AI već je sada ključan alat za programere jer im olakšava rutinske zadatke i omogućuje stvaranje personaliziranog iskustva za igrače.
Retroigre dosad su nas asocirale na one iz 80-ih i 90-ih godina prošloga stoljeća kada su, kako sami sebe nazivaju, OG gejmeri tek ulazili u svijet videoigara, no čini se da bi za godinu ili dvije ‘retro‘ mogao biti pridjev koji će opisivati igre nastale u godinama prije pandemije, odnosno do početka trećega desetljeća 21. stoljeća. Razlog tomu, naravno, umjetna je inteligencija. A kako i ne bi bila kada se uvođenjem umjetne inteligencije u svijet videoigara čini da ulazimo u potpuno novu eru gejmanja zato što ta napredna tehnologija transformira načine na koje se igre razvijaju, igraju i doživljavaju.
Od stvaranja inteligentnih likova koji nisu igrači iliti NPC-ova do generiranja dinamičnog okružja igre, AI gura granice mogućega. Umjetna inteligencija već je sada ključan alat za programere jer im olakšava rutinske zadatke, a u segmentu videoigara omogućuje im stvaranje personaliziranog iskustva za igrače.
Malo dublje od Pac-Mana
AI u gejmingu postaje relevantniji nego ikada do sada jer upravo on poboljšava mehaniku igranja, dizajn, stvaranje sadržaja te sveobuhvatno iskustvo igranja. Naravno, misli se na najnaprednije AI modele zato što je ta tehnologija dio sektora videoigara od najranijih dana. Retronaslovi u pravom smislu te riječi poput ‘Pac-Mana‘ i ‘Space Invadersa‘ koristili su se jednostavnim AI algoritmima za kontrolu ponašanja neprijatelja u igri, no ti rani AI sustavi temeljili su se na unaprijed definiranim pravilima, zbog čega se nisu prilagođavali igračima. Drugim riječima, bili su prejednostavni i nimalo prilagodljivi NPC-ovi. Napredni AI, uključujući strojno učenje, omogućuje tvrtkama koje razvijaju igre stvaranje realnijeg i nepredvidljivijeg ponašanja likova u igri, pa one djeluju dinamičnije i dublje. Zato se AI danas upotrebljava u različitim aspektima razvoja igara, od dizajniranja inteligentnih NPC-ova do cijelih svjetova igara. Tako, recimo, NPC-ovi sada mogu pokazati i emocionalne odgovore poput straha ili agresije.
AI ima ključnu ulogu i u proceduralnom stvaranju sadržaja (PCG) omogućavajući programerima da stvore raznolike svjetove u igrama s minimalnim naporom. PCG primjenjuje AI algoritme za kreiranje razina, pejzaža, pa čak i narativa igre. Tako igre poput ‘Minecrafta‘ upotrebljavaju PCG za stvaranje jedinstvenih beskonačnih svjetova koje igrači mogu istraživati. Nadalje, umjetna inteligencija rabi se za stvaranje personaliziranih iskustava. Analizirajući ponašanje igrača, može stvoriti sadržaj prilagođen individualnim preferencijama, osiguravajući da svako igranje bude jedinstveno. Taj je pristup posebno koristan u igrama otvorenog svijeta i uloga, u kojima je istraživanje jedan od ključnih elemenata igre.
Proces stvaranja
Adaptivni AI ne samo da poboljšava igračko iskustvo nego i igre čini dostupnijima široj publici. Prilagođavanjem izazova pojedinim igračima osigurava da i povremeni i zagriženi, hardcore igrači mogu uživati u iskustvu igranja. Osim igranja, AI revolucionira razvoj igre. AI alati upotrebljavaju se za automatizaciju različitih aspekata dizajna igara, od animacije likova do sinteze glasa. To omogućava programerima da se usredotoče na kreativnost i da manje vremena i truda ulažu u opetovane zadatke.
Sredinom prošle godine glumci koji posuđuju svoj glas za videoigre počeli su prosvjedovati protiv upotrebe AI-ja u toj industriji. Iako je to sada već stara vijest, pa nije u fokusu mnogih medija, oni i dalje glasno izražavaju nezadovoljstvo naglašavajući pritom svoj strah da će ih zamijeniti umjetna inteligencija. Dakle, baš kao i sve drugo, AI također ima nedostatke, loše strane. S druge strane, umjetna inteligencija upotrebljava se kako bi se osigurala kvaliteta, pa tako algoritmi temeljeni na strojnom učenju mogu analizirati pojedine igre, prepoznati pogreške, probleme i obrasce igrača, što programerima omogućuje da učinkovitije usavršavaju svoje igre i isporuče bolji i kvalitetniji proizvod.
Zato ne začuđuje što se mnoge gejming-tvrtke okrenule i razvoju vlastitih AI alata. Nedavno je najveći svjetski dobavljač videoigara, kineski multinacionalni tehnološki konglometart, holding Tencent izvijestio o rastu dobiti od 90 posto upravo zbog AI-ja. Tvrtka je sredinom ožujka lansirala i svoj program Hunyuan3D-2.0 koji pretvara tekst ili slike u 3D grafiku. Tencent je u veljači predstavio i svoj chatbot Turbo S.
