Studentski Lider klub
StoryEditor

Obrazovni trendovi: Uzalud nam umjetna inteligencija nestane li vrsnih nastavnika

25. Rujan 2022.

Mikroučenje ili minilekcije jedan su od trendova u obrazovanju koji bi se trebali razbuktati još više iduće godine. Neizbježan je i video, a i umjetna inteligencija useljava se u razrede i predavaonice. No promjene u obrazovnom sustavu nisu vezane samo uz napredak tehnologije

Već godinama svjedočimo u Hrvatskoj sve manjem broju djece koja se upisuju u školu, što zbog loše demografske slike, što zbog toga što su ih roditelji odveli sa sobom na rad u inozemstvo pa imaju povlasticu školovati se u nekim drukčijim, modernijim obrazovnim sustavima koji će ih na kvalitetniji način pripremati za globalno tržište rada.

No, kao i u Hrvatskoj, tako i globalno, budućnost i metode obrazovanja vrlo su neizvjesne nakon pandemije. Da bi se ponovno izbjegla proživljena loša iskustva, tehnologija je ubrzano počela uzimati maha i svi se sada pripremaju na brže i drastičnije promjene koje se mogu primijeniti u procesima učenja. Paralelno platforme EdTech (od engl. education and technology) smišljaju nove načine kako što više olakšati i individualizirati procese učenja, omogućiti bildanje novih vještina koje će se tražiti ubuduće, ali i smanjiti socijalne nejednakosti među učenicima. Prema globalnim prognozama EdTech industrija bi do 2028. godine trebala narasti na više od 230 milijardi dolara.

Video – edukativni superstar

Mobilna tehnologija, cloud-usluge, reality-tehnologija, umjetna inteligencija, mikroučenje... otvaraju sasvim nove mogućnosti za poboljšanja, čineći proces učenja pristupačnijim, interaktivnim i modernim za učenike svih uzrasta.

Mobilna tehnologija, usluge u oblaku, virtualna i proširena stvarnost, umjetna inteligencija, mikroučenje... otvaraju sasvim nove mogućnosti za poboljšanja u obrazovanju. Proces učenja čine pristupačnijim i interaktivnim

Tako je trenutačno najveća zvijezda u e-učenju videosadržaj, koji će dominirati na platformama u budućnosti. Prema nekim istraživanjima, 68 posto ispitanika radije bira video nego pismeni sadržaj tijekom učenja. Video ima veću stopu zadržavanja informacija u memoriji, studentima je lakše pratiti i zadržati videoinformacije. Prema pisanju Kalkine Medije, iako se trenutačno više od četiri milijarde ljudi na svijetu koristi pametnim telefonom, platforme za e-učenje još nisu dovoljno prilagođene mobilnim uređajima, što bi se također u budućnosti moglo brzo promijeniti.

Teškoće s AR-om i VR-om

Proširena stvarnost (AR) je brzorastuća tehnologija u nastajanju koja kombinira interakcije iz stvarnog života s fotografijom od 360 stupnjeva da bi se proširili i nadogradili postojeći edukativni materijali. Stručnjaci smatraju da ta tehnologija obrazovnom sustavu nudi velike prednosti i da će u idućih nekoliko godina AR u obrazovnom sustavu jednostavno postati standard. Primjerice, studenti arhitekture mogu uz pomoć AR-a proučavati objekte u 3D dimenziji, i kao krajnji korisnici i upravitelji objekta. S druge strane nastavnici tu tehnologiju mogu upotrijebiti da zamorne lekcije pretvore u zabavna i interaktivna iskustva koja pomažu učenicima da shvate teška gradiva.

Praćenje kraćih lekcija, ‘sadržaja veličine zalogaja‘, tj. takozvano mikroučenje ili nanoučenje, upravo se dokazuje kao revolucionarna metoda kojom učenici mogu steći određene skupove vještina točno kada i gdje žele

Korak dalje je virtualna stvarnost (VR), koja se koristi fotografijom od 360 stupnjeva i stvarnom interakcijom za simulaciju okoline učenika. Stručnjaci procjenjuju da će do iduće godine bruto vrijednost proširene stvarnosti u obrazovanju iznositi 5,3 milijarde, a virtualne 640 milijuna dolara. No još uvijek većina škola, čak i u obrazovno razvijenim zemljama, ima priličnih teškoća u implementaciji navedenih tehnologija, a gdje je smo tek mi u tome.

Revolucionarne nanolekcije

Još jedan trend koji bi iduće godine mogao uzeti velikog maha jest tzv. mikroučenje ili nanoučenje, revolucionarna metoda kojom učenici mogu steći neke skupove vještina konzumiranjem kraćih lekcija, ‘sadržaja veličine zalogaja‘, koji je vremenski vrlo učinkovit i medijski i sadržajno bogat. Učenici mogu pristupiti kratkim, lako probavljivim sadržajima lekcija točno kada i gdje žele. Trend mikroučenja je zapravo posljedica sve kraće ljudske usredotočenosti i strpljenja, u kombinaciji s nedostatkom vremena za učenje. Ako osoba koja se odlučila na dodatnu edukaciju ima, primjerice, 20 minuta vremena prije nego što joj djeca ujutro ustanu ili za učenje ima pola sata pauze na poslu, mikroučenje joj daje pristup točno prilagođenoj količini materijala koji joj je dovoljan za nastavak obrazovnog procesa.

