U poslovnom svijetu često se kaže kako prava priroda lidera dolazi do izražaja tijekom krize. Vođenje u nesigurnim vremenima jedna je od najvećih kušnji za svakog lidera. Kad sve ide glatko, ono može izgledati prilično jednostavno. No kad zaprijete oluje, horizont se zamagli; i kad nesigurnost postane dio svakodnevice, tada istinske vještine lidera dolaze na kušnju. U takvim trenucima timovi trebaju osobe koje će biti svjetionici u nesigurnim vremenima i pružiti im smjer, sigurnost i svjetlo na kraju tunela.
Zapravo, vođenje u nesigurnim vremenima zahtijeva kombinaciju strateškog razmišljanja, emocionalne inteligencije, hrabrosti i sposobnosti donošenja brzih, ali promišljenih odluka. To su ujedno ključni atributi koje lideri moraju posjedovati kako bi uspješno navigirali kroz te turbulentne vode. Oni koji posjeduju te kvalitete ne samo da će uspješno voditi svoje timove kroz izazove nego će i osigurati da njihove organizacije iz tih izazova iziđu jače i otpornije.
Između hitnosti i strpljenja
Međutim, biti lider nije samo pitanje odlučivanja. To je kontinuirani proces učenja, razumijevanja i povezivanja s drugima. Lideri moraju biti spremni slušati, učiti iz iskustava i prilagoditi svoje strategije kako bi osigurali da njihove odluke donose najbolje moguće rezultate za sve uključene. Nadalje, istinsko liderstvo ide dalje od puke kontrole ili upravljanja. U srži je svakog velikog vođe sposobnost inspiriranja i motiviranja članova tima. U nesigurnim vremenima, kad je moral tima nizak i kad se budućnost čini nejasnom, ljudi se okreću svojim vođama u potrazi za nadahnućem i nadom. Lideri koji uspijevaju inspirirati svoje timove čak i u najtežim vremenima stvaraju kulturu otpornosti i postavljaju temelje za dugoročan uspjeh.
Vođenje u nesigurnim vremenima također zahtijeva suočavanje s vlastitim ograničenjima. Često najbolji vođe nisu oni koji imaju sve odgovore, nego oni koji su voljni postavljati prava pitanja. Otvorenost za povratne informacije, volja za traženje savjeta i spremnost za učenje ključni su za uspješno liderstvo. Kad se stvari brzo mijenjaju, sposobnost vođe da bude skroman i da prizna kad nešto ne zna može biti njegova najveća snaga. Važno je također znati uspostaviti ravnotežu između hitnosti i strpljenja. Iako mnoge situacije zahtijevaju brzo djelovanje, lideri moraju prepoznati kad je potrebno zastati, razmisliti i prilagoditi se. Strpljivost može biti ključna u sprječavanju donošenja ishitrenih odluka koje bi mogle imati dugoročne posljedice.
Učenjem svladavati izazove
U lakšem i boljem vođenju u nesigurnim vremenima može pomoći mentalitet rasta (engl. growth mindset). Temelji se na uvjerenju da su sposobnosti i inteligencija fleksibilne i da se mogu razvijati trudom, učenjem i izazovima. Suprotno tomu, fiksni mentalitet (engl. fixed mindset) jest ideja da su naše sposobnosti unaprijed određene i ne mogu se previše mijenjati. Lideri koji njeguju mentalitet rasta shvaćaju kako su pogreške i neuspjesi dio procesa vođenja te ih promatraju kao priliku za rast i razvoj. Održavanje mentaliteta rasta zahtijeva svjesno prepoznavanje i izazivanje vlastitih ograničavajućih uvjerenja. To može uključivati prepoznavanje trenutaka kad se osjećamo obeshrabreni ili kad sebe etiketiramo na temelju jednog neuspjeha. Taj pristup može stvoriti dinamičnije, inovativnije i produktivnije timove u kojima su pojedinci osnaženi tragati za svojim punim potencijalom.
U posljednjih nekoliko desetljeća model VUCA osmišljen je kako bi pomogao liderima u boljem razumijevanju i navigaciji kroz izazovna i nesigurna vremena. To je akronim koji označava volatilnost (volatility), neizvjesnost (uncertainty), složenost (complexity) i nejasnost (ambiguity). U današnjemu turbulentnom poslovnom okružju primjena modela VUCA postaje sve važnija.
