Gotovo svaka modernija aplikacija ima integriran neki oblik AI agenta koji omogućuje bolje rezultate ili poboljšava korisničko iskustvo
Vraćate se s godišnjeg odmora na posao, a sandučić elektroničke pošte zatrpan je e-porukama vaših klijenata koji su pristigli tijekom tih desetak dana. No jednim klikom dolazna se pošta analizira i automatski kategorizira prema prioritetu i vrsti. Odmah su pripremljeni i prijedlozi odgovora na rutinska pitanja i zahtjeve klijenata. Ili zamislite voditelja prodajnog tima koji mora pripremiti još jedno mjesečno izvješće o rezultatima za svoje nadređene. U samo nekoliko minuta prikupljeni su podaci o prodaji svakog člana tima, uspoređeni su s prethodnim razdobljima i ciljevima, izračunani su ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) te napisano izvješće koje uključuje sažetak najvažnijih zaključaka, detaljnu analizu prodaje za svakog člana tima, preporuke za poboljšanje njihovih rezultata te predviđanja za sljedeće razdoblje.
Daleka budućnost? Ne, već sadašnjost koju omogućuju asistenti temeljeni na umjetnoj inteligenciji (AI). Navedeni primjeri tek su početak.
Ulazak u sektore
Sustavi umjetne inteligencije razvijaju se i pretvaraju u specijalizirane, međusobno povezane agente koji će moći, primjerice, upravljati cijelim opskrbnim lancima i odlučivati na temelju obrađenih podataka. Taj scenarij moguć je već danas jer AI agenti već neko vrijeme igraju ključnu ulogu u razvoju aplikativnih rješenja i sudjeluju u optimizaciji poslovnih procesa, objašnjava Ive Botunac, potpredsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju – CroAI.
– Gotovo svaka modernija aplikacija ima integriran neki oblik AI agenta koji omogućuje bolje rezultate ili poboljšava korisničko iskustvo. Vidimo da je i sâm OpenAI nedavno u ChatGPT integrirao takozvane operatore, AI agente koji mogu izvršavati specifične zadatke na internetu i obavljati procese umjesto korisnika. Sve to pokazuje smjer u kojem idemo: AI agenti postaju neizostavan dio poslovnih sustava, smanjuju troškove, povećavaju efikasnost i minimiziraju ljudske pogreške – ističe Botunac.
Kako tehnologija napreduje, ti sustavi postajat će još autonomniji, povezaniji i precizniji te u idućim godinama možemo očekivati njihovu još veću integraciju u sve gospodarske sektore. Stoga se danas sve više govori o AI superasistentima. Riječ je o naprednim autonomnim sustavima koji mogu obavljati složene zadatke bez stalnoga ljudskog nadzora kombinirajući višestruke AI modele, procesirati podatke i donositi odluke u stvarnom vremenu, tvrdi Amir Babović, susonivač tvrtke Qubinets i co-working prostora Wespa Spaces.
– Za razliku od klasičnih AI modela superagenti sposobni su neprekidno učiti i prilagođavati se poslovnim procesima te su integrirani s podacima koji nisu javno dostupni kako bi ostvarili neku funkciju specifičnu za korisničko okružje – objašnjava Babović.
Dok današnji AI agenti obavljaju specifične zadatke (primjerice, analiziraju podatke ili pružaju potporu korisnicima), superagenti moći će kombinirati različite funkcionalnosti, učiti iz iskustva i donositi sofisticirane odluke u stvarnom vremenu, dodaje Ive Botunac.
Međutim, on naglašava da je ‘AI superagent‘ uvelike novi marketinški naziv za ono što danas već poznajemo kao AI agente.
– Na taj način želi se istaknuti važnost toga koncepta iako je riječ o prirodnom napretku postojećih tehnologija – objašnjava Botunac.
Spremni za prihvaćanje
Ekosustavi umjetne inteligencije već godinama postoje u mnogim industrijama, a danas svjedočimo njihovu ubrzanom razvoju zahvaljujući generativnim modelima koji mogu stvarati tekst, zvuk, slike i video. IT industrija jedan je od prvih sektora koji su iskoristili umjetnu inteligenciju u velikom obujmu, a primjer su alati poput GitHub Copilota, Cursora i sličnih ‘AI partnera‘ koji pomažu programerima u pisanju koda, navodi Botunac.
– Nije rijetkost da programerske tvrtke danas više od 70 posto koda pišu s pomoću AI asistenta. Osim IT-a, druge industrije također uvode AI rješenja i za optimizaciju internih procesa i za poboljšanje svojih proizvoda. U zdravstvu AI pomaže u dijagnostici, u financijama u analizi tržišta, a u proizvodnji omogućava bolju kontrolu kvalitete i optimizaciju resursa – tvrdi Botunac.
Jedan od primjera su i agenti internog znanja koji kompaniji omogućavaju standardiziranje podataka koje na upit može ponuditi svakom zaposleniku u konzistentnom obliku.
– Takvi primjeri korisni su kad se tvrtke spajaju, poslovni procesi mijenjaju ili kada dolaze novi zaposlenici – ističe Amir Babović.
Koliko su hrvatske kompanije zajahale trend korištenja umjetne inteligencije? Amir Babović tvrdi kako hrvatske tvrtke tek počinju uvoditi AI agente, no interes naglo raste, osobito u financijskom sektoru, e-trgovini i korisničkoj potpori.
– Veće kompanije eksperimentiraju s agentima za automatizaciju procesa, a startupovi vide priliku za brzu prilagodbu tržištu. Qubinets i EY upravo zajednički rade na istraživanju spremnosti organizacija za uvođenje AI-ja u poslovanje – tvrdi Babović.
Ive Botunac također potvrđuje kako hrvatske tvrtke već upotrebljavaju i razvijaju sustave AI agenata, a neki od njih konkuriraju globalnim rješenjima.
– Imamo primjere proizvoda koji su dostupni na svjetskom tržištu, što pokazuje da domaći razvoj ne zaostaje za ostatkom industrije. Interes za AI rješenja raste, ali postoje izazovi, a to su nedostatak stručnjaka, visoki troškovi uvođenja i oprez prema novim tehnologijama. Ipak, kako alati postaju dostupniji i jednostavniji za primjenu, očekuje se da će sve više hrvatskih tvrtki upotrebljavati AI agente za optimizaciju poslovanja i poboljšanje korisničkog iskustva – smatra Botunac.
Kako do svoga
Nedavni potres koji je izazvao dolazak kineskog DeepSeeka na tržište umjetne inteligencije razbio je mit kako je riječ o tehnologiji za čiji je razvoj potreban golem novac i koja je rezervirana samo za tehnološke divove. Štoviše, dio promatrača smatra da će uskoro većina građana imati maloga, osobnog AI asistenta kojeg je sama razvila za pomoć u svakodnevnom radu i životu. Naime, danas je izrada AI agenta jednostavnija nego ikada, poručuje Ive Botunac.
– Postoji mnogo rješenja bez kodova koja omogućavaju izradu agenata a da za to nije potrebno programiranje, doslovno metodom ‘povuci i ispusti‘. Korištenjem tih platformi svatko može kreirati AI agente koji pretražuju internet, šalju obavijesti ili automatiziraju različite zadatke. Za one koji žele naprednije mogućnosti postoje mnoge programske biblioteke koje omogućuju izradu složenih AI agenata s detaljnim prilagodbama i specifičnim funkcionalnostima. Izbor alata ovisi o potrebama: jednostavni chatbotovi i automatizirani asistenti mogu se napraviti bez kodiranja, a složeniji sustavi zahtijevaju dublje tehničko znanje i integraciju s različitim platformama – tvrdi Botunac.
Izrada AI agenta uključuje definiranje funkcija promptovima, odabir modela (otvoreni kôd ili prilagođeni), povezivanje s bazama podataka te osiguravanje pravilne integracije s poslovnim alatima i sustavima, dodaje Amir Babović.
– Platforme poput Qubinetsa omogućuju bržu izradu i distribuciju AI agenata bez potrebe za kompleksnim procesima DevOpsa, a uz pristup najboljim praksama i skupu alata koji isprobano radi te tako vodi brzoj primjeni novih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji – kaže Babović.
U svakom slučaju, tehnologija umjetne inteligencije obećava da nam znatno može olakšati život i rad. Na nama je pak da tu tehnologiju ne pretvorimo u onu mračnu, distopijsku verziju, no s obzirom na to da je čovjek do sada praktički svaku tehnologiju upotreboljavao i u loše svrhe, mogućnost da svatko od nas napravi svog AI asistenta ipak navodi na strepnju.