piše: Zdravko Ivčić direktor sektora OZDS-a, HELB
Institut koji su osmislili europski stratezi može donijeti veliku koirst svim sudionicima, a svaka država članica sama određuje način uvođenja u vlastiti poslovni sektor. Hrvatska sad ima zakonski okvir koji regulira zatvorene distribucijske sustave u kojima se istodobno proizvodi, distribuira, skladišti i troši električna energija
U sadašnjem trenutku svjedočimo donedavna nezamislivu scenariju višestruko uvećanih cijena energenata, uz veliku neizvjesnost kad je riječ o daljnjim trendovima, a osobito njihovoj dostupnosti. Postoji vjerojatnost da je upravo Europska unija svojom aktualnom, disruptivnom energetskom politikom (Green Deal) izazvala taj globalni energetski poremećaj. Tako je, zapravo, ugrozila interese velikih globalnih energetskih igrača, od kojih su neki radi zaštite svojih globalnih energetskih pozicija posegnuli za vojnim aktivnostima. U takvim okolnostima preživljavanje većine poslovnih subjekata, bilo na lokalnom bilo na globalnom tržištu, dovedeno je u pitanje. Kao logično rješenje nameće se pitanje ultimativna smanjenja troškova energije, odnosno smanjenje utjecaja tržišnih šokova na stabilnost poslovanja kompanija. Na tom tragu potrebno je osmisliti nove modele koji će primjenjujući raspoložive tehnologije i zakonom propisane odnose na energetskom tržištu omogućiti smanjenje troškova i energetsku stabilnost poslovnih subjekata.
Što je ZDS
U Hrvatskoj je potkraj 2021. godine donesen razvojni energetski zakonski okvir (Zakon o tržištu električne energije, Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji) kojim se, s jedne strane, omogućava širok spektar novih energetskih djelatnosti i, s druge strane, zelena tranzicija u proizvodnji i potrošnji energije. Tako su novim Zakonom o tržištu električne energije uvedene nove energetske djelatnosti kao što su agregiranje, skladištenje energije, organiziranje energetske zajednice građana i operator zatvorenoga distribucijskog sustava te su u skladu s time uvedeni novi instituti kao što su npr. zatvoreni distribucijski sustav, aktivni kupac i energetska zajednica građana radi omogućavanja svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije.
Dok će, s jedne strane, od energetskih zajednica korist moći imati kućanstva i ustanove, postoje djelatnosti koje omogućavaju velike pogodnosti za poduzeća. Jedno od najinteresantnijih područja koja je zakonodavac uredio tim zakonom jest zatvoreni distribucijski sustav. O čemu je zapravo riječ? To je svaki poslovni sustav koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno ograničene lokacije i u kojemu postoje dva ili više korisnika koji se opskrbljuju električnom energijom preko zajedničkog obračunskog mjernog mjesta. Primjere zatvorenih distribucijskih sustava, gdje više korisnika dijeli jedno obračunsko mjerno mjesto, nalazimo na mnogo mjesta.
Primjer: industrijski kompleks
Primjer je industrijski kompleks na velikoj površini u kojem se obavljaju različite gospodarske djelatnosti priključen je na jedno obračunsko mjesto na srednjem naponu putem kojeg se napaja više od stotinu poslovnih subjekata koji obavljaju različite proizvodno-prerađivačke djelatnosti.
U tom je kompleksu zbog tehnoloških procesa sagrađena izolirana distribucijska mreža s dvadesetak distributivnih trafostanica. Svaki od korisnika ima instalirano tzv. kontrolno brojilo kojim se obračunava mjesečna potrošnja. Takva su brojila u pravilu smještena na korisnicima nedostupnim mjestima i nemaju odgovarajuću mjeriteljsku ovjeru, što se zakonski ne smatra relevantnim za izradu obračuna otrošnje električne energije.
Primjer: poslovna zgrada
Poslovna zgrada s uredskim, trgovačkim i uslužnim prostorima čiji je vlasnik strana kompanija za upravljanje nekretninama (tvrtka za asset management), u kojoj su korisnici sustava u suvlasništvu ili u najmu, imaju napajanje električnom energijom putem jednoga službenog brojila te su za svaki prostor instalirana tzv. kontrolna brojila koja mjere ukupnu potrošnju u kilovatsatima. Kao što je uobičajeno, svaki prostor, s obzirom na specifičnu djelatnost, ostvaruje neku potrošnju s obzirom na vrste trošila te dnevnu, mjesečnu ili sezonsku potrošnju.
Budući da kontrolna brojila nemaju jednake mjerne karakteristike kao glavno brojilo, ni pojedine stavke za potrošnju električne energije (angažirana snaga, naknada za prekomjerno preuzetu jalovu energiju i druge stavke) koje vidi upravitelj ne može vidjeti najmoprimac. Zato upravitelj poslovnog sustava struju obračunava prema, najblaže rečenom, netransparentnu ključu čime, zbog čega su pojedini korisnici oštećeni u odnosu na druge, a upravitelj je sâm u prekršaju jer niti je ovlašten trgovati električnom energijom niti za to ima dozvolu.
Primjer: luka na Jadranu
U pomorskoj luci na našem Jadranu postoji nekoliko desetaka većih ili manjih korisnika koji su priključeni putem zajedničkog obračunskog mjernog mjesta. Kontrolna brojila nisu ugrađena svim korisnicima, već se troškovi električne energije pojedinih korisnika raspodjeljuju po površini prostora kojim se koriste, a manji korisnici paušalno, u sklopu cijene najma. Lukom upravlja glavni koncesionar koji je ujedno kupac na obračunskome mjernome mjestu.
