Zaštita intelektualnog vlasništva: Alat za rast i sigurnost poslovanja

Piše: Gorana Grubišić, odvjetnica, zastupnica za žigove, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić

Zaštita intelektualnog vlasništva trgovačkog društva ključna je za dugoročno osiguranje rasta i sigurnosti poslovanja iz dalje navedenih razloga. Najčešći je oblik pravne zaštite intelektualnog vlasništva zaštita žigom (tzv. logo, brend, trademark i sl.), čiji je postupak registracije globalno vrlo unificiran, prilično brz (zaštita registracijom u Hrvatskoj i EU-u može se ostvariti u roku do godine dana) i financijski je dostupan. Namjerno se u ovom članku koristimo pojmom ‘žig‘ s obzirom na to da je riječ o pojmu iz hrvatskog zakona (Zakon o žigu, NN 14/2019) koji se pogrešno često poistovjećuje s pojmom ‘pečat‘.

Važno je istaknuti da registracija intelektualnog vlasništva nije obveza već je pravo te društva svoje poslovanje uspješno mogu voditi i bez registracije. No, dugoročno gledajući, zaštita intelektualnog vlasništva pomaže društvima u održavanju konkurentske prednosti osiguravajući da prosječni potrošač njihove proizvode, usluge ili tehnologije razlikuje od proizvoda drugih proizvođača te osigurava zaštitu od neovlaštena kopiranja ili korištenja od konkurenata. Da bi se navedene prednosti prepoznatljivosti i zaštite ostvarile, nužno je registrirati svoje pravo intelektualnog vlasništva.

Zašto? Dobri primjeri

Tako je na primjer upravo zahvaljujući registraciji svojeg žiga ‘Pelikan‘ njemački poznati proizvođač olovaka Pelikan na temelju svoje prijašnje registracije uspješno osporio pokušaj trgovačkog društva iz Japana da registrira logo koji je bio napravljen od okrugloga stiliziranoga grafičkog prikaza u čijoj sredini se nalazio pelikan. Recentan primjer je slučaj kad je poznati proizvođač energetskih pića sa svojom prijašnjom registracijom Monster Energy uspješno poništio već registrirani žig Insomnia Energy. Takvu odluku je Opći sud Europske unije utemeljio na utvrđenom visokom ugledu i vizualnoj sličnosti oba žiga u sektoru bezalkoholnih/energetskih pića. Taj je ugled (uz druge pravne razloge) bio dovoljan da se prevlada nizak stupanj sličnosti između predmetnih žigova te je Opći sud potvrdio da je kasnija registracija nepošteno iskorištavala ugled znaka Monster.

Osim zaštite pred mjerodavnim tijelima, zaštita intelektualnog vlasništva može omogućiti generiranje dodatnih prihoda licenciranjem ili davanjem franšize. Na taj način društvo može kontrolirati korištenje svoga intelektualnog vlasništva i profitirati iz njega, bez potrebe da direktno upravlja proizvodnjom ili distribucijom. Također je važno napomenuti da su investitori često zainteresirani za tvrtke s jakim portfeljem intelektualnog vlasništva jer to može značiti budući rast i sigurnost investicije. Dobro zaštićeno intelektualno vlasništvo može biti indikator inovativnosti i stabilnosti poslovanja. Registracija intelektualnog vlasništva, stoga ne samo da osigurava zaštitu i pravnu sigurnost već je i strateški alat za izgradnju, održavanje i unaprjeđenje poslovanja.

Nematerijalna imovina

U ekonomskom smislu žig predstavlja nematerijalnu imovinu. Nematerijalna je imovina ona koja nema fizičku formu, ali ima ekonomsku vrijednost zbog prava koja pruža vlasniku. Žig kao nematerijalna imovina daje ekskluzivna prava na korištenje određenog znaka u odnosu na određene proizvode i usluge, što povećava njegovu prepoznatljivost među potrošačima i vrijednost na tržištu. Kao takav, žig može biti naveden kao (dugotrajna) imovina u bilanci društva. Vrijednost žiga može se procijeniti pri njegovoj akviziciji ili stvaranju unutar društva te se obično temelji na troškovima stjecanja ili razvoja, kao i na očekivanoj ekonomskoj koristi koja proizlazi iz njegova korištenja.