Prihod od AI-ja
Iz Tencenta su priopćili da im umjetna inteligencija pomaže i da poboljšaju vlastite proizvode pa su zahvaljujući njoj poboljšali i infrastrukturu za oglašavanje. U međuvremenu prihod od AI-ja gotovo se udvostručio u odnosu na 2023. a povećala im se i upotreba grafičkih procesorskih jedinica (GPU). Riječ je o poluvodičima ključnima za AI. Zato je ta kineska kompanija potkraj prošle godine pojačala i potrošnju na GPU čipove jer, kako tvrde u njoj, očekuju dodatni rast prihoda za usluge u oblaku i umjetnu inteligenciju.
– Prije nekoliko mjeseci reorganizirali smo svoje timove za umjetnu inteligenciju kako bismo se usredotočili na brze inovacije proizvoda i dubinsko istraživanje modela, povećali kapitalne izdatke povezane s umjetnom inteligencijom, svoja istraživanja i razvoj te marketinški napor koji ulažemo u proizvode povezane s njom – naveli su iz Tencenta pri objavi financijskih rezultata sredinom ožujka.
Razvoj vlastitih tehnologija
Ipak, potencijal razvoja vlastitih AI tehnologija ne prepoznaju samo gejming-divovi. Mogućnosti za vlastite AI usluge vide i pojedine hrvatske kompanije, a jedna od njih je Today‘s Games Studio. Taj je gejming-studio posljednjega dana siječnja lansirao dugoočekivanu igru ‘ReSetnu‘, no malotko zna da upravo on razvija inovativnu uslugu za sektor videoigara. Upravo je taj zagrebački studio razvio proizvod temeljen na AI tehnologiji zvanoj TGi sustav. Riječ je o ključnom paketu dokumenata za razvoj svake videoigre (engl. game design document ili GDD), što je poput kompleksnog scenarija za film. U kontekstu videoigre on detaljno opisuje svaki njezin aspekt i detalj, mehaniku, likove i priču, ekonomiju u njoj, ključne tehničke detalje za razvoj igre i slično.
– Kao mnogi studiji, i mi smo se susreli s problemom nerazumijevanja GDD-a u ranoj fazi razvoja igre, zbog čega se neadekvatno upravlja resursima razvoja, probijaju rokovi, provodi unatražno pretraživanje (backtracking) i ponavljaju zadaci te, napokon, povećavaju troškovi. Drugim riječima, tim izgubi fokus, pojedinci u njemu ne znaju što trebaju raditi, što se od njih očekuje i na kraju rade krivo te ne slijede viziju producenta igre. Tu se razvila ideja o TGi programu čiji je cilj pojednostavniti sintezu dokumenta koji tvore GDD i prilagoditi sadržaj odabranoj ulozi u timu kako bi se potpuno olakšali razumijevanje sadržaja i njegovo uključivanje u razvoj – objašnjava izvršni direktor Today‘s Gamesa Darijan Kosić.
Lokalna globalna inovacija
TGi sustav jest adaptivno-modularni program koji primjenjuje tehnologiju strojnog učenja radi automatskog sintetiziranja GDD-a koji će biti strukturiran, razumljiv i prilagodljiv svim članovima razvojnog tima. Jedinstveno je to rješenje, kaže, koje kombinira dva ključna segmenta onoga što se danas naziva AI-jem, odnosno tehnologijom LLM-a, te funkcionira u dva glavna koraka. Prvi je korak, prema Kosićevu navođenju, postavljanje predloška GDD-a koji sadržaj razdvaja u samostalne cjeline. Na taj način pojednostavnjuje se sinteza ulaznih dokumenata i lakše se upravlja GDD-om.
– U tome glavnu ulogu ima tehnologija strojnog učenja. Algoritam analizira popratne dokumente kao što su datoteke koje opisuju dinamiku igre, njihovi opisi i upute te svemu daje jasan kontekst. Dalje, nakon postavljanja osnova u obliku predloška automatski se sastavlja GDD iz niza dokumenata raznih formata. Na kraju prvoga koraka na scenu stupa tehnologija LLM-a za jezično poboljšanje i prilagodljivost završnog dokumenta – objašnjava direktor Today‘s Gamesa.
Drugi je korak, navodi, korištenje takva GDD-a iz pozicije korisnika. Tu je TGi adaptivno-modularni program, što prije svega znači da se sadržaj za svakog korisnika (programera, dizajnere razina, animacije, zvuka, priče, igre itd.) individualno prilagođava, proširuje primjerima iz prakse, dodatnim objašnjenjima te prilagođenim uputama za što efikasniju upotrebu pojedinog elementa, mehanike ili drugoga važnog elementa razvoja videoigre.
Upravo sada kada je lansirao ‘ReSetnu‘, dio tima Today‘s Games Studija studija napokon će se posvetiti razvoju te tehnologije. U ovom trenutku Today‘s Games ima trinaest zaposlenika, a na razvoju tog programa radit će najmanje tri osobe; ostali će se posvetiti razvoju videoigara. TGi program tako bi trebao postati SaaS (engl. software-as-a-service) proizvod te tvrtke. Iako ima mnogo alata i jednostavnijih AI alata za kompilaciju dokumenata, riječ je o uistinu tehnološkoj inovaciji na svjetskoj razini za kojom postoji globalna potražnja.
Dakle, prilike za inovacije itekako ima, samo treba biti kreativan i osluškivati tržište. Naravno, kako AI tehnologija napreduje, njezina će se uloga u videoigrama samo produbljivati. Sada je na tvrtkama da iskoriste umjetnu inteligenciju kako bi optimirale razvoj igara, poboljšale angažman igrača te revolucionirale igračko iskustvo.