Bez umjetne inteligencije danas se ne može. Uvjeravaju nas to mnogi samoprozvani stručnjaci koji posljednjih godinu dana iskaču iza svakoga kuta ne bi li uspjeli ugurati umjetnu inteligenciju gdje treba i ne treba. Iako se do prije nekoliko godina o AI-ju govorilo tek sramežljivo, a stručnjaka za to područje moglo se nabrojiti na prste jedne ruke, pojavom ChatGPT-ja svi su odjednom postali stručnjaci, a umjetna inteligencija ugrađuje se u sve pore našeg života. Hvalili su svi taj OpenAI-jev ChatGPT, govorili da će zamijeniti mnoge ljude i poslove, obećavali više slobodnog vremena i tko zna što sve ne. Ali ubrzo se pokazalo da ChatGPT, kao i svi ostali modeli, poput Geminija, Claudea i Le Chata, pate od, kako su to stručnjaci nazvali – halucinacija.
Naime, koliko god se mnogi kleli u AI, on je još daleko od prave umjetne inteligencije, a što se halucinacija tiče, ponekad stvarno možete pomisliti da je neki od tih AI modela stvarno na acidu ili, kako bi na ulici rekli, tripovima. Što je još gore, u 99 posto slučajeva riječ je o woke natripanim jezičnim modelima pa stvar postaje još komičnija. No nisu samo jezični modeli problem. I sva ostala AI izdanja od AI glazbe, fotografija do videa pate od halucinacija, a često naprave i totalne gluposti. Recimo, većina Ai modela koji pretvaraju riječi u fotografije još uvijek ne zna koliko ljudi imaju prstiju na jednoj ruci pa često vidimo savršeno generirane AI žene (koje zarađuju na društvenim mrežama) s viškom prstiju, čudnim nogama i slično.
Spam, spam, spam
AI smeća već sad ima koliko hoćete u bespućima interneta, a kako stvari stoje smeća generiranog umjetnom inteligencijom bit će sve više. A to AI-jevsko smeće nedavno je dobilo i svoj naziv – slop. Slop je zapravo daljnji rođak svima poznatog spama. Spam je kao što znamo neželjena pošta koja se uglavnom šalje u velikim količinama s ciljem reklamiranja ili prijevare primatelja. Pojava spama može se pratiti unatrag do početka elektroničke pošte, a 90-ih godina postaje sve prisutniji. Zanimljivo je da se prvi dokumentirani slučaj spama dogodio 3. svibnja 1978. godine kada je Gary Thuerk, marketinški menadžer za Digital Equipment Corporation (DEC), poslao masovnu e-poštu korisnicima Arpaneta (prethodnika interneta). On je poslao poruku na 393 adrese promovirajući novu seriju DEC-ovih računala. Taj događaj postao je poznat kao prvi slučaj spama putem elektroničke pošte. Još jedna zanimljivost o spamu je i ta da se lingvističko značenje upotrebe riječi spam pripisuje britanskoj komičarskoj trupi Monty Python u sada već legendarnom skeču iz njezine TV serije ‘Flying Circus‘ u kojem skupina Vikinga traži za jelo spam, spam, spam.
Lopatom nabacano
A nakon spama, evo nam i slopa. Izraz slop postao je popularan prije nekoliko mjeseci kada je Google u svoju tražilicu ukomponirao svoj Gemini AI, koji umjesto usmjeravanja korisnika na poveznice nudi svoja AI rješenja i odgovore pri vrhu tražilice kao ‘AI pregled‘. Ta Googleova promjena bila je reakcija na to što je i Microsoft ugradio AI u svoje rezultate pretraživanja na Bingu. Problem je, međutim, što većina tog AI sadržaja ili nije točna ili je zavaravajuća, a ima ga u golemim količinama. Odatle dolazi i taj naziv slop, koji označava ‘gomilu neukusne hrane koja se lopatom baca u korita za stoku‘. Zanimljiva analogija, ali prilično točna. Tako i naš sveti AI pred nas jako brzo lopatom u velikim količinama nabacuje svoje zavaravajuće i ne nužno točne informacije.
Barem nije interaktivan
Slop ipak nije interaktivan za razliku od raznih chatbotova i jezičnih modela i rijetko mu je namjena odgovoriti na pitanja korisnika. Umjesto toga uglavnom funkcionira kako bi stvorio dojam sadržaja koji su izradili ljudi, iskoristio prihod od oglašavanja i usmjerio pozornost tražilice prema drugim stranicama. Baš kao i neželjena pošta, gotovo nitko ne želi gledati to smeće, ali ekonomija interneta svejedno ga stvara. I baš kao i neželjena pošta, njegov ukupni učinak je negativan, izgubljeno vrijeme i trud korisnika koji se sada moraju probijati kroz prljavštinu kako bi pronašli sadržaj koji zapravo traže.