68 posto ispitanika radije bira video nego pismeni sadržaj tijekom učenja. Video ima veću stopu zadržavanja informacija u memoriji, studentima je lakše pratiti i zadržati videoinformacije

Fokusirane lekcije koje se usredotočuju na jedan trening ili ishod učenja mogu biti korisne i za nastavnika i za učenika, eliminirajući lutanje pozornosti, gubljenje vremena i suvišan materijal. Individualni treninzi također mogu pomoći učenicima da učinkovitije zapamte informacije, posebno ako ih podupiru redoviti kvizovi i praktične vježbe za uživljavanje u gradivo.

Prilagodljivo učenje

Još jedan trend koji je ove godine iskrsnuo je tzv. prilagodljivo učenje (adaptive learning), kao posljedica sve češće integracije umjetne inteligencije (AI). Mnogo se do sada rasprava vodilo o utjecaju AI-ja na obrazovanja, ali nitko još nije javno rekao kako bi to u budućnosti trebalo izgledati i na koji će točno način algoritmi zamijeniti nastavnike. No ono s čime se svi slažu je to da će AI promijeniti kompletno obrazovanje kakvo poznajemo. Profesori više neće podučavati učenike u učionicama već će raditi na nekim drugim zadacima jer će inteligentni računalni sustavi pružati studentima potrebne informacije i ekspertize. Na taj će se način uloga nastavnika promijeniti s edukatora više na odgojitelja. AI će promijeniti i metode učenja. Omogućit će studentima veću razinu individualnog pristupa, bit će programirani na način da odgovaraju potrebama učenika i ponavljaju više onih informacije koje učenik teže svladava. Takva metoda će učenje učiniti i fleksibilnijim i omogućiti ljudima da učenje prilagode vlastitom tempu.

Nastavnici će moći lakše prilagoditi lekcije, a AI će im pomoći i da analiziraju podatke o učenicima te dobiju povratnu informaciju o uspješnosti održane lekcije. U nekim školama AI sustavi već prate napredak učenika i obavještavaju profesore o potencijalnim problemima. No šira primjena te tehnologije još će se neko vrijeme čekati. Svaka tehnologija ima i svoje nedostatke. Umjetna inteligencija mogla bi uzrokovati manju produktivnost nastavnika, koji će morati ulagati svoje vrijeme u neka druga područja.

Metode za veću fleksibilnost

Promjene u obrazovnom sustavu nisu samo vezane uz napredak tehnologije. Primjerice, trenutačno je vrlo popularna metoda asinkronog učenja, koja studentima omogućava veću fleksibilnost i autonomiju jer ne moraju svi isto gradivo usvajati u isto vrijeme. Stručnjaci smatraju da veća autonomija potiče i motivaciju i zadovoljstvo u učenju. Tu je i tzv. DEI model, koji označava raznolikost, jednakost i uključenost, a nastao je kao odgovor na socijalnu nejednakost, odnosno različitu dostupnost znanju. Pandemija je na vidjelo izbacila digitalnu podjelu i ogromnu nejednakost u pristupu tehnologiji. Američki centar za obrazovnu statistiku iznio je podatak da sedam posto učenika osmog razreda koji dolaze iz siromašnijih obitelji nema pristup internetu. Bez pouzdane internetske povezanosti te će razlike u budućnosti samo rasti i to predstavlja snažan argument za to da platforme za učenje nude i offline sadržaj.

5,3 milijarde dolara, procjenjuje se, do iduće godine trebala bi biti bruto vrijednost primjene proširene stvarnosti u obrazovanju, a virtualna stvarnost u edukaciji trebala bi vrijediti 640 milijuna dolara

Sve se češće govori i o još jednom aspektu obrazovanja, a to je društveno i emocionalno učenje (SEL), koje bi moglo postati i zaseban predmet. Svugdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj, svjedočimo snažnom utjecaju pandemije na emotivno stanje učenika, koji su s jedne strane bili izolirani, a s druge i sami izgubili svoje voljene i stoga je mentalno zdravlje postala jedna od gorućih tema u procesu obrazovanja. SEL ima posebnu korist za učenike koji su u nepovoljnijem položaju i nisu baš imali podršku okoline tijekom lockdowna. Meke vještine poput komunikacije, slušanja, rješavanja problema i sl. svakako su dobre odskočne daske za budući uspjeh studenata, s obzirom na to da su to danas i vrlo važne vještine na tržištu rada, pogotovo u krugovima budućih menadžera. U izvještaju ‘Budućnost poslova‘ koji je 2020. godine objavio Svjetski gospodarski forum navedeno je top 10 vještina koje će se tražiti na tržištu rada u 2025. godini, a to su: analitičko razmišljanje i inovativnost, aktivno i strateško učenje, rješavanje kompleksnih problema, kritičko i analitičko razmišljanje, kreativnost, originalnost i angažiranost, leadership i društveni utjecaj, uporaba, praćenje i kontrola tehnologije, tehnološki dizajn i programiranje, otpornost, tolerancija na stres i fleksibilnost te rasuđivanje i idejnost.

Središta inovacija

Dugoročno, sveučilišni kampusi morat će postati središta inovacija, funkcionirati kao žarišta poduzetništva, eksperimentiranja i otkrića te prihvaćati neuspjeh kao dio procesa učenja. Sveučilišta diljem svijeta moraju uspostaviti partnerstva kako bi nastavnici i studenti mogli pristupiti većem broju materijala, podataka i tehnologija koje inače lokalno ne bi bile dostupne.

No unatoč svim trendovima koji su tek u nastajanju, ali se globalno brzo šire, uloga profesora i raznih drugih edukatora ostat će najvažniji element obrazovnog procesa koji će sva nova znanja i vještine stavljati u pravi kontekst. Bez nastavnika nijedna tehnologija neće ispuniti svoju pravu svrhu. 

27. studeni 2022 06:30