Dodatno, vrijednost žiga može porasti s povećanjem prepoznatljivosti i lojalnosti potrošača, kao i širenjem na nova tržišta. Kao dio bilance žig može biti ključan u pregovorima o financiranju, spajanjima i akvizicijama, pri čemu se njegova vrijednost i potencijal mogu kapitalizirati kao imovina društva. Prema tome, prikazivanje žiga kao imovine u bilanci može reflektirati njegovu stvarnu vrijednost za poslovanje.

Upravo slijedom navedenoga, kao i svaka imovina, i žig može biti predmetom ovrhe i zaloga. U tome smislu Zakon o žigu propisuje da se žig može dati u zalog koji se upisuje u registar žigova Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo temeljem prijedloga založnog vjerovnika ili založnog dužnika te da može biti predmet ovrhe/izvršenja koju provode mjerodavna tijela prema propisima o ovrsi te se i u ovom slučaju u registar upisuje da je nad žigom pokrenuta ovrha. Slijedom svojeg statusa kao nematerijalne imovine, ističe se da žig može biti i predmet stečaja te se podatak o otvaranju stečaja ili predstečajnog postupka upisuje se u registar sukladno posebnim propisima.

Samo za registrirane

Registrirani žig pruža zakonsko pravo nositelju da se isključivo koristi tim žigom u vezi s proizvodima ili uslugama za koje je registriran. Registracija omogućuje nositelju da pred odgovornim tijelima pravno brani svoj žig protiv neovlaštene upotrebe ili bilo kakva kršenja od trećih osoba. Dakle, registriranim žigom nositelj ostvaruje pravo na podnošenje tužbi i korištenje drugih pravnih sredstava protiv povreda, jer registracija služi kao dokaz vlasništva i isključivog prava na korištenje. Nositelju je na raspolaganju i zahtjev za oduzimanje i uništenje robe kojom je počinjena povreda, zahtjev za naknadu štete, za uobičajenu naknadu i za koristi stečene bez osnove, zahtjev za objavu presude u medijima, zahtjev za dostavu podataka, privremene mjere i sl.

Prema praksi hrvatskih sudova, sudovi primarno osiguravaju zaštitu osobi koja ima registraciju u odnosu prema osobi koja možda upotrebljava istovjetan znak mnogo dulje, ali ne uživa registraciju. To je i očekivano jer je utemeljeno na Zakonu o žigu i jer nositelji registriranog žiga s pravom očekuju zaštitu svojih registriranih prava od mjerodavnih tijela. Ozbiljnost namjere zakonodavca u zaštiti prava žiga ogleda se i u tome da su za osobu koja povrijedi tuđa prava intelektualnog vlasništva u Zakonu o žigu propisane prekršajne kazne, a u Kaznenom zakonu je u članku 288., stavku 1. opisano kazneno djelo povrede žiga te je za utvrđenu povredu propisana kazna zatvora do tri godine.

Zaštita putem DZIV-a

Registracija žiga pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV), tj. zaštita na nacionalnoj razini nudi niz prednosti za poslovne subjekte. Naime, registracija žiga osigurava pravnu zaštitu na teritoriju cijele Hrvatske i pruža nositelju isključivo pravo korištenja žiga, sprječavajući neovlašteno korištenje identičnih ili sličnih znakova od drugih subjekata na tržištu. Hrvatsko žigovno pravo je uvelike usklađeno s europskim zakonodavstvom, što znatno olakšava primjenu te vrste intelektualnog vlasništva i izvan nacionalnih okvira. Jedan od osnovnih principa prava intelektualnog vlasništva je pravo prvenstva pa se stoga i kod prijave za registraciju žiga osim datuma prijave procjenjuje i vrijeme prijave, a upravo kako bi se spriječili sporovi između suprotstavljenih žigova koji su predani na prijavu istoga dana. Iz navedenog razloga preporučljivo je razmisliti o registraciji prije nego se proizvod ili usluga razviju i postanu prepoznatljivi na tržištu, a ne nakon što na tržištu postignu reputaciju ili postanu dobro poznati među potrošačima.