Što je model VUCA
Volatilnost u kontekstu tog modela odnosi se na česte i neočekivane promjene koje mogu nastati bez jasnog upozorenja. U poslovnom okružju to može biti neočekivana tržišna fluktuacija, tehnološki preokret ili globalna kriza. Lideri koji se uspješno nose s volatilnošću razvijaju agilne timove, fleksibilne poslovne planove i strategije koje se mogu prilagoditi promjenjivim okolnostima. Ključno je i održavanje otvorene komunikacije u timovima kako bi se brzo odgovorilo na promjene. Dugoročno, organizacije koje razumiju volatilnost i za nju se pripremaju postaju otpornije i konkurentnije.
Neizvjesnost znači da budući ishodi i događaji čak i s dostupnim informacijama ostaju nejasni. To može proizići iz političkih promjena, nepredvidljivih tržišnih trendova ili nepoznatih varijabla. Lideri se mogu pripremiti za nesigurnost prikupljanjem što više relevantnih informacija, poticanjem kulture stalnog učenja i razvojem prilagodljivosti. Razmjena informacija s dioničarima i partnerima također može pomoći boljem razumijevanju i navigaciji kroz nesigurnost. Važno je razviti mentalitet koji prihvaća nesigurnost kao dio procesa i traži prilike unutar tih nejasnoća.
Složenost se odnosi na mnogo teško razumljivih faktora i izazova koji utječu na odluke i akcije. U globaliziranom svijetu složenost može uključivati isprepletene ekonomske sustave, kulturne razlike i tehnološke integracije. Lideri moraju razviti sposobnost sistemske analize i prepoznavanja kako se različiti faktori međusobno povezuju i utječu jedni na druge. Upravljanje složenošću često znači okupljanje timova različitih stručnih znanja i vještina kako bi zajednički rješavali probleme. Kontinuirano stjecanje znanja i multidisciplinarni pristup postaju ključni alati za navigaciju kroz složene izazove. Nejasnost odražava nepouzdanost, nedostatak jasnoće i teškoće u interpretaciji informacija. To može biti rezultat nedostatka jasnih i nepotpunih informacija ili konfliktnih signala.
Lideri trebaju stvarati okružje u kojem je poticanje pitanja i razmjena mišljenja dio kulture. Trening kritičkog razmišljanja i analitičke procjene pomažu timovima u razumijevanju i interpretaciji nejasnih informacija. Na kraju, zbog nejasnosti eksperimentiranje i iteracija postaju ključne strategije jer pomažu organizacijama u testiranju ideja i brzoj prilagodbi na temelju povratnih informacija.
Putovanje prema uspjehu
Povijest je prepuna primjera lidera koji su se uspješno suočavali s problemima i izazovima nesigurnih vremena. Nelson Mandela, koji je vodio Južnoafričku Republiku kroz tranziciju od aparthejda, Martin Luther King, Jr., sa svojom borbom za građanska prava ili Winston Churchill koji je vodio Britaniju u Drugome svjetskom ratu. Svi su oni primjeri kako istinski lideri nastupaju u zahtjevnim situacijama. Možemo učiti i iz njihovih primjera čitajući njihove biografije, ali isto tako možemo primjenjivati neke opće smjernice koje su se tijekom povijesti pokazale korisnima.
Kako se tehnologija razvija i svijet postaje sve povezaniji, izazovi s kojima se suočavamo sve se više usložnjavaju. Nesigurnost postaje sveprisutna, a potreba za snažnim liderstvom sve veća. Budući lideri morat će se prilagoditi brzopromjenjivu svijetu i steći potrebne vještine i sposobnosti kako bi iz nesigurnih vremena izišli kao pobjednici i postali svjetionici koji uspješno vode svoje timove kroz neizvjesnost. Pri tome ne treba smetnuti s uma da najvažnije mjerilo uspjeha u tom procesu nisu isključivo rezultati, nego ostavljanje dubokog pozitivnog utjecaja na sve one koji sudjeluju u procesu.
Važno je istaknuti da nesigurnost i izazovi, iako se često percipiraju kao zapreke, često donose najbolje prilike za rast i razvoj. Pristupanjem tim situacijama s tzv. mentalitetom rasta, uvjerenjem da se naše sposobnosti mogu razviti trudom i iskustvom, mi zapravo kreiramo prostor za učenje i inovacije. Umjesto da se fokusiramo na pogreške i neuspjehe kao krajnje točke, zahvaljujući growth mindsetu vidimo ih kao ključne korake u svojem putovanju prema uspjehu. Ti izazovi postaju prilike da proširimo svoje granice, testiramo nove strategije i učimo o sebi, čime postajemo otporniji i sposobniji u suočavanju s budućim zaprekama. Na kušnjama i u izazovima izgrađujemo timove koji će biti otporniji, jači i spremniji za buduće avanture koje ih čekaju.