Pametni prostor, još zvan ‘ambijentalna inteligencija‘, ‘pametni grad‘ ili ‘digitalno radno okružje‘, prostor je u kojem bi se isplatilo raditi već danas, a sutrašnjica će teško moći proći bez takve poslovne okoline. Lokalnim upravama neće biti pametno samo pokazati ledinu blizu važnih prometnica pa očekivati da projektanti osmisle neku, kao, zgodnu poduzetničku zonu koju će osloboditi od plaćanja komunalnih naknada. U svijetu hibridnog rada i povezanih stvari vladat će ambijentalna inteligencija (engl. ‘ambient intelligence‘ ili AmI)
Blizina važnih prometnica i višegodišnje oslobađanje od plaćanja komunalnih nameta više nisu prednosti koje će budući ulagači uzimati u obzir kad budu odlučivali u kojoj će poduzetničkoj zoni otvoriti tvrtku ili proizvodni pogon. Danas se traže pametne poduzetničke zone pa lokalna samouprava mora ulagati u takve, pritom imajući na umu da će pojam pametno uskoro zamijeniti ambijentalna inteligencija (ambient intelligence – AmI) i budući projekti poduzetničkih zona temeljit će se na njoj. Ambijentalna inteligencija sposobnost je tehnologije da na temelju podataka koji su joj dostupni s povezanih senzora i sustava koji okružuju korisnika, a čiji korisnički kontekst razumije, komunicira s čovjekom. Fizičko je to ili digitalno okružje u kojemu tehnologija ljudima i sustavima omogućava da komuniciraju u sve otvorenijim, povezanijim, usklađenim i inteligentnim ekosustavima. Vizija je inteligentnog računalstva u kojoj će senzori i procesori biti ugrađeni u sve uređaje, a okružje će se neprimjetno prilagođavati našim potrebama i željama.
Dobre i loše strane
Sustavi AmI upotrebljavat će informacije prikupljene senzorima i analizirati ih s pomoću umjetne inteligencije (UI, engl. AI), a tehnologija će biti usmjerena na čovjeka i jednostavna za upotrebu. Ta je tehnologija u nastajanju i potpuno će promijeniti naš način komunikacije sa strojevima i uređajima. Multidisciplinarna je, upotrebljava umjetnu inteligenciju, velike skupove podataka (big data), internet stvari (IoT), mreže te interakciju između čovjeka i računala. S pomoću različitih inteligentnih digitalnih sustava u tvrtkama ili privatnim prostorijama AmI osjeća okoliš i korisnički kontekst koristeći se različitim IoT senzorima i uređajima. Prikupljene podatke obrađuje i analizira te upotrebljava za razumijevanje korisnikova stanja, namjera i ponašanja pa odabire najbolju radnju i odgovara korisniku s pomoću intuitivno dizajniranoga sučelja pametnog uređaja. Goleme su mogućnosti AmI-ja. Primjerice, dok kupujemo hranu, upozorit će nas da ne uzmemo slastice ako naš nosivi uređaj za praćenje zdravlja pokazuje visoku razinu šećera u krvi ili će nas informirati da je cesta kojom obično idemo na posao zatvorena za promet. Ambijentalna inteligencija duboko zadire i u emotivno stanje čovjeka, toliko da kad osoba koja je pod stresom uđe u neki prostor uključi slabije svjetlo ili opuštajuću glazbu. Jedna je od mogućnosti AmI-ja i ta da sustav za prepoznavanje lica dopusti vlasniku ući u kuću. Kad je pak riječ o poslovnim obvezama, AmI će, primjerice, skenirati kalendar i upozoriti njegova vlasnika na važne sastanke kao i na dokumente koje pritom mora prezentirati ili pak dovesti u red skladište i otpremu robe, racionalizirati proizvodnju tako da se uštedi najviše što se može…
Međutim, ambijentalna inteligencija ima i loših strana: znat će gotovo sve vaše poslovne i privatne podatke, što je velik sigurnosni rizik. To ipak neće utjecati na njezinu uporabu zbog toga što nosi velik potencijal za poboljšanje poslovanja u poduzetničkim zonama i tvornicama te kvalitete života u pametnim gradovima.
Hrvatski primjer
I u Hrvatskoj postoji pametna poduzetnička zona iako još nije posve ambijentalno inteligentna – Industrijsko-logistička zona Kutina, prva pametna hrvatska poduzetnička zona opremljena digitalnom tehnologijom. Prostire se na 74 hektara, a osim najnovijih tehnologija pruža i niz ostalih pogodnosti kakve nude i klasične poduzetničke zone. U toj se poduzetničkoj zoni provodi 'Smart&Kind', jedinstveni pokusni program namijenjen digitalizaciji poslovne infrastrukture, uključujući internet stvari, jedinstveni softver za praćenje poslovnog upravljanja infrastrukturom i gradskom imovinom, digitalizaciju važnih informacija za investitore i njihovo povezivanje s građanima. Poduzetnici u toj zoni imaju na raspolaganju pametne module za mjerenje potrošnje struje, vode i plina koji usto analiziraju raspoloživu radnu snagu.
– Teško je odgovoriti na pitanje postoje li pametne zone u Hrvatskoj, pa i u cijeloj Europi, jer poduzetničke zone mogu se 'opametiti' samo međusobnim povezivanjem sa širim sustavima, bilo onima lokalnih uprava bilo onima svih javnopravnih tijela i ustanova koji mogu pružiti odgovarajuću potporu poduzetnicima koji bi željeli doći u takve zone. Zona može postati još 'pametnija' i ako se poveže s bilo kojom poduzetničkom zonom jer će to ubrzati razmjenu informacija, pa i znanja ili proizvoda – kaže osnivač i direktor tvrtke ViacoN i projektant poduzetničkih zona Mate Ćurić.
Ćurić je stručnjak za prometnu i komunalnu infrastrukturu, i to u planskom (razvojnom) i u projektnom i izvedbenom dijelu provedbe projekata i predmetne infrastrukture. Ističe da stručnost u gradnji poduzetničkih zona nije povlastica pojedinca, nego zajedničkog djelovanja više struka i lokalnih uprava te svih drugih uključenih subjekata.
Kvalitetna komunikacija
Razvoj i gradnja takve infrastrukture preduvjet je za razvoj poduzetničkih zona kao što je ta prometna i komunalna infrastruktura preduvjet za bilo koju ozbiljniju investiciju u turistički, sportski, društveni ili bilo koji drugi sektor... Prema Ćurićevim riječima, pod pojmom povezivanja poduzetničkih zona misli se ponajprije na prijenos informacija i osiguranje kvalitetne komunikacijske mreže, bilo u suradnji s privatnim operatorima bilo s tvrtkama koje bi vidjele interes u davanju potpore takvim projektima ili možda kao bazu za svoje širenje i razvoj usluga, bilo da tu mrežu osigura lokalna uprava u sklopu ugovora s operatorima. Danas je bez kvalitetne komunikacije teško zamisliti poslovne procese, zato treba osigurati što bolje uvjete povezivanja i digitalizacije svih sudionika u poslovnom procesu (i poduzetničkim zonama), od optičkih kabela, mreže pete generacije i drugih novije generacije do uvođenja sustava AI-ja. Ali sve su to ulaganja i podizanje razine kvalitete usluga u zonama koje ne mogu funkcionirati bez integracije sa sustavima šire mreže, lokalne zajednice, pa i države.
Kako nastaju
Jedinice lokalne samouprave planiraju poduzetničke zone prostornim planovima radi grupiranja usluga i gospodarskih djelatnosti u cjeline u koje je lakše dopremiti odgovarajuću infrastrukturu i osigurati je. Te planove izrađuju ovlaštene osobe (u pravilu u tome sudjeluju arhitekti i inženjeri više struka), i to na temelju ulaznih podataka koje daju jedinice lokalne samouprave. I na razini države (strategije) i na razini jedinica lokalne samouprave izrađuju se razvojni planovi kojima se planiraju zone i sadržaji s najvećim razvojnim mogućnostima na pojedinom području.
– Pri planiranju i gradnji poduzetničkih zona pokušavaju se pratiti trendovi i nova poslovna rješenja, razmatra se je li moguće povezivanje i na šire sustave kako bi se potencijalnim zakupcima pružila moderna i kvalitetna usluga. Planiranje poduzetničkih i pametnih zona mora biti dobro definirano u početnoj fazi jer, ovisno o vrsti djelatnosti i zanimanja koja se obavljaju u njima, planiraju se radni i skladišni te svi drugi prateći prostori – kaže Ćurić.
Prilagodba novim potrebama
Također upozorava da se postojeće poduzetničke zone moraju rekonstruirati i prilagoditi novim potrebama. Prema njegovim riječima, projektanti projektnom dokumentacijom mogu utjecati na naručitelje.
– Zbog toga je važno da investitor ima poslovni plan i jasnu ideju o tome što i kako želi razvijati i ponuditi potencijalnim korisnicima, a projektant pronalazi najbolja rješenja koja bi tehnički mogla poboljšati ulaganje; predlaže rješenja koja će poboljšati protok ponajprije robe, a poslije poslovnih procesa, ili pametne sustave integracije s komunalnim poduzećima u smislu praćenja i optimizacije potrošnje komunalnih usluga, prije svega energenata – kaže Ćurić navodeći da su IT parkovi prethodnici ili primjer pametnih poduzetničkih zona i najviše potiču razvoj pametnih rješenja i sustava integracije u šire poslovne mreže.
Na njihovu primjeru može se najbolje vidjeti koliko je kvalitetna infrastruktura, ponajprije EKI (elektronička komunikacijska infrastruktura) i opskrba električnom energijom, važna za obavljanje poslova i procese u zoni. U projektiranju poduzetničkih zona u obzir se uzimaju i trendovi u gospodarstvu te fluktuacija robe i radnika na tržištu jer to neposredno utječe na redovite poslovne procese.