Uspostavlja se nova evidencija stanovništva, obitelji i kućanstava

U Hrvatskoj se više neće provoditi popis stanovništva, kao što se to do sada provodilo svakih deset godina. Zadnji popis stanovništva proveden je 2021., a ubuduće će se podaci o stanovništvu i kućanstvima crpiti iz nove evidencije – Središnjeg registra stanovništva, koji ustrojava Porezna uprava. Zakon o Središnjem registru stanovništva u najvećem je dijelu stupio na snagu u travnju 2025., ali za punu ispostavu Središnjeg registra stanovništva potrebno je donijeti nekoliko podzakonskih akata, kako bi registar profunkcionirao od 1. lipnja 2026., a korištenje u njemu zavedenih podataka planirano je od 1. siječnja 2027. Registar će imati mnogo širu funkciju od popisa stanovništva, upotrebljavat će se za upravne i druge postupke, za ostvarivanje socijalnih prava, u postupcima nasljeđivanja i u poreznim postupcima.

Jedinstvena baza

U Središnjem registru stanovišta ustrojit će se jedinstvena baza podataka o stanovništvu, o srodstvu i o kućanstvima, a osnova vođenja podataka je OIB koji svakom građaninu dodjeljuje Porezna uprava. Podaci će se voditi u općem i u posebnom dijelu. U općem dijelu evidentirati će se sedam podataka: OIB, rođenje i smrt, državljanstvo fizičke osobe, prebivalište i boravište, podaci o braku ili životnom partnerstvu, o roditeljima i djeci, podaci osobama kojima je građanin imenovan skrbnikom i podaci o invaliditetu.

U posebnome dijelu Registra vodit će se podaci o obrazovanju fizičke osobe, osnovi zdravstvenog osiguranja, osnovi mirovinskog osiguranja odnosno podaci o korisniku mirovine te podaci o stambenoj jedinici u kojoj stanuje i kvaliteti te stambene jedinice. Ti će se podaci u sustavu Porezne uprave generirati automatski, Porezna uprava će ih preuzeti od drugih državnih tijela. Podatke o rođenima i umrlima preuzimat će iz državnih matica i evidencija o državljanstvu, podatke o braku, izvanbračnom i životnom partnerstvu i podatke o srodstvu iz državnih matica tijela odgovornih za državnu upravu, o prebivalištu i boravištu iz evidencija koje vodi državno tijelo odgovorno za unutarnje poslove, podatke o korisnicima mirovina i osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja iz evidencija odgovornih zavoda, podatke o posjedu nekretnina iz informacijskog sustava Državne geodetske uprave i dr.

Obvezni podaci

Porezna uprava će te podatke pribaviti po službenoj dužnosti, automatskom razmjenom podataka između Središnjeg registra i određene javne institucija. Srodstvo će se pratiti na pet razina: bračni drug, roditelji, djeca, baka i djed i braća i sestre. Podaci će se ažurirati svakog tromjesečja preuzimanjem iz evidencija koje vode mjerodavna tijela, u roku deset dana od proteka tromjesečja, a po potrebi i češće.

Svaki građanin moći će obaviti uvid u podatke koji se za njega vode u Središnjem registru stanovništva, bilo preko sustava e-Građani bilo osobnim dolaskom u mjerodavnu ispostavu Porezne uprave. Ako uoči da je podatak koji se za njega vodi pogrešan, zatražit će ispravak, ali ne izravno u Središnjem registru, nego u evidenciji iz koje je taj pogrešni podatak preuzet.

Podaci o kućanstvima generirat će se prema definiciji članova uže obitelji, uz uvjet da stanuju u istoj stambenoj jedinici. Pod pretpostavljenim članovima jednoga kućanstva smatraju se roditelji i djeca do prvog zaposlenja. Ako kućanstvo uključuje djecu nakon prvog zaposlenja ili ako članovi ne stanuju u istoj stambenoj jedinici, ti će se podaci upisivati na temelju izjave o članovima kućanstva. Pri tome nema automatskog upisa na temelju izjave jednog člana kućanstva, nego tek nakon što Porezna uprava o tome obavijesti punoljetne osobe obuhvaćene izjavom. Zakonom je propisano da građanin može pripadati samo jednom kućanstvu.

Za što će se upotrebljavati

Osim tih obveznih podataka, građani će na temelju osobne izjave moći zatražiti da se u Registar upiše podatak o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životom partnerstvu, o vjeri i materinjem jeziku, o nacionalnosti i podaci za kontakt. Ti će se podaci voditi samo ako to građanin zatraži, pri čemu je za vođenje podataka o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partneru potreban pristanak partnera.

Za koju će se svrhu upotrebljavati podaci iz Središnjeg registra? Osim za statističke svrhe i praćenje razmještaja i kretanja stanovništva, podaci će se upotrebljavati za utvrđivanje porezne rezidentnosti, poreznog prebivališta i pravilnosti umjeravanja poreza na dohodak, utvrđivanje prava na porezne olakšice, utvrđivanje dohotka od imovine i obveze poreza na nekretnine, u postupcima provjere podataka o dohodovnom cenzusu koji je uvjet za korištenje socijalnih potpora i drugo.

Građani neće trebati u upravnim, poreznim i obiteljskim postupcima prikupljati podatke i dokaze od različitih državnih institucija, već će mjerodavno tijelo preuzimanjem podataka iz Registra stanovništva po službenoj dužnosti pribavljati potrebne informacije.