Kristian Hammond, direktor Centra za unapređenje sigurnosti strojne inteligencije Sveučilišta Northwestern, primijetio je da je problem u trenutačnom modelu AI pregleda taj što se predstavlja kao konačan odgovor na upit, a ne kao mjesto za početak istraživanja korisnika o nekoj temi. Hammond kaže da bi vas ‘pretraga na internetu trebala potaknuti na razmišljanje, a AI rezultati ne potiču vas na razmišljanje već da te odgovore prihvatite kao činjenice, što je prilično opasno‘.
Zombi-internet
A primjera slopa već je napretek. Recimo, članak Microsoft Travela koji je generiran umjetnom inteligencijom navodi da je ‘Banka hrane u Ottawi‘ atrakcija koju svaki turist mora vidjeti kada posjeti glavni grad Kanade. Također, knjige generirane umjetnom inteligencijom postaju sve veći problem. Jedan od primjera je knjiga o gljivama koja se našla na Amazonu. Ubrzo nakon objavljivanja berači amateri upozorili su da je knjigu vjerojatno napisao AI, jer je puna opasnih savjeta za sve one koji su se nadali da će im pomoći u razlikovanju otrovnih od jestivih gljiva. Međutim, ‘autora‘ te knjige očito nije bilo briga hoće li netko od berača gljiva pojesti svoju posljednju zbog knjige.
Na Facebooku su također procvjetale slike koje stvara AI pa su slike Isusa Krista s kozicama umjesto ruku, djece u plastičnim autićima, lažnih domova iz snova i nevjerojatnih starica koje tvrde da su ispekle tortu za 122. rođendan skupile tisuće dijeljenja i lajkova.
Jason Koebler sa stranice za tehnološke vijesti 404 Media vjeruje da taj trend predstavlja ono što on naziva ‘zombi-internet‘. Porast slopova, kaže on, pretvorio je tu društvenu mrežu u prostor u kojem se ‘botovi, ljudi i računi koji su nekoć bili ljudi miješaju kako bi se stvorila katastrofalna društvena mreža s jako malo društvenih veza‘.
Pa iako je Facebook u zadnje vrijeme zatrpan botovima, AI slikama i videima, Nick Clegg, predsjednik globalnih poslova u Facebookovoj matičnoj tvrtki Meti, napisao je u veljači da društvena mreža obučava svoje sustave za prepoznavanje sadržaja napravljenog umjetnom inteligencijom.
– Budući da se razlika između ljudskog i sintetičkog sadržaja zamagljuje, ljudi žele znati gdje je granica – napisao je.
Serviranje gluposti
Međutim, kako vidimo, Facebook i dalje ima velikih problema s prepoznavanjem što je ljudsko, a što nije, a problem je počeo zabrinjavati i glavni izvor prihoda industrije društvenih medija: oglašivačke agencije, koje plaćaju postavljanje oglasa uza sadržaj. Farhad Divecha, direktor agencije za digitalni marketing AccuraCast sa sjedištem u Velikoj Britaniji, kaže da se sada susreće sa slučajevima u kojima korisnici pogreškom označavaju oglase kao slop koji je napravila umjetna inteligencija iako to nisu.
– Vidjeli smo slučajeve u kojima su ljudi komentirali da je reklama glupost koju je stvorila umjetna inteligencija iako to nije bila – ističe, dodajući da bi to moglo postati problem za industriju društvenih medija ako potrošači počnu osjećati da im se cijelo vrijeme serviraju gluposti.
A to će se neizbježno i dogoditi jer sve veća moć umjetne inteligencije znači da će i njezina sposobnost generiranja novog teksta, slika, videa i drugih vrsta sadržaja postati sve bolja, brža i veća, što znači da će takav materijal preplaviti internet, pa od slopa nećemo moći pobjeći, ali ćemo ga morati naučiti prepoznavati. Pa možemo ovaj tekst završiti i jednim čestim akronimom u svijetu kriptovaluta, a to je DYOR ili do your own research, koji postaje obvezan za sve što vidite i pročitate na internetu, jer kao što vidimo, slop ili smeće obuzima naš world wide web.