Digitalni svijet postaje mjesto na kojem se odlučuje i na kojem se donose najvažnije inženjerske ili kreativne odluke. Važnu ulogu u tome imaju digitalni blizanci – virtualni dvojnici proizvoda, stroja, proizvodne linije, procesa ili pak cijeloga proizvodnog pogona. Još kad im se priduže avatari vašeg šefa, kolege, klijenta, vas...
Uštede vremena i resursa te ostvarivanje dodatnog profita glavni su razlozi upotrebe digitalnih blizanaca i industrijskog metaverzuma u različitim industrijama. Sve češće uranjaju u virtualni svijet kako bi u digitalnom okružju radili na novom proizvodu i poboljšali ga bez trošenja dragocjenog vremena i resursa u stvarnom svijetu. Digitalni svijet polako postaje mjesto na kojem se odlučuje i na kojem se donose najvažnije inženjerske ili kreativne odluke. Digitalni blizanac virtualni je dvojnik proizvoda, stroja, proizvodne linije, procesa ili pak cijeloga proizvodnog pogona. Radi se o simulacijskome modelu koji sadržava sve relevantne podatke koji se mogu upotrijebiti za razvoj, optimizaciju i simulaciju, a temelji se na simulaciji ili virtualnome modelu objekta koji je povezan s informacijama iz stvarnog svijeta te tako smanjuje jaz između dizajniranog rješenja i onoga stvarno realiziranoga. A, najvažnije, sve se češće primjenjuje u raznim industrijama, pri čemu ipak trenutačno dominira u automobilskoj – procjenjuje se da je prošle godine taj sektor imao 15-postotni udio u korištenju digitalnih blizanaca.
Testiranje scenarija
Direktorica Digital Industriesa u Siemensu Hrvatska Ivana Ilić kaže kako je primjena digitalnih blizanaca vidljiva u različitim sektorima i industrijama te nam daje primjer upotrebe u automobilskoj industriji. Objašnjava da je digitalni blizanac proizvod kojim se tvrtke koriste kako bi simulirale performanse vozila i testirale različite scenarije u virtualnoj okolini, odnosno za optimizaciju industrijskih procesa.
– Na taj način proizvođač može poboljšati dizajn vozila i skratiti vrijeme potrebno za razvoj novih modela. Isto se tako simulacijom u stvarnom vremenu kupcima i/ili razvojnim inženjerima omogućuje uvid u stvarno stanje, ali virtualno. Sve to omogućuje tvrtkama da testiraju i unaprijede proizvode i usluge prije nego što ih naprave. To vrijedi i za proizvodne linije koje se mogu simulirati i optimirati, zahvaljujući čemu dobivamo rezultate kao što su smanjenje troškova i povećanje produktivnosti – objašnjava Ilić.
Lucija Knežić, voditeljica marketinga digitalnog odjela Peugeot, Citroen i DS Automobiles. dodaje kako se digitalni blizanci upotrebljavaju i kad je potreban model samo dijela objekta, poput baterije, motora ili senzora.
– Na primjer, digitalni blizanac arhivirat će jedinstvenu povijest rada automobila i količinu akumulirane štete. To omogućuje donošenje specifičnih odluka o tom objektu poboljšavajući njegove značajke, sigurnost i korisničko iskustvo – kaže Knežić pa dodaje kako primjena digitalnih blizanaca uključuje i obuku umjetne inteligencije za autonomnu vožnju, dizajniranje salona za prodaju i reklamiranje vozila te VR konfiguratore za personalizaciju vozila.
Razne primjene
Ne zaboravimo ni ljude. Naime, uza sve navedeno korištenjem digitalnih blizanaca smanjuju se troškovi prijevoza i prilagodbe raznih potencijalnih kupaca, inženjera i razvojnih programera jer svoje strojeve, proizvodne linije i same proizvode mogu vidjeti u virtualnoj okolini.
– Ne smijemo zaboraviti još jednu važnu značajku korištenja tog proizvoda, a to je da je, kad zbrojimo sve gore navedeno, rezultat odgovaran pristup održivom poslovanju i minimalnom utjecaju na okoliš – dodaje Ilić.
Osim primjera u automobilskoj industriji, Neuralabov osnivač i izvršni direktor Krešimir Končić napominje da se digitalni blizanci sve više primjenjuju i u digitaliji. Kao primjer navodi e-trgovinu.
– Recimo, u e-trgovini korisnik može ‘isprobati‘ ratne odjevne predmete ili pak planirati razmještaj namještaja u svom virtualnom stanu i pritom ne treba otići u prodavaonicu, mjeriti i tražiti stvarne proizvode, što olakšava planiranje – kaže.
Vizualizacija ekipe
Končić kaže da je i sve više primjera digitalnih blizanaca u virtualnom prikazivanjm stvarnih osoba te napominje kako bi se oni mogli upotrebljavati i za vizualizaciju cijelog tima, tj. avatara koji bi na jednome virtualnom mjestu mogli raspravljati o digitalnim proizvodima i i testirati ih. Ipak, tvrdi kako ne vidi da bi to donijelo velike prednosti u odnosu na postojeće kombinacije u kojima dva razvojna inženjera rade od doma i tijekom Zoom-sastanka koordiniraju dnevne zadatke.
