Dosadašnja dobit svakog od desetorice najuspješnijih igrača iz Hrvatske, viša je od pedeset tisuća dolara
Najuspješniji svjetski gejmeri polako ulaze u svijet milijunaša ili, bolje reći, već su to postali. Oni igraju razne računalne igre za svoje klubove, prelaze u druge klubove i postaju zvijezde, barem za one koji prate gejming. U tom svijetu imamo i mi svoje adute iliti vedete među gejmerima i streamerima, pa i profesionalnim igračima u e-sportu. Pa da vidimo tko su ti momci i djevojke koji, pogledate li njihove snimke, strastveno igraju igre, skaču, vrište i rade sve ono što i sportaši u sportskim arenama.
Tko je tko
Prije svega, za one koji su manje upućeni u svijet gejminga ili pak nemaju pojma o njemu (poput vašeg novinara, koji je doduše prije dvadesetak godina znao igrati kompjutorske igre), navedimo da je profesionalni gejmer netko tko se profesionalno bavi igranjem videoigara. Dijelimo ih u dvije skupine: streameri i e-sportaši. Streameri igraju za publiku u prijenosima uživo te zarađuju na temelju svoje vještine, osobnosti i sponzorskih ugovora ovisno o veličini i angažiranosti njihove publike. E-sportaši su pak plaćeni prije svega za svoje vještine iako i osobnost i popularnost imaju važnu ulogu. Jedno ne isključuje drugo, pa velik broj e-sportaša redovito i streama te se nakon igračke karijere dio njih odluči baviti isključivo streamingom. Riječ je o ljudima koji su svoj hobi pretvorili u profesionalnu u karijeru postavši svjetski poznati i trofejni gejmeri. Kako se može pročitati na raznim portalima, oni provode stotine sati za igraćom konzolom, što je nevjerojatno i nema govora da je osim profesionalizma riječ i o strasti.
Prema podacima Esportsearnings.coma, lani je bilo 306 hrvatskih e-sportskih igrača koji su nagrađeni s ukupno 2,2 milijuna dolara novčanih nagrada na 1118 turnira. Najviše nagrađivana igra bila je ‘League of Legends‘, s osvojene 723 tisuće dolara, što je 33,13 posto svih zarada hrvatskih igrača. Luka Perković, poznat kao Perkz, hrvatski je igrač s najvećom zaradom, ukupno 585.736,60 dolara, a sve je to osvojeno igranjem videoigre ‘League of Legends‘. Riječ je, dakle, o našem najuspješnijem igraču. Perkz je njegovo igračko ime, odnosno nadimak, koji imaju gotovo svi koji se bave tim sportom. Upravo je on primjer strastvenog profesionalca jer, kako pišu portali, sa svojim timom G2 trenira od šest do deset sati na dan četiri dana u tjednu, a dva su dana predviđena za cjelodnevne natjecateljske mečeve.
I Bog se odmarao jedan dan kad je stvarao svijet, pa i Perkzov tim ima jedan dan za odmaranje. Samo se pitamo, s obzirom na to da je riječ o strasti, iskoriste li taj sveti dan za nešto drugo. A Perkz bi mogao jer je završio glazbenu školu, pa u slobodno vrijeme za opuštanje i punjenje baterija voli svirati gitaru. Kako piše na blogu stranice Equestris.hr, od tog momka koji je još u dvadesetima (rođen 1998. u Zagrebu) možemo očekivati još mnogo europskih i svjetskih odličja te ostanak na tronu hrvatske gejming-scene. Navodno će ga teško biti nadmašiti u skorije vrijeme jer riječ je profesionalcu superteške kategorije u igri ‘League of Legends‘. Od 2015. do 2020. igrao je za tim G2 Esports, s kojim se natjecao na europskom prvenstvu League of Legends European Championship (LEC). Od proljetne sezone 2021. igra u timu Cloud9, u sjevernoameričkom League of Legends Championship Series (LCS), ali vratio se u Europu te danas igra za Vitality kao jedan od najnagrađivanijih i najuspješnijih igrača zapadne Europe i svijeta.
Rang-lista
Sljedeći je po visini zarade Jurica Risek Jur3ky (21) sa 155.826 dolara, no ostvario ju je u igri ‘Fortnite‘. Do njega je Dan Ušić zvan rpr sa zarađenih 137 tisuća dolara u igri ‘Apex Legends‘. Ima obrt za računalne usluge RPR u Valturi. Još jedan sa zaradom većom od sto tisuća dolara je Leon Pešić ili neLo, koji je zaradio 107 tisuća dolara na igri ‘Rainbow Six Siege‘ u kojoj je ukupna nagrada iznosila 132 tisuće dolara. Taj Riječanin ima 28 godina, također je kao mlad svoj hobi pretvorio u profesionalizam, a sada je u organizaciji WYLDE na poziciji trenera u kojoj je jedan od vlasnika legendarni atletičar Usain Bolt. Najveći uspjeh bio mