Milijuni eura ulažu se u dozvole za emisije stakleničkih plinova, u fokusu su sve rigorozniji propisi Europske unije koja stremi tome da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. I tako se odjednom trgovina CO2 prometnula u temu brojnih poslovnih razgovora. Problem je, međutim, što samo nekolicina doista razumije o čemu se priča. Stoga donosimo vodič kroz trgovinu koja je nastala mnogo prije Europskog zeleni plana, trgovinu u kojoj se trži ugljikovim dioksidom.
U izradi vodiča svojim stručnim znanjima pomogli su Višnja Grgasović, načelnica Sektora za klimatsku politiku iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i Marko Umićević, direktor Suis Generis Consultinga.
Sustav EU ETS
Europski sustav trgovanja emisijama stakleničkim plinovima (European Union Emission Trading System ili EU ETS) uspostavljen je 2003. Direktivom 2003/87/EZ. Sustav ETS-a počeo je s funkcioniranjem 2005. i bio je prva tržnica za CO2 na svijetu. Hrvatska je ulaskom u EU postala dijelom tog sustava.
Glavna premisa tog sustava je smanjenje emisija stakleničkih plinova u postrojenjima i zrakoplovima. Vrlo pojednostavljeno, industrije koje su u sustavu dobivaju besplatne dozvole za emisije stakleničkih plinova, no količina emisijskih jedinica koje dobivaju besplatno postupno se smanjuje. Te kvote osmišljene su kao prijelazna faza u kojoj se obuhvaćenim potrojenjima daje vremena da se prilagode i započnu niskougljičnu transformaciju ulaganjem u nove tehnologije, prelazak na obnovljive izvore tehnologije i slično.
Dobivene kvote emisija se smanjuju, a postrojenja preostale potrebne dozvole za emitirane stakleničke plinove osiguravaju na dražbama organiziranim na trenutno jedinoj zajedničkoj platformi za dražbu emisijskih jedinica. Na platformi Europske energetske burze (European Energy Exchange - EEX) čije je sjedište u Leipzigu u Njemačkoj dražbe se organiziraju svakodnevno. Takva kupnja emisijskih jedinica primarna je metoda. Budući da svaka tvrtka koja ne iskoristi svoje kvote do kraja može prodati 'višak', razvijeno je i sekundarno tržište, što podrazumijeva direktne transakcije s drugim sudionicima na tržištu. Kupoprodajom dozvola bave se brokeri kao na klasičnoj financijskoj burzi. Hrvatska tek od 2015. godine sudjeluje u dražbama na EEXu.
Obveznici EU ETS-a moraju pratiti i izvješćivati o godišnjim emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja, odnosno od obavljanja zrakoplovnih djelatnosti. izvješća trebaju verificirati te su dužni količinu ostvarenih emisija u pojedinoj godini pokriti emisijskim jedinicama koje su obvezni u određenom roku predati.
U Registru unije gdje se predaju emisijske jedinice u skladu s ETS Direktivom moguće je vidjeti koliko emisijskih jedinica postrojenje dobiva besplatno i koliko je stvarna količina emisijskih jedinica koje je obveznik predao.
Tko su ETS obveznici
U ETS sustav uključeno je više od 11 tisuća postrojenja te 500 avionskih kompanija diljem EU. Među njima su 49 postrojenja i dvije aviokompanije iz Hrvatske.
U trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova u EU ETS su uključene djelatnosti postrojenja za izgaranje goriva s nazivnom ulaznom toplinskom snagom većom od 20 MW, rafinerije, koksne peći, željezare i čeličane, cementare, ciglane, postrojenja za proizvodnju stakla, vapna, keramike, papirne mase, papira i kartona te aluminija, petrokemijska postrojenja, postrojenja za proizvodnju amonijaka, dušične i adipinske kiseline, glioksala i glioksilne kiseline te zrakoplovstvo.
Novim setom zakonskih prijedloga unutar Paketa za 55 (Fit for 55) predviđeno je širenje obveze uključivanja u ETS sustav prometnog sektora i zgradarstva od 2026. godine. No, to je još na razini prijedloga.
Koje tijelo u RH je nadležno za trgovinu CO2
Provedba nacionalnih obveza u EU sustavu trgovanja emisijama je u nadležnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kako se trgovinom CO2 ostvaruje profit
Premda sustav nije zamišljen kao mjesto za ostvarenje profita, prihode u ETS-u mogu ostvarivati države i kompanije, odnosno trgovci.
Poduzeća koja sudjeluju u sustavu, mogu ostvariti financijski benefit ili smanjenjem ukupnih emisija te zadržavanjem ili prodajom 'viška' emisijskih dozvola. Prodaja i kupnja emisijskih dozvola funkcionira po tržišnim principima i otvorena je širokom spektru sudionika, pa tako i onima koji trguju jedinicima iz komercijalnih/špekulativnih razloga.
Države generiraju prihode prodajom emisijskih dozvola na EEX dražbi. U Hrvatskoj se tako ostvareni prihodi uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), koji raspolaže sredstvima prikupljenima od dražbi emisijskih jedinica. Prikupljena sredstva namjenski se koriste sukladno Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj.
U što će se uložiti sredstva uprihođena na CO2 dražbama
Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj od 2021. do 2025. godine, usvojila je Vlada na sjednici održanoj 18. lipnja 2021. Nadležnost za provedbu Plana povjerena je ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Očekivani prihod oko 2,72 milijardi kuna, što iznosi 95 posto od ukupno uplaćenih sredstava od prodaje na dražbama koristit će se u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja na provedbu mjera iz prioritetnih područja kao što su niskougljična energetska tranzicija, ukupno neenergetski sektor (uključujući sektor gospodarenja otpadom), prilagodba klimatskim promjenama te istraživanje i razvoj, stručna podrška i projekti s trećim zemljama.
Za provedbu mjera energetske tranzicije do 2025. godine sukladno ciljevima Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), planira se alocirati do 54,70 posto sredstava, odnosno oko 1,6 milijardi kuna. Te mjere obuhvaćaju: obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti, energetsko siromaštvo, smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu te istraživanja i inovacije. To su mjere za korištenje obnovljivih izvora energije kao npr. poticanje korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju električne i toplinske energije, poticanje izgradnje visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja i slično.
Što je dosad financirano tim sredstvima
Iz Plana dražbi za razdoblje od 2017. do 2020. financirane su mjere javnog i privatnog sektora i fizičkih osoba:
- korištenja obnovljivih izvora energije - primjena mrežnih i autonomnih fotonaponskih sustava manje priključne snage, sunčevi toplinski kolektori, kotlovi na krutu biomasu i dizalice topline;
- povećanje energetske učinkovitosti - mjere energetske obnove u postojećim obiteljskim kućama, nabava kondenzacijskih bojlera. Ujedno se poticala i integracija tehnoloških rješenja za razvoj infrastrukture gradova i općina;
- smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu – nabava električnih i hibridnih vozila, električnih bicikala, izgradnju punionica za električna vozila;
- smanjenje emisije stakleničkih plinova u neenergetskim sektorima - mjere iz područja gospodarenja otpadom, mjera sprječavanja nastanka otpada, odvojenog prikupljanja i ponovne uporabe otpada, zamjene opreme koja sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj u objektu kulturne baštine, odnosno zamjenu halona u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji se koriste u sustavu primarne protupožarne zaštite nacionalne baštine tvarima, a nemaju utjecaj na ozon i s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja čime se smanjuje utjecaj na globalno zagrijavanje i promjenu klime; sufinancirane aktivnosti i prioritetnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. godina (OPKK) te su financirani projekati istraživanja i razvoja te stručne podrške.