– AI gurui ovdje će možda reći da će poduzeća u budućnosti kreirati autonomne digitalne blizance kao mentore i seniore koji će biti trenirani na temelju velikog opusa znanja poduzeća i da onda takvi blizanci mogu odgovarati na pitanja mlađih zaposlenika. Takvi su narativi nerealni i ignoriraju temeljna statistička ograničenja umjetne inteligencije, ali i vrste interakcije koje možete imati s avatarima. Upravo se na tom zadnjem opekao i Marc Zuckerberg, koji još nema jasnu politiku monetizacije VR-a, AR-a, odnosno metaverzuma iako njegov Reality Labs ulaže u to desetke milijardi dolara na godinu – objašnjava Končić.
Ipak, kaže kako i oni u Neuralabu trenutačno isprobavaju digitalne blizance u formi avatara.
Virtualni kolega
– Želimo, recimo, snimiti nekoliko kolega koji i inače dijele sadržaj kako bismo imali njihove digitalne blizance koje bismo zatim mogli upogoniti da stvaraju videosadržaj na temelju ručno napisanog scenarija. No problem je to što ljudi u timovima iskaču s pitanjima kad vrag odnese šalu i kad su situacije ponešto ozbiljnije, pa je pitanje mogu li automatizirani avatari uopće pomoći u takvim situacijama. Katkad bi mogli i odmoći – zaključuje.
Končić također smatra da korištenje digitalnih blizanca i metaverzuma ne mora smanjiti troškove, pa ni vrijeme. Kaže da je potraga za sve jačim, bržim i boljim alatima konstanta u softverskom inženjerstvu, ali dodaje da je naivno misliti da će ikakvi alati skratiti projekt ili smanjiti potrebno budžetiranje.
– Razlog je vrlo jednostavan: sve jači i brži alati zapravo potiču kreaciju sve kompleksnijih projekata i integracija pa se sâm projekt svodi na igru mačke i miša između efikasnosti i kompleksnosti. Građevinski sektor uvijek je odlična analogija s IT industrijom: trošak i kompleksnost gradnje rasli su tijekom godina, nisu se smanjivali s uvođenjem novih alata.
Siemens Hrvatska nedavno je predstavio svoj industrijski metaverzum, koncept digitalnog svijeta koji zrcali i simulira stvarne strojeve i tvornice, zgrade i gradove, mreže i transportne sustave. Besprijekornom integracijom tehnologija kao što su oblak i rubno računalstvo, industrijska umjetna inteligencija i digitalni blizanci industrijski metaverzum može optimirati procese i potaknuti održive prakse, oblikujući budućnost izvan simulacije.
Rješavanje stvarnih problema
– Industrijski metaverzum sljedeća je evolucija digitalnog blizanca. Dakle, digitalni blizanac sada se uključuje mnogo više nego do sada. Uzmimo primjer CAD-ove datoteke koju ćete zahvaljujući tom koncept doživjeti u bogatijem kontekstu, kako se uklapa u svoje okružje, kakva je u interakciji s okolinom itd. Ponovno se vraćamo na to da takav tehnološki koncept osigurava konkurentno i održivo poslovanje kompanijama svih veličina jer tehnologije poput digitalnog blizanca pomažu osigurati višestruka rješenja – kaže Ilić.
Kao primjer uzmimo scenarij u kojem inženjer, uronjen u to digitalno okružje, testira aerodinamiku novog dizajna zrakoplova. Dok ona prilagođava oblik krila, simulacija otkriva promjene u protoku zraka i otporu u stvarnom vremenu pružajući neprocjenjive uvide čije bi prikupljanje u stvarnom svijetu bilo skupo i dugotrajno. Slično tomu, u tvornici, zgradi ili vlaku digitalni blizanac može simulirati procese dopuštajući optimizacije koje štede vrijeme i smanjuju otpad prije nego što naprave bilo kakve promjene u stvarnom svijetu. Može se čak premotati do trenutka kad se prvi put pojavio problem i popraviti ga. Mogućnosti su zaista goleme.
– Kad govorimo o tehnologiji budućnosti i digitalnom svijetu, naša je ključna snaga upravo ta da možemo rješavati stvarne probleme tvrtki svih veličina, i to s bilo kojega mjesta. Naša tvrtka strpljivo radi na modelu industrijskog metaverzuma, kombiniramo sve navedene tehnologije i kad ih spojimo, vjerujemo da će do kraja desetljeća to biti industrijski metaverzum kakav zamišljamo – zaključuje Ilić.
PRIMJER IZ PRAKSE Kako funkcionira miješanje stvarnosti i digitalnog svijeta
Ivana Ilić, direktorica Digital Industriesa u Siemensu Hrvatska, opisuje kako u toj tvrtki kombiniraju stvarni i digitalni svijet, zahvaljujući čemu postižu nove razine fleksibilnosti i brže plasiraju proizvode na tržište.
– Timovi mogu surađivati s bilo kojega mjesta, štedeći tako vrijeme i troškove putovanja. Naše digitalne tehnologije spašavale su živote tijekom pandemije. Iste te tehnologije mogu osigurati tvrtkama konkurentsku prednost i danas, ali imajmo na umu da je digitalna transformacija kompleksna, sveobuhvatna, da traži mnogo strategija i resursa. I mnoge tvrtke u svojim nastojanjima da se digitalno transformiraju suočavaju se s raznim izazovima: neke zapinju već pri konceptu, a neke teško uvode i integriraju rješenja. Ali jednom kad postoji gotov sustav, kad sve radi, digitalna transformacija otključava golem potencijal. I s time se mnoge tvrtke na našem tržištu tek trebaju upoznati – kaže Ilić.