Studentski Lider klub
StoryEditor

Akademik Bojan Jerbić: O upisnim kvotama ne bi trebala odlučivati sveučilišta jer je to gospodarsko i političko pitanje

23. Lipanj 2022.
Bojan Jerbićfoto Ratko Mavar

Neprocjenjiv je doprinos akademika Bojana Jerbića hrvatskoj znanosti i gospodarstvu. Autor je medicinskog robota RONNA, profesor je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, voditelj Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava i Katedre za autonomne sustave i računalne inteligencije, te voditelj CRTA-e, regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije. Jerbić, koji je nedavno postao akademik, znanstveno je poduzetan – ne kopira trendove nego ih stvara. U intervjuu za Lider govori o tome što treba učiniti kako bi se iskoristio nemali hrvatski znanstveni potencijal za razvoj gospodarstva.

Što su hrvatsko gospodarstvo i znanost dobili otvaranjem CRTA-e?

– Snažnu znanstveno-istraživačku strukturu, takve istraživačke platforme polazište su za stvaranje novih znanja i otvaranje novih područja istraživanja. CRTA je centar izvrsnosti koji nam je već premali i razmišljamo o CRTA 2, mini kampusu, povezanoj s novim studijem mehatronike i robotike koji smo otvorili prošle godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu.

Kakva je uloga CRTA-e u zadržavanju domaćih stručnjaka u Hrvatskoj?

– Upravo je cilj bio da obrnemo smjer odlaska naših istraživača van i privučemo strane prema Hrvatskoj koji će raditi ovdje na našim problemima, a ne da naši znanstvenici odlaze u Ameriku ili Njemačku i rade na njihovim projektima.

Kakav je odaziv stranih stručnjaka?

– Imamo vrlo intenzivnu suradnju sa sveučilištima u Europi i pripremamo čitav niz, ne samo različitih aktivnosti, nego vrlo konkretnih projekata koji će tu našu ideju realizirati. Sporadična je suradnja sa znanstvenicima iz regije koji dolaze na kraće vrijeme na različita istraživanja i radimo na tome da je intenziviramo. COVID kriza nam je značajno blokirala planirane procese znanstvene razmjene.

Je li ovo najbolji istraživački centar za robotiku i automatizaciju u Hrvatskoj?

– To sigurno, ali držimo da je jedinstven i na europskoj razini po integraciji različitih područja od umjetne inteligencije, robotike, do medicine. Predstavlja interdisciplinarni centar modernih tehnologija i po tome je jedinstven u Europi.

Kakve robote razvijate?

– Radimo na većem broju projekata u rasponu od znanstveno-istraživačkih tema do ugovornih s industrijom. Posebno se bavimo humanoidnom robotikom, biomimetičkim sustavima na kojima istražujemo metode učenja upravljanja složenim antropomatskim mehanizmima. To je vrlo interesantno područje koje će u bliskoj budućnosti biti izrazito važno za integraciju robota u ljudsku okolinu i primjenu u uslužnoj djelatnosti.

Puno radimo na mobilnoj robotici koja je također imperativ gdje roboti više nisu stacionarni nego se kreću, te na mobilnoj robotici i u području medicine. U suradnji s Građevinskim fakultetom i FER-om razvijamo robote koji se koriste za inspekciju građevinskih objekata na terenu. To je vrlo interesantan projekt jer uključuje razvoj robota koji se kreće vertikalnim stijenama građevinskih objekata, prvenstveno mostova.

Nadalje, posebno nas interesira i istražujemo razvoj kolaborativnih robota koji mogu raditi zajedno s ljudima. Nova industrijska revolucija ne podrazumijeva klasični pristup gdje roboti istiskuju ljude iz poslovnog procesa, nego zajednički rade na zadatku i gdje se komplementarno ljudi i strojevi nadopunjuju i unaprjeđuju uvjete rada te se na taj način povećava proizvodnost i kvaliteta proizvoda. To je novi trend koji nije jednostavan zato što takvi kolaborativni roboti moraju razumjeti ljudske namjere, treba osigurati uvjete za zajednički rad koji mora biti human, a ne podređen strojevima, i to su izazovi etičkog, sigurnosnog karaktere i inženjerskog na kojemu puno radimo.

Usavršavamo najnoviju generaciju medicinskih robota, jedan od tih modela je RONNA koji u KB Dubrava operira od 2016. Imamo brojne projekte s realnim sektorom, surađujemo s Atlantic grupom na robotskoj paletizaciji i rukovanju predmetima u njihovim skladištima. S tvrtkom Heplast radimo na ugovornim istraživanjima i u završnoj smo fazi razvoja vrlo složenog robotskog sustava za završnu obradu plastičnih cijevi.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

03. srpanj 2022 16:09