.

Zakonodavni okvir

Od velike je važnosti spomenuti i zakonodavni okvir, jer će svi subjekti, i obvezni i dobrovoljni, morati pratiti okvire ili barem odabrati jedan od mogućih, kako bi provodili vlastita praćenja i izvještavanja, ali primarno izdali obveznice u sukladnosti sa svim zahtjevima.

Zakonodavna pozadina cijele priče o zelenim obveznicama počela je prvom ‘razinom‘ standardizacije tog tržišta 2014. godine, kada su objavljena Načela zelenih obveznica (eng. Green Bond Principles – GBP), koja su razvili nekoliko banaka i Međunarodna udruge tržišta kapitala (eng. International Capital Market Association – ICMA), a usvojila ih je velika većina sudionika na svjetskom tržištu. U lipnju 2018. Europska komisija uspostavila je Tehničku stručnu skupinu o održivom financiranju (TEG) za pomoć u razvoju, među ostalim, Standarda zelene obveznice (eng. – GBS). Dovršetak GBS-a još je u tijeku, a Europska komisija objavila je 12. lipnja 2020. konzultacijski dokument o njegovoj uspostavi, kako bi prikupila tehničko mišljenje sudionika na tržištu i pritom TEG-u omogućila primjenu preporuka, s ciljem razvoja konačne verzije GBS-a u Europskoj uniji.

GBS trebao bi biti dobrovoljan standard, predložen izdavateljima koji žele slijediti najbolje prakse na tržištu, a bit će relevantan i dostupan izdavateljima koji se nalaze u EU i izvan njega. GBS također bi trebao stvoriti jake temelje za ubrzanje protoka kapitala prema ekološkim ciljevima Europske unije.

Uspostava standarda

Osim navedenog, Europski parlament i Vijeće nedavno su usvojili (na snazi ​​od 12. srpnja 2020.) Uredbu EU 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Uredba o taksonomiji EU), koji utvrđuje kriterije za utvrđivanje kvalificira li se gospodarska aktivnost kao ekološki održiva, u svrhu utvrđivanja stupnja do kojeg je ulaganje ekološki održivo. Prilikom dovršetka GBS-a EU standardi se također usklađuju s odredbama Uredbe EU o taksonomiji kako bi se osigurao jedinstveni okvir na razini EU.

Nedavno je objavljeno stvaranje novog odbora za postavljanje standarda – Međunarodnog odbora za standarde održivosti (eng. International Sustainability Standards Bord – ISSB). Namjera je da ISSB isporuči sveobuhvatnu globalnu osnovu standarda objavljivanja vezanih uz održivost, koji ulagačima i drugim sudionicima na tržištu kapitala pružaju informacije o rizicima i mogućnostima povezanima s održivošću subjekata, a kako bi im pomogli u donošenju informiranih odluka. 

ŽIVOTNI CIKLUS ZELENE OBVEZNICE: Primjena u praksi i obveze

​straživanje tržišta

Razmatranje je li izdavanje zelene obveznice primjereno predstavlja izrazito važnu odluku prije poduzimanja bilo kojih radnji uz bilo koji zeleni program. Ako se zelenu obveznicu smatra strateški i komercijalno atraktivnim smjerom na tržištu, priprema će biti ključna za osiguranje djelotvornog izdavanja.

Predizdavanje

Spomenuti zeleni okvir i niz standarda/načela vezanih uza zelene obveznice već su na tržištu i izdavatelji se moraju uskladiti s njima. Ti okviri predstavljaju bitan korak u procesu, koji vodi k postavljanju jasnog plana nekog društva za pristupanje izdavanju zelene obveznice, korištenju sredstava iz tog procesa i izvještavanju o njemu.

Izdavanje

Postupak izdavanja zelene obveznice sličan je onome za konvencionalnu obveznicu, ali uključivat će niz elemenata specifičnih za obveznicu koja bi se mogla smatrati zelenom, primjerice – objavu zelenog okvira.

Osim redovitih uvjerenja od neovisnih revizora ili konzultanata primjenjivih na izdavanje konvencionalnih obveznica, za potporu održive vjerodostojnosti zelene obveznice može se zahtijevati uvjerenje treće strane (isporučeno uza skup kriterija) ili drugo mišljenje koje bi pružilodostojnost‘.o neovisan pogled na ‘zelenu vjerodostojnost‘

Postizdavanje

Izdavanje zelenih obveznica zahtijeva kontinuirano upravljanje od izdavatelja za osiguranje zelenih ciljeva, koji se ostvaruju adekvatnom alokacijom i praćenjem prihoda od takvih obveznica.

Izdavatelji se često obvezuju periodično izvještavati o upotrebi prihoda i ekološkim ključnim pokazateljima uspješnosti, povezanim sa zelenom obveznicom. Pripreme za takvo izvješćivanje trebaju uključivati razmatranje opsega i zahtjeva za podacima, format izvješćivanja i opcije neovisnog uvjerenja od trećih strana.

Zašto se odlučiti na izdavanje?

Strategija zelenih obveznica ima za cilj dugoročnu kapitalnu dobit i usmjerenost na utjecaj na okoliš, društvo i upravljanje. Također, strategija izdavanja zelenih obveznica donosi priliku za izloženost imovini s mjerljivim utjecajem na okoliš. Međutim, koliko će zelena biti obveznica koju se neko društvo odluči izdati ovisi naravno i o društvu, ali i o tržištu. Trenutačno kretanje zelenog tržišta i općenito tržišta vezanog uz održivost pokazuje da financiranje koje naglašava okolišni, društveni i upravljački aspekt može privući poboljšanje financijskih uvjeta, premije na cijene i druge, poboljšane uvjete u odnosu na konvencionalno financiranje.

Za procjenu učinka zelene cijene određuje se takozvana ‘premija zelenih obveznica‘ ili na engleskom greenium kao pandan nazivu premium, kao razlika između prinosa usklađenih konvencionalnih i zelenih obveznica. U prosjeku, pokazalo se da zelene obveznice imaju statistički znatnu pozitivnu premiju.

Osim tih poboljšanih financijskih uvjeta, ono što zelenim financiranjem i izdavanjem zelenih obveznica društvo može postići jest već spomenuto povećanje svog ugleda i potvrda predanosti ostvarenju održivosti i okolišnih, društvenih i upravljačkih ciljeva.

19. svibanj 2022 07:13