Tehno
StoryEditor

Digitalna transformacija: Hrvatska napreduje, ali potrebno je više ICT stručnjaka

03. Listopad 2023.
Bernard Gršić, Nikola Modrušanfoto Lider

Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu značajno napredovala u digitalizaciji, posebno u području digitalnih vještina, digitalnog poslovanja, digitalne infrastrukture te nešto manje u području digitalnih javnih usluga, pokazalo je to prvo godišnje Izvješće Europske komisije o statusu Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030. objavljeno 27. rujna 2023.

Međutim, kako je na današnjem predstavljanju rezultata Izvješća istaknuo Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, mnogo je još neiskorištenog potencijala za daljnji razvoj.

– Ova Vlada je osigurala apsolutno sve mehanizme da se digitalna transformacija uspostavi – alate, financijska sredstva, osnovano je nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju, donešena je strategija – te se na tome sada radi – objasnio je Gršić, dodajući da je Hrvatska od ukupno  32 pokazatelja u njih 14 u prosjeku ili iznad prosjeka Europske unije, dok je u preostalih 18 ispod prosjeka.

– Naš cilj u digitalnom desetljeću, koji smo zadali u nacional razvojnoj strategiji, jest da Hrvatsku bude prosjeku EU. Kroz ove pokazatelje možemo vidjeti da smo u gotovo pola tih pokazatelja u prosjeku EU ili iznad prosjeka EU, ali prostora za poboljšanje ima – dodao je Gršić.

Među zemljama članicama EU Hrvatska je najbolja u digitalnim vještinama (treća od 27 zemalja), s oko 63 posto ljudi koji imaju barem osnovne digitalne vještine, a cilj na razini EU jest da taj broj do 2030. bude 80 posto, pri čemu je Hrvatska na dobrom putu.

Hrvatska napreduje prema pokrivenosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN) i pokrivenosti 5G mrežom, što je posljednjih godina u stalnom porastu. Pokrivenost 5G mrežom, primjerice, u porastu je 48 postotnih bodova, koji je dosegnuo 82 posto, što je nešto iznad prosjeka EU-a (81 posto).

Osim toga, prošle je godine Hrvatska ostvarila nešto više od prosjeka EU-a u digitalizaciji poduzeća, među ostalim glede prihvaćanja naprednih tehnologija. No, naravno, i dalje postoji neiskorišteni potencijal za poboljšanje digitalnog intenziteta malih i srednjih poduzeća.

S druge strane, najgori je rezultat zabilježen u unaprijed ispunjenim obrascima, gdje je Hrvatska zauzela zadnje mjesto. No Gršić je napomenuo da se i na tome radi, ističući projekt uspostavljanja državne sabirnice za izmjenu podataka između državnih tijela, koji će omogućiti da se informacije iz različitih registara međusobno mogu lakše razmjenjivati u svrhu automatskog ispunjavanja podataka u obrascima. Do 2025. godine Hrvatska bi trebala imati povezane sve registre i sustave.

Nedostatak ICT kadra

Također, kako je navedeno u izvješću, Hrvatska bi trebala uložiti više napora na povećanje broja ICT stručnjaka do 2030. godine. Trenutni udio ICT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU – 3,7 posto u odnosu na 4,6 posto u EU. Isto tako, udio žena u ICT industriji je 14,5 posto, što je znatno ispod prosjeka EU od 18,9 posto.

Na pitanje novinara kako će Hrvatska u tom području dostići cilj Digitalne dekade 2030., Gršić je naveo da na raspolaganju trenutno imaju aktivnosti na području osnovnoškolske i srednjoškolske edukacije, visokog obrazovanja i prekvalifikacija te da rade na konkretnim mjerama za koja su osigurana sredstva iz NPOO-a, o čemu će dodatno informirati javnost.

U Izvješću se navodi da bi Hrvatska trebala povećati kapacitet svog obrazovnog sustava za osposobljavanje većeg broja ICT stručnjaka i poduzeti mjere da zadrži te stručnjake na tržištu rada.

– Hrvatska bi trebala poticati više studenata da se specijaliziraju za ICT provedbom konkretnih, vremenski ograničenih i mjerljivih akcija, obraćajući posebnu pozornost na povećanje broja stručnjaka za kibernetičku sigurnost – dodaje se u Izvješću.

Očekuje se napredak u digitalizaciji poslovanja

Za digitalnu tranformaciju u Hrvatskoj iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost osigurano je 1,3 milijarde eura, od čega će 841 milijun eura biti usmjeren za ostvarivanje ciljeva Digitalnog desetljeća.

– Digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje, a najveći doprinos ostvarenju ciljeva Digitalnog desetljeća EU-a očekuje se u području pokrivenosti optičkim vlaknima i digitalizacije poslovanja. I dalje je potrebno uložiti više napora u digitalne vještine, iako je bilo poboljšanja. Napredak u online javnim uslugama i prihvaćanje gigabitnih usluga je ograničeniji – zaključak je Izvješća EU koje ove godine, za razliku od Desi indeksa, ne uspoređuje države članice na rang listi nego uspoređuje doprinos svake članice prema cilju koji je EU zadala za digitalno desetljeće.

22. veljača 2024 06:31