Ne treba ići na drugi kraj svijeta da bi se kušalo brašnastog crva, odnedavno je na europskom popisu nove hrane, kao i zlatni grah, divlji pelin, galaktooligosaharid… Radi se o popisu namirnica i sastojaka 'nove hrane' koju građani Europske unije nisu jeli prije 15. svibnja 1997., ali se tradicionalno jela u nekim dijelovima svijeta ili je rezultat inovacija u proizvodnji hrane.
Primjerice, chia sjemenke, hrana siromaha u nerazvijenim područjima Srednje i Južne Amerike, danas su dodatak zdravoj hrani koji se koristi u cijelom svijetu. Takve hrane ima i u Hrvatskoj. Primjerice, prema evidenciji Ministarstva zdravstva u čijoj je nadležnosti uporaba nove hrane, prije nekoliko godina tvrtka MEGGLE Hrvatska podnijela je zahtjev Europskoj komisiji za odobrenje korištenja chia sjemenki kao nove hrane u njihovu jogurtu što je i odobreno.
Veći prostor za proizvođače
Nova hrana 'raste' i na drvetu, primjerice grmolikom stablu moringa u Indiji koje ima dvadeset i pet puta više željeza od špinata, a bogato je i sastojcima koji bi mogli pomoći u liječenju raka. No ima i nove hrane koja je nastala interveniranjem tehnologije u njenu strukturu, a jedan od primjera je mlijeko kojemu je tretmanom UV svjetlom produljien rok trajanja s dvanaest na dvadeset i jedan dan i usput povećana količina vitamina D3 kojega sadrži.
Brojni su drugi primjeri nove hrane ili inoviranja postojeće dodavanjem novih sastojaka, tako da više nije važno što jedemo, nego jesu li namirnice sigurne za zdravlje makar se ono što je na jelovniku zvalo - nova hrana. Uredba Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) iz 1997. opisala je novu hranu kao inovativnu hranu proizvedenu korištenjem novih tehnologija u proizvodnom procesu, ali i kao hranu koja se tradicionalno jela izvan Europske unije prije 1997.
Prema toj uredbi, nova hrana može se uvesti na tržište kako bi zamijenila drugu hranu ako se smatra zdravijom ili održivijom. U Uredbi EU donesenoj u siječnju 2018., određeno je da nova hrana mora biti sigurna za ljudsku prehranu, označena i ne smije imati lošiju nutritivnu vrijednost od hrane koju zamjenjuje.
Neke od ključnih promjena u ovoj novoj uredbi uključuju dodatne kategorije: minerale, stanične kulture i mikroorganizme, ali i jednostavniji proces odobravanja nove hrane. Time novi propisi daju prehrambenim tvrtkama veću slobodu za inovacije, a trenutačno je 130 tvrtki EFSA-i podnijelo zahtjev za odobrenje nove hrane i čeka odobrenje za njenu uporabu.
Ne radi se samo o europskim nego i tvrtkama iz cijelog svijeta, a istraživanje među prehrambenim stručnjacima pokazalo je da ih zasad 20 posto optimistično spram nove uredbe o novoj hrani i njenoj uporabi u budućnosti.
Personalizira se i meso
Prema sadašnjoj situaciji, u budućnosti će četiri nove namirnice znatno utjecati na europsku prehrambenu industriju i postati važni sastojci nove hrane: sintetičko meso (meso uzgojeno u laboratoriju), jestivi kukci, gljive i alge. Sintetičko meso, još nije odobreno kao nova hrana u EU, ali stručnjaci tvrde da bi moglo učiniti zdravijom konzumaciju te namirnice jer se nutritivni sadržaj može kontrolirati i čak personalizirati kako bi se zadovoljile posebne prehrambene potrebe potrošača.
Osim toga konzumacija sintetičkog mesa povoljno bi djelovala na okoliš, no pitanje je hoće li EFSA dati odobrenje za njegovu uporabu. Jer to ovisi i o kakav bi ekonomski učinak imao prelazak na sintetičko meso u prehrani na poljoprivredni sektor jer poljoprivreda i proizvodnja hrane trenutačno čine oko 4,4 posto BDP-a EU i 8,3 posto ukupne zaposlenih.
Za razliku od sintetičkog mesa, jestivi kukci bogati proteinima nisu konkurencija nijednoj europskoj industriji. Neuobičajeni su u prehrani zapadnog svijeta, ali oko dvije milijarde ljudi u Aziji, Africi i Latinskoj Americi svakodnevno jede čak 1900 vrsta kukaca. Na europskom tržištu trenutačno su kao nova hrana odobrene tri vrste kukaca: ličinka Tenebrio molitor (žuti brašnasti crv), Locusta migratoria (migratorni skakavac) i Acheta domesticus (kućni cvrčak), a u tijeku je i EFSA-ina procjena još devet vrsta kukaca u zahtjevima za novu hranu.
Ljekovite gljive i hranjive alge
Oni koji ne mogu zamisliti crva, cvrčka ili bilo kakvog kukca na tanjuru, najvjerojatnije su kušali više vrsta gljiva, kojih je u svijetu čak oko pet milijuna, a koje u prehrani europskog stanovništva nisu nikakva novost, ali jest vitamin D2 prah gljive Agaricus bisporus. Izlaganje te gljive ultraljubičastom zračenju potiče pretvorbu provitamina D2 u vitamin D2 čiji sastav biva djelotvorniji.
Taj prah se, kao dodatak prehrani, može dodati raznoj hrani i piću, ali može poslužiti i kao ljekoviti pripravak. U središtu zanimanja Europske komisije za novu hranu trenutačno su i alge, zbog kojih je aktualna inicijativa 'Plava bioekonomija – za snažni i održivi sektor algi', kojoj je cilj pridonijeti povećanju održive proizvodnje algi i proizvoda na bazi algi, te osigurati njihovu sigurnu potrošnju i povećati njihovu upotrebu u EU.
Tvrtke koje proizvode i distribuiraju novu hranu mogu je pustiti na tržište EU tek nakon što Europska komisija odobri njihov zahtjev.
Prema odgovoru Ministarstva zdravstva na novinarski upit, na tržištu RH mogu se nalaziti proizvodi koji sadrže novu hranu, ali moraju biti u skladu s navedenim Uredbama EU o novoj hrani te ostalim zakonskim propisima vezanim uz označavanje hrane i zahtjevima zdravstvene ispravnosti i kvalitete proizvoda.
Usklađene deklaracije
Stavljanje na tržište nove hrane u EU, a i u Hrvatskoj regulirano je odredbama Uredbe (EU) 2015/2283. A prema riječima, prof. dr. sc. Jasne Bošnir, voditeljice Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', nova hrana koja se nalazi na tržištu mora biti označena kao i svaka druga hrana, sukladno Uredbi (EZ) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani.
Deklaracija mora sadržavati naziv hrane, a u pojedinim slučajevima mogu postojati i dodatni zahtjevi za označivanje nove hrane kako bi se potrošačima olakšala sigurna upotreba proizvoda. Ukoliko se na deklaraciji nalaze prehrambene i zdravstvene tvrdnje, iste moraju biti usklađene s Uredbom (EZ) br. 1924/2006 o zdravstvenim i prehrambenim tvrdnjama.
- Postupak odobravanja stavljanja nove hrane na tržite unutar EU i ažuriranja popisa započinje ili na inicijativu Europske komisije ili na zahtjev podnositelja zahtjeva. Komisija taj zahtjev stavlja na raspolaganje državama članicama, te objavljuje sažetak zahtjeva na temelju javno dostupnih informacija.
Za stavljanje uobičajene hrane na tržište RH nije potrebno ishoditi odobrenje EK, iako uobičajena hrana, kao i nova hrana mora udovoljiti uvjetima zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane, sukladno zakonskim propisima – pojašnjava Bošnir.
Osim općih podataka, zahtjev sadrži naziv i opis nove hrane, opis proizvodnog postupka ili proizvodnih postupaka, detaljan sastav nove hrane, te znanstvene dokaze da nova hrana ne predstavlja sigurnosni rizik za zdravlje ljudi.
Postupak odobravanja nove hrane provodi Europska komisija koja obrađuje sve zahtjeve i izdaje odobrenja, te ako je potrebno traži mišljenje i EFSA-e.
Ujedno, EK ažurira popis nove hrane, a svi subjekti u poslovanju s hranom mogu staviti na tržište svoju odobrenu novu hranu, ako poštuju sve uvjete za upotrebu i zahtjeve za označivanje.
- Na popisu nove hrane, između ostalog, nalaze se i sjemenke biljke chia (Salvia hispanica) koja se može koristiti u kategorijama hrane kao što su, primjerice žitarice za doručak u količini od 10 posto cijelih sjemenki biljke chia, ili u mješavini voća, orašastih plodova i sjemenki u istoj količini – kaže Bošnir.
Prema njenim riječima, pri označivanju hrane koja sadrži novu hranu navodi se 'ulje sjemenki biljke chia (Salvia hispanica). Nadalje pojašnjava da kategoriji nove hrane pripada i likopen, kao i ekstrakt suncokretova ulja…
- Likopen se može dodavati pićima na bazi voća i povrća u količini od 2,5 mg/100 grama ili žitaricama za doručak u količini od pet mg/100 grama, te se pri označavanju hrane koja sadržava novu hranu navodi likopen, dok se ekstrakt suncokretova ulja dodaje novoj hrani u količini od 1,1 gram dnevno – kaže Bošnir.
Procjena rizika
Nakon što je prijava za novu hranu dovršena, ona mora proći znanstvenu procjenu kako bi se osigurala njena sigurnost, kao i ovlaštenje za određivanje uvjeta za upotrebu i označavanje kao hrana, kao i zahtjeve za označavanje i nadzor. Ako bi nova hrana mogla utjecati na zdravlje ljudi, EK će zatražiti procjenu rizika koju provodi EFSA.
Reguliranjem nove hrane na ovaj način nastoji se potaknuti inovacije zdravije i održive hrane, stvoriti nova radna mjesta i prilike za rast, podržati tvrtke koje žele poslovati na europskom tržištu i ojačati konkurentnost europske prehrambene industrije, a sve to istovremeno osiguravajući sigurnost potrošača i transparentnost.
Bilo da je riječ o proizvodu inovacije ili o sastojku iz drugog dijela svijeta, nova hrana mogla bi pomoći u poticanju zdravije i održivije prehrane u EU. Važan dio ovog procesa je izgradnja povjerenja i prihvaćanja potrošača, a poljoprivredno-prehrambena industrija mora raditi zajedno s potrošačima kako bi se osiguralo da je razvoj nove hrane transparentan i siguran.