Također, zaštita žiga pomaže u izgradnji proizvoda i stvaranju prepoznatljivosti među potrošačima te povećava povjerenje potrošača jer registriranim se žigom omogućuje njegova ekskluzivna upotreba za označene proizvode i usluge, što može pomoći u diferencijaciji od konkurenata. Isto tako, registracija žiga djeluje preventivno jer može odvratiti druge od pokušaja korištenja sličnog znaka znajući da je znak već zakonski zaštićen. Naime, rješenje o registraciji žiga je priznat dokaz o vlasništvu nad intelektualnim pravima, što može biti bitno u eventualnim sporovima u vezi s povredom tih istih prava.

Registracija nacionalnog žiga traje deset godina i može se neograničeno obnavljati, osiguravajući dugoročnu zaštitu, što predstavlja ključan korak za osiguranje i zaštitu poslovne reputacije i investicija u prepoznatljivost proizvoda i/ili usluga unutar Hrvatske.

Zaštita putem Ureda EU-a

Osim nacionalne zaštite, svim fizičkim i pravnim osobama dostupna je zaštita žiga na teritoriju cijele Europske unije registracijom žiga Zajednice (engl. Community trade mark; EUTM – ​European trade mark) u Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO –​ European Union Intellectual Property Office) sa sjedištem u Alicanteu u Španjolskoj. Žig Zajednice vrijedi na teritoriju cijele Europske unije te ga nije moguće zemljopisno ograničiti na neke od država članica. Slijedom načela reciprociteta, ulaskom Hrvatske u EU svi do tada registrirani žigovi Zajednice (kao i predane prijave za registraciju)automatski su prošireni i vrijede na teritoriju Republike Hrvatske.

Prednost za osobe iz Hrvatske koje žele zaštititi svoje proizvode i/ili usluge unutar Europske unije jest u tome da se žigom Zajednice ostvaruje jedinstvena zaštita u cijeloj uniji, odnosno nudi se zaštita u svim državama članicama jednom registracijom na jednome mjestu, dakle bez pojedinačnih prijava i registracija u svakoj zemlji. Navedeni sustav zaštite omogućava znatne uštede jer umjesto plaćanja za zasebne registracije u svakoj državi od interesa društva mogu smanjiti troškove podnošenjem jedne prijave za cijelu Europsku uniju.

Registracija žiga Zajednice omogućuje jednostavniju provedbu zaštite prava nositelja žiga u slučaju povrede od trećih osoba zato što pravna zaštita obuhvaća cijelo tržište Europske unije, a nositelj žiga ima pravo poduzimati pravne radnje protiv povreda u bilo kojoj državi članici, i to samo na temelju te jedne registracije žiga Zajednice. Registracija i tog žiga traje deset godina i može se neograničeno obnavljati.

Zaštita putem WIPO-ova ureda

Osim nacionalne zaštite žiga te zaštite žigom Zajednice, svim fizičkim i pravnim osobama dostupna je zaštita žiga s pomoću tzv. madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova (IR – International Registration) u međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO – ​​World Intellectual Property Organisation) sa sjedištem u Ženevi, u Švicarskoj. Za tim sustavom posežu najčešće osobe koje uza zaštitu žiga na teritoriji Europske unije žele zaštititi svoj žig i izvan toga teritorija.

Za razliku od žiga Zajednice, gdje svaka osoba podnosi prijavu žiga neposredno u EUIPO, preduvjet za tu vrstu prijave/registracije nacionalna je prijava, odnosno registracija.

U sklopu ‘madridskog sustava‘ moguće je podnijeti jednu prijavu za razne države koje su od poslovnog interesa, na jednom jeziku i platiti jednu skupinu pristojbi, čime se znatno smanjuje administrativni teret koji bi inače postojao pri podnošenju velikog broja pojedinačnih prijava u svakoj zemlji zasebno. U tome smislu bitno je navesti da se jedna prijava može podnijeti i naknadno proširiti na više od 120 zemalja članica ‘madridskog sustava‘, što uključuje većinu ključnih tržišta svijeta. Pogodnost je tog sustava da nositelji žigova mogu odabrati zemlje u kojima inicijalno žele zaštitu te poslije mogu dodavati druge zemlje ako se njihovi poslovni planovi i interesi naknadno prošire. Registracija međunarodnog žiga traje deset godina i može se neograničeno obnavljati.