Bez pretjerane analize može se zaključiti da u tom poslovnom sustavu obračun potrošnje električne energije nije transparentan. Dodatni problem pojavio se u gradnji novoga poslovnog objekta u kojoj se, u posljednjoj fazi upravnog postupka – dobivanju uporabne dozvole – pojavljuje problem statusa priključenja na javnu distribucijsku mrežu. Naime, odgovorni inspektor utvrdio je da je elektroenergetski priključak izveden tehnički ispravno, ali priključenje na mrežu nema odgovarajući status, zbog čega je izdano negativno rješenje za izdavanje uporabne dozvole i predloženo rješenje priključenja na javnu distribucijsku mrežu ili uspostava zatvorenoga distribucijskog sustava.
Ključni problem i rješenje
Iz navedenih primjera može se zaključiti da je ključni problem netransparentan odnos u kojem se povjerenje između najmoprimca i najmodavca prije ili poslije naruši. Često se događaju situacije da se nezadovoljni najmoprimci pokušavaju žaliti odgovornim institucijama, a također ima slučajeva kad najmodavci ili vlasnici ne mogu upotrijebiti adekvatne alate kako bi se propisano i pravedno obračunala potrošnja električne energije. Također, kako je navedenu u trećem primjeru, pojavljuju se veliki problemi kad se u takvim zonama pojavljuju novi poslovni subjekti ili se grade novi objekti koji se ne mogu priključiti na javnu distribucijsku mrežu. Razlog je u nedostatku snage za priključenje ili se nova građevina ne može legalizirati jer ne zadovoljava tehničke uvjete za elektropriključak.
Zakonodavac je uveo obvezu uređenja transparentnih odnosa unutar specifičnog poslovnog sustava uspostavom zatvorenoga distribucijskog sustava i odabirom licenciranog operatora kako bi se vlasnike takvih sustava oslobodilo od odgovornosti da se sami moraju brinuti o pouzdanosti isporuke i obračuna potrošnje električne energije za svoje najmoprimce/korisnike, pri čemu u većini slučajeva takvi subjekti nisu registrirani za obavljanje djelatnosti distribucije i opskrbe električnom energijom, te se korisnicima takvih prostora omogućilo transparentnije korištenje električne energije, a onda i mogućnost kontrole troškova.
Rok za provedbu
Naime, primjenom Direktive EU 944 u novom zakonu od kraja 2021. država je omogućila izjednačavanje prava korisnika ZDS-a s korisnicima javne distribucijske mreže. Da bi se ta prava osigurala i provodila, država sada aktivira svoje dvije ključne instancije koje to i nadziru: odgovornog regulatora (HERA-u – Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju) i Državni inspektorat. Vlasnici za sve poslovne sustave koji ispunjavaju kriterije imaju obvezu uspostave statusa zatvorenoga distribucijskog sustava najkasnije do kraja 2024. godine. Hoće li se to ostvariti, upravo su ta dva državna tijela ključna da se zakon i provede i postigne učinke.
Zakonska obveza podrazumijeva i alate za 'motivaciju'. Naime, ako znamo da je jedna od najbogatijih, a neki kažu i najljepših, azijskih država Singapur htjela spriječiti korištenje žvakaćih guma jer od toga samo ima štetu, država je propisala da su prodaja ili posjedovanje žvakaće gume kažnjivi s 5000 kuna (720 dolara) globe. Uzimajući u obzir naš mentalitet, ne iznenađuje da je država za vlasnike koji ne uspostave ZDS uvela novčane kazne koje dosežu do 500.000 kuna. Isto je tako odredila da su uspostavu zatvorenih distribucijskih sustava i upravljanje njima vlasnici su dužni povjeriti isključivo licenciranim operatorima kako bi se osigurala adekvatna razina kompetencije i kvalitete opskrbe električnom energijom u interesu i korisnika i vlasnika sustava.
Kako uspostaviti model
Radi postizanja energetske samodostatnosti nužno je, s jedne strane, osigurati maksimalnu energetsku učinkovitost postojećih energetskih sustava i, s druge strane, uspostaviti vlastiti potencijal proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Kao prvi korak treba uspostaviti zatvoreni distribucijski sustav, i to u postupku dobivanja HERA-ina rješenja o statusu ZDS-a i provedbom tehničkog, što će učiniti operator ZDS-a. U drugom koraku treba energetski pregledati sustava da bi se utvrdili stanje energetske učinkovitosti i potencijal gradnje vlastitih proizvodnih kapaciteta (npr. solarna energija, dizalice topline, skladištenje energije). U trećem koraku projektiraju se proizvodna postrojenja i popratni energetski sustavi. Dalje slijedi gradnja proizvodnih kapaciteta i popratne energetske infrastrukture.
U posljednjoj fazi uspostavlja se specifičan energetski sustav u kojem se istodobno proizvodi, distribuira, skladišti i troši električna energija, i sve to unutar toga zatvorenog distribucijskog sustava. Ima li dovoljno proizvodnog potencijala, viškovi električne energije mogu se isporučivati na tržište i tako ostvariti dodatni pogodnosti za pojedine sudionike. Važno je napomenuti da se uspostavom zatvorenoga distribucijskog sustava, s jedne strane, omogućava potpuna transparentnost u razmjeni energetskih dobara, a, s druge strane, odabrani operator ZDS-a jamči sigurnost i pouzdanost funkcioniranja tog istog sustava.