Umjetna inteligencija već utječe na farmaceutsku industriju potičući otkrića novih lijekova i proizvodnju. U budućnosti će biti još utjecajnija, kao i novi oblici terapija poput genske i one temeljene na RNK-u
Budućnost farmaceutske industrije, osim o ulaganju u istraživanje i razvoj novih lijekova, uvelike ovisi o primjeni novih tehnologija u pronalasku i proizvodnji lijekova, pristupu pacijentu (poput personalizirane medicine) te općenito o zdravstvenom sustavu. Unatoč novim trendovima u razvoju lijekova poput genske terapije, terapije stanicama i terapije temeljene na RNK-u, generički lijekovi i dalje će biti izvor velikih prihoda farmaceutskih kompanija. I da, suočavat ćemo se i dalje s nestašicama lijekova jer je farmaceutska industrija iznimno regulirana, zbog čega i najmanji poremećaj u dobavi materijala za proizvodnju lijekova izaziva velike teškoće jer dugo traje promjena dobavljača…
– Kad govorimo o novim lijekovima, ponosni smo na velik uspjeh svojeg tima za I&R, u kojem radi više od četiristo znanstvenika, te nedavno odobrenje i stavljanje na tržište lijeka s inovativnim načinom primjene za liječenje shizofrenije kod odraslih, koji dolazi upravo iz našega istraživačkog instituta u Zagrebu. Gledajući unaprijed, nastavit ćemo istraživati nove mogućnosti liječenja za milijune pacijenata pogođenih CNS-om i drugim mentalnim zdravstvenim stanjima – kaže predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan, tvrtke koja posluje u sklopu Teva grupe, najveće generičke farmaceutske kompanije na svijetu.
Problemi i izazovi
Mediji često donose vijesti o otkriću novih lijekova, no sve je više i onih o nestašici postojećih. Prema Furjanovim riječima, taj je problem posljedica složene kombinacije narušenih opskrbnih lanaca tijekom pandemije, znatnog porasta ulaznih cijena sirovina, energenata i troškova rada te iznimno jake sezone gripe, prehlade i drugih bolesti. Ističe da je potrošnja antibiotika i sirupa u jednom trenutku bila udvostručena, a u prosincu 2022. čak i utrostručena u odnosu na ‘normalne‘ situacije.
– Kad se takvo što dogodi, farmaceutskoj industriji vrlo je teško brzo reagirati i tržištu ponuditi dodatne količine. Da bi se promijenio dobavljač, formulacija ili mjesto proizvodnje, potrebno je puno vremena za promjenu registracijske dokumentacije, katkad godinu i pol, da bi to odobrili Europska agencija za lijekove i HALMED. Naša industrija proizvodi nekoliko stotina molekula lijekova, za što su potrebne tisuće različitih materijala. Dovoljno je da kasni jedan dobavljač, to ostavlja posljedice na mnogo lijekova i proizvođača – objašnjava Furjan.
Naglašava da su nove tehnologije već počele formirati budućnost farmaceutske industrije te se u idućih nekoliko godina očekuje kako će umjetna inteligencija uz velike sustave podataka i njihovu analizu biti među najvažnijima koje će je obilježiti.
– Vjerujemo da se budućnost farmaceutike temelji na upotrebi tehnologija koje će uz lijekove pružati dodatne usluge i informacije zdravstvenim radnicima i pacijentima, što je jedan od naših ciljeva već danas – zaključuje Furjan.
Promjene potreba i zahtjeva
Kompanija Krka-Farma izdvaja deset posto prihoda za razvoj i istraživanje na godišnjoj razini. Više od osamdeset posto njezine prodaje tvore farmaceutski proizvodi na recept, među kojima najveći udio imaju lijekovi za liječenje kroničnih bolesti.
– Razvojno-istraživačka djelatnost dio je Krkina vertikalno integriranoga poslovnog modela koji omogućuje kreiranje i osiguranje konkurentnosti ponude. Usmjereni smo na razvoj inovativnih generičkih farmaceutskih oblika s dodanom vrijednošću – kaže direktorica Krka-Farme Gordana Hren i tvrdi da će u budućnosti biti dovoljno prilika za kvalitetne i velike proizvođače.
Stoga u Krki, unatoč sve većoj konkurenciji na generičkom tržištu, optimistično gledaju u budućnost.
JGL je pak fokusiran na tri terapijska područja: nazalne, oftalmološke i dermalne proizvode, ali i na istraživanje i razvoj. U posljednje vrijeme počeo se baviti nanoemulzijama i suspenzijama.
– Uvođenje novih tehnologija poput spomenutih suspenzija i nanoemulzija pravi je izazov za nas zato što treba ovladati novim područjem za kompaniju, od razumijevanja fizikalno kemijskih principa određenog farmaceutskog oblika do uvođenja nove opreme – kaže direktorica Istraživanja i razvoja u JGL-u Maša Safundžić Kučuk.
Također se osvrnula na medijsko praćenje nestašice lijekova pa tvrdi da se može dogoditi da vijesti o novim lijekova zasjene one o nestašici lijekova, ali možda neće uvijek dobiti toliko pozornosti kao pozitivni pomaci u istraživanju i razvoju novih lijekova. Kao i svaka industrija, i farmaceutska je na udaru disruptora tržišta, no Safundžić Kučuk ističe da treba pratiti vlastito područje i industriju zbog informacija o novim trendovima, tehnologijama i potencijalnim konkurentima. Prema njezinim riječima, smjer kojim bi farmaceutska industrija mogla krenuti u idućim godinama potaknut je znanstvenim napretkom, tehnološkim inovacijama i promjenama zdravstvenih potreba i zahtjeva. Veliki je trend personalizirana medicina, iznimno skupa tehnologija koja nije dostupna svima. No široj populaciji dostupniji je trend digitalnoga zdravstva i integracija digitalnih tehnologija i zdravstvene skrbi.
Teško i lako dostupne opcije
Prema riječima člana Uprave Belupa Marka Đereka, budućnost farmacije proizlazi iz niza inovacija i promjena koje će utjecati na način na koji se lijekovi razvijaju, proizvode, rabe i dostavljaju.
– Napredne terapije kao što su genska, terapija stanicama i ona temeljena na RNK-u imaju golem potencijal u liječenju složenih bolesti kao što su rak te genetske i autoimune bolesti. Napredak u genomici, molekularnoj dijagnostici i tehnologijama analize podataka omogućuje bolje razumijevanje pojedinačnih genskih varijacija i mehanizama bolesti, što će omogućiti razvoj terapija usmjerenih na specifične karakteristike pacijenata prilagođene njihovim genetskim profilima i potrebama. Međutim, kad govorimo o budućnosti farmaceutske industrije, ipak je važno napomenuti da se tradicionalne terapije generičkim lijekovima sigurno neće ukinuti jer su jednostavna i lako dostupna opcija za milijarde pacijenata u svijetu – kaže Đerek.
Belupov istraživačko-razvojni centar okuplja multidisciplinarni tim stručnjaka s područja farmacije, kemije, biotehnologije i drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prati najnovija dostignuća u farmaceutskoj tehnologiji. U proizvodnji i formulaciji lijekova tvrtka primjenjuje najnovije metode i tehnike kojima nastoji pokriti sve potrebe pacijenata.
– Preokretanjem tradicionalnih praksi i stvaranjem novih poslovnih modela u svijetu generičkih proizvoda svakodnevno nastaje mnogo inovacija. Kompanije aktivno razvijaju biosimilare koji su terapijski ekvivalentni originalnim biološkim lijekovima, što zahtijeva visoku razinu stručnosti te ulaganje u tehnološke kapacitete i opremu – kaže Đerek i dodaje da je ulaganje u istraživanje i razvoj glavna odrednica Belupa kao društveno odgovorne kompanije koja ide ukorak s razvojem znanja i najnaprednije tehnologije s fokusom na održivost.
Članica Uprave Medical Intertradea Diana Percač, tvrtke u sklopu koje posluje tvornica lijekova, dodataka prehrani i kozmetike Yasenka, tvrdi da je ta kompanija na hrvatskom tržištu prepoznata kao inovativna te recepturama postavlja trendove.
– Iza svakoga Yasenkina proizvoda stoji tim stučnjaka koji proučava najnovije kliničke studije, prati svjetske trendove te surađuje s timovima diljem svijeta. Upravo zbog toga možemo se pohvaliti da smo bili među prvima koji su u Hrvatsku donijeli trend korištenja kolagena koji je danas, šest godina poslije, neizostavna rutina u njezi kože – kaže Percač.
Prema njezinim riječima, budućnost je farmacije odgovoriti na sve brži tempo života i biti partner u zdravlju svakog pojedinca.