Tehno
StoryEditor

Akt o čipovima: EU planira povećati proizvodnju i konkurirati Aziji i SAD-u

09. Rujan 2022.

Piše: Anamarija Mujanović

Da Europa tehnološki zaostaje te da će čipovi sve više biti u središtu geopolitičkih interesa potvrdio je na konferenciji za medije u Predstavništvu Europskog parlamenta i hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler koji je medijima predstavio europski Akt o čipovima.

‒ Cilj je da europska proizvodnja s nekakvih 10 posto svjetske proizvodnje, kao što je danas, do 2030. godine poraste na 20 posto, bez obzira što je to u postotku duplo više nego što je to danas, u apsolutnim iznosima do znači da će Europa morati povećati svoju proizvodnju bar četiri puta ‒ rekao je Ressler

No kako je rekao, to nije jedini cilj. Širi cilj cijelog ovog akta, o kojem se još uvijek raspravlja u Parlamentu, je obnova inovacijskih potencijala koji postoje i u Europi i u Hrvatskoj. 

Kao jedan od primjera Ressler je naveo i potencijalnu suradnju osječke tvrtke Orqa, osječkog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija te zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva za izradu najsuvremenijeg čipa u području tehnologije drona

Zastupnik je naglasio da je to samo jedan od primjera, ali da ne vidi zašto i u drugim područjima, pogotovo onim koji se ne tiču same proizvodnje nego i dizajna koji čiji ogroman udio u finalnoj cijeni čipa, Hrvatska ne bi učinila korak naprijed. 

Povećanje inovacija i poticaji za proizvodnju

Sam Akt o čipovima na kojem se tek radi ima tri ključna dijela pa se tako prvi stup odnosi na inicijativu 'Čipovi za Europu' čiji je glavni cilj povećanje inovacija te podrška startupovimascaleup-ovima u području dizajna i proizvodnje čipova 

‒ To konkretno znači stvaranje jedne zajedničke digitalne platforme za cijelu Europsku uniju. Samim time bi se omogućilo malim kompanijama u svim dijelovima Europe razvoj njihovih inovativnih kapaciteta ‒ izjavio je Ressler

Jedan se dio akta odnosi i na poticaje za proizvodne pogone, odnosno potpore namijenjene povećanju same proizvodnje pa će tako Europska unija osigurati i potpore za osnivanje najsuvremenijih tvornica s obzirom da, kako je rekao i sam zastupnik, trenutačno je nemoguće uspoređivati azijske i američke tvornice s europskim. 

Posljednji ključan dio Akta o čipovima odnosi se na mehanizam u koordinaciji opskrbe, odnosno suradnju država članica i Europske komisije kako bi u ranoj fazi detektirali probleme u proizvodnji i opskrbi te ih na vrijeme riješili. 

Finalnim bi se Aktom o čipovima osiguralo i 43 milijarde eura za ulaganja u proizvodne pogone, iako još uvijek nije sigurno koliko od tog iznosa ide Hrvatskoj.  

‒ Europa i svijet su na pragu digitalne transformacije od nedavno u snažno pojačanoj eri geopolitičke neizvjesnosti ovaj akt u svakom slučaju i ima jedan dio takvog cilja u kojem moramo napraviti sve da kroz europska sredstva učinimo što tehnološki konkurentnijim svoje europsko gospodarstvo, ali i da podržimo one koji su već sada otvoreni, inovativni, imaju znanja i ideje ‒ zaključio je Ressler te je dodao da je ovdje riječ o industriji visoke dodane vrijednosti koja je povezana i sa drugim dijelovima digitalnog gospodarstva u kojima se vide sjajni rezultati i odlična produktivnost.

03. listopad 2022 01:14