Što i kako
StoryEditor

Vaučeri za godišnji odmor: Šteta da poslodavci i zaposlenici ne iskoriste ovu mogućnost

26. Lipanj 2023.

Još jedan neoporezivi primitak kojega poslodavci u privatnim poduzećima imaju mogućnost isplatiti, a koji bi s obzirom na i dalje prisutnu inflaciju dobro došao velikom broju građana za nadolazeće ljetne praznike, tiče se vaučera za godišnji odmor. Osim regresa za godišnji odmor, također neoporezivog dijela primanja o kojemu smo već pisali u Lideru, brojni zaposlenici (a i neki poslodavci) nisu niti svjesni da tijekom ljetnih mjeseci imaju mogućnost dobiti i tzv. vaučere za godišnji odmor.

O čemu se, zapravo, radi? Javnosti su vaučeri za godišnji odmor poznatiji pod pojmom ‘hrvatske turističke kartice‘, projekta koji su 2020. godine u jeku pandemije koronavirusa predstavili Vlada RH i Ministarstvo turizma i sporta, s namjerom da povećaju potrošnju hrvatskih građana u ugostiteljstvu i turističkim sadržajima na području cijele Hrvatske. Prvotna ideja bila je da poslodavci svojim zaposlenicima omoguće dodatne primitke koje bi mogli iskoristiti u domaćem turizmu, no kako govori Vladimir Nol, direktor odjela Poreznog savjetovanja u Mazarsu, sama ideja još nije zaživjela u praksi.

– Neoporezivi iznos je uveden prije par godina, ali vaučeri još nisu zaživjeli u praksi kako smo se nadali. U početku je bilo dosta nedorečenosti oko pojedinih aspekata cijelog modela pa je razumljivo da nije bilo odmah značajnog odjeka u praksi. Međutim, svi problemi nam se čine riješeni tako da trenutno ne vidimo zapreku da se ovaj model proširi. Šteta je ne iskoristiti takve mogućnosti – smatra Nol.

O smislu takve vrste vaučera naveliko se raspravljalo, a prošle godine su se, prema pisanju Hine, pojavile i glasine o tome da ih nigdje ne primaju, što su iz Ministarstva turizma i sporta tada opovrgnuli.

– Cijela ideja je da radnici otvore poseban račun u banci, poslodavac uplati neoporezivi iznos na taj račun i radnik troši tako uplaćena sredstva za turističke usluge smještaja, konzumacije hrane i pića u ugostiteljskim objektima, usluge putničkih agencija i turoperatora, paket aranžmane, itd. – kaže Nol.

Vaučer se, dakle, može trošiti u restoranima, kafićima, hotelima, kampovima, turističkim agencijama, čak i za usluge chartera, odnosno iznajmljivanja brodova, ali pod jedinim uvjetom da objekt prima kartično plaćanje. S turističkom karticom se mogu ostvariti i popusti u 72 objekta u Istri, 16 u Dalmaciji, na deset lokacija u kontinentalnoj Hrvatskoj te samo jednoj u Gorskom kotaru. Uglavnom su to smještajni objekti, no ima i ugostiteljskih.

Do vaučera u dvije banke

Takve kartice, preko kojih zaposlenici mogu dobiti do čak 331,81 eura u jednoj godini, izdaju se na rok od četiri godine, a kako se može iščitati na stranicama Hrvatske turističke kartice, i svaki obrtnik te samozaposlena osoba mogu isti iznos i za istu namjenu uplatiti svojim radnicima i sebi. Isto tako, pravo na Hrvatsku turističku karticu imaju i poljoprivrednici te djelatnici slobodnih zanimanja, poput, primjerice, umjetnika, sportaša, novinara, prevoditelja, odvjetnici, znanstvenici, književnici i brojni drugi.

Hrvatsku turističku karticu, odnosno vaučer, trenutno nude dvije hrvatske banke. Hrvatska poštanska banka, jednako kao i Podravska banka, za otvaranje CRO Visa kartice naplaćuju naknadu u iznosu od 6,64 eura, odnosno 50 kuna.

No turističkom karticom se, primjerice, ne može plaćati online niti fizički podići novac, ali ni fizički položiti novac na nju. Također, poslodavci ne naručuju kartice nego zaposlenici samostalno biraju banku u kojoj će otvoriti račun vezan za Hrvatsku turističku karticu, navodi se na službenim stranicama. Zaposlenici, s druge strane, imaju mogućnost samostalno dodati novac na karticu i trošiti ga.

Niz drugih primitaka

Mogućnosti za isplatu vaučera za godišnji odmor za zaposlenike u privatnim poduzećima, dakle, postoje, no odluku o tome hoće li isplatiti vaučere ili ne te kome donosi svaki poslodavac posebno. Iako su vaučeri u obliku turističke kartice bili prvenstveno namijenjeni poticanju potrošnje domaćih turista u hrvatskim destinacijama, gledano sa strane poslodavaca, od kojih mnogi muku muče s privlačenjem i zadržavanjem radnika, oni im nude dodatnu priliku za uplaćivanje neoporezivih primitaka te su benefit za zaposlenike.

Nol napominje da poslodavci na raspolaganju također imaju niz drugih neoporezivih iznosa koje porezni propisi nude, a koje mogu isplatiti svojim zaposlenicima. To su, uz navedene regrese i vaučere za godišnji odmor, i nagrade za radne rezultate (do 995,43 eura godišnje), uplate dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (do 796,44 eura godišnje), dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja (do 331,81 eura godišnje).

19. svibanj 2024 11:40