Konferencija je ponudila niz rasprava i predavanja vezanih uz teme iz područja financija, osobnih financija te ekonomskih trendova
Kako odgovorno upravljati novcem, koliko smo financijski pismeni i koji su koraci koje treba poduzeti kako bi se uspješno nosili s digitalizacijom u financijskom sektoru? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja dobili smo danas u Zagrebu na Regionalnoj konferenciji u području financijske pismenosti, koju zajednički organiziraju Ekonomski fakultet Zagreb i Raiffeisen mirovinski fondovi. Okupila je vodeće stručnjake, donositelje odluka i građane zainteresirane za financijsko obrazovanje i odgovorno upravljanje novcem.
Pod nazivom ‘Financijski IQ: Pametne financije kao odgovor na suvremene probleme‘ konferencija je ponudila niz panel-rasprava i predavanja vezanih uz najvažnije teme iz područja financija, osobnih financija te ekonomskih trendova koji oblikuju budućnost. Ovaj događaj dio je projekta Tjedan financijske pismenosti, koji se obilježava povodom Global Money Weeka od 18. do 21. ožujka.
Konferenciju je otvorila dekanica Ekonomskog fakulteta Zagreb, Sanja Sever Mališ.
- Kroz ovakve teme ostvarujemo utjecaj na cijelo društvo, financijska pismenost nas okružuje svaki dan i preduvjet je kvalitetnijeg života i budućnosti – rekla je Sever Mališ.
Uvodno predavanje ‘Financijska pismenost: Preduvjet ekonomskog razvoja‘ održao je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske. Objasnio je kako su temeljni izazovi financijske pismenosti nerazumijevanje, precjenjivanje financijskih znanja i nedostatak dugoročnog planiranja.
- Nakon krize 2008. godine tržište je uspavano i tek se danas budi, a od tada su ljudi dosta skeptični prema velikom broju financijskih instrumenata – rekao je Primorac.
Iznio i je zanimljiv podatak, da je prema istraživanju Hrvatska druga u EU po ulaganju u kripto imovinu. Također, naveo je provođenje Strateškog okvira i Akcijskog plana Vlade za unaprjeđenje financijske pismenosti, a brojne dodatne institucije su članice operativne grupe koje rade na tome.
Ministar je pokazao i rezultate istraživanja financijske pismenosti OECD-a iz 2023. Prema njemu, Hrvatska je iznad ukupnog prosjeka, a razina je narasla za 7 posto u 7 godina. Financijsko znanje je iznad prosjeka, dok je po financijskom ponašanju i financijskim stavovima ispod prosjeka. Financijska pismenost mladih se konstantno povećava, a kod osoba starijih od 60 godina je nastupila stagnacija, nema nikakvog napretka, pa se shodno tome traže alati kojima se to može promijeniti.
Prema Primorcu, glavni razlog tome je nesklonost digitalnim kanalima i društvenim mrežama, ali naveo je zanimljiv podatak da su u Hrvatskoj jednako pismeni muškarci i žene (62 posto).
Prema istraživanju Eurobarometra, društveni mediji nadmašuju televiziju, a mladi su svjesni svoje izloženosti dezinformacijama. Primorac je naglasio da najviše ukupne imovine građana ide na gotovinu, i da je cilj Hrvatske pomaknuti se s tog statusa i sve više ići ka digitalizaciji i novim instrumentima koji su dostupni i koji će biti dostupni.
Osobne financije i važnost edukacija
Sljedeće predavanje održao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, u kojem je pričao o tome kako se isprepliću osobne financije i makroekonomska kretanja. Napomenuo je da država aktivno radi na poticanju tržišne aktivnosti, a kao glavne rezultate je naveo da je građanima preusmjereno 287 milijuna eura kamata (isplaćeno je 171 milijun eura), da građani drže 7 posto javnog duga i da je pokrenuta digitalna platforma ‘E-RIZNICA‘.
Vujčić vjeruje da unatoč napretku, postoji velik prostor za poboljšanje financijske pismenosti u Hrvatskoj. Objasnio je kako se strateški okvir, koji je prethodno već spomenuo Primorac, temelji na pet smjerova, a to su: regionalna integracija hrvatskog tržišta i pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog financijskog središta, unaprjeđenje korporativnog upravljanja u poduzećima, unaprjeđenje likvidnosti tržišta kapitala, digitalizacija tržišta kapitala i razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja.
- U ukupnoj imovini kućanstava tradicionalno velik doprinos imaju nekretnine koje služe uglavnom za stanovanje, ali uz sve veći značaj financijske imovine. Financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj znatno je manja u odnosu na prosjek euro područja te koncentrirana u bankovnim depozitima - rekao je Vujčić.
Osvrnuo se i na podatak kako su građani u Hrvatskoj skloni ulaganju u kripto imovinu.
- Pretpostavljam da je kripto toliko popularan u Hrvatskoj zbog marketinga na društvenim mrežama, ali to nikako nije dobra vijest za budućnost financijskog znanja i ponašanja – rekao je guverner HNB-a.
- Optimizam potrošača potiče daljnji rast potrošnje što ograničava snažniji rast stope štednje, no treba imati na umu da je trenutno makroekonomsko okružje povoljno te da realni dohoci snažno rastu - rekao je i dodao da makrobonitetna politika mora biti budna i ograničiti kriterije kreditiranja potrošača.
Predavanje ‘Znanje kao zaštita: Financijska pismenost u službi potrošača‘ održao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koji vjeruje da znamo sve više, ali se sve lošije odnosimo prema novcu. Kao glavne razloge promoviranja financijske pismenosti navodi smanjenje sistemskih rizika, izbjegavanje financijskih prevara, kontrolu nad osobnim financijama i planiranje za budućnost.
- Upotreba financijskih usluga na relativno niskim je razinama, a financijski proizvodi i njihovi kanali ponude značajno se mijenjaju – rekao je Žigman.
Kao i prethodni predavači, dotaknuo se kripto imovine, i naveo podatak da danas više od 200.000 hrvatskih građana ulaže u kripto imovinu. Što se tiče same financijske pismenosti, Žigman je rekao da broj održanih edukativnih aktivnosti Hanfe u tom području kontinuirano raste, a na kojima sudjeluju svi uzrasti. Prema rezultatima tih aktivnosti, financijska pismenost učenika osnovnih škola je na visokoj razini, dok kod srednjoškolaca učenici srednjih ekonomskih škola su najbolje upoznati s pojmom, za razliku od učenika strukovne škole, koji prvi izlaze na tržište rada i trebali bi biti bolje upoznati.
Što se tiče nastavnika oni smatraju da financijska pismenost treba postati dio školskog kurikuluma. Žigman navodi i da je u proteklom desetljeću proveden niz aktivnosti kao što su istraživanja i ankete, koje uvelike utječu na financijsko opismenjavanje građana, a čija glavna karakteristika mora biti prilagođenost ciljanoj publici. Za kraj, spomenuo je društvenu igru Desitudo, koju je razvila Hanfa u cilju povećanja financijske pismenosti među mladima, a koja će uskoro biti distribuirana u osnovnim školama diljem Hrvatske.
Tijekom konferencije održana su i tri panela koja su obuhvatila teme globalnih ekonomskih trendova, financijske pismenosti i održive potrošnje, kao i predavanje Petre Bašić Jantolić, izvršne direktorice Razvoja poslovanja s klijentima u Addiko banci, koja je predstavila istraživanje na temu financijskog ponašanja i stavova građana Hrvatske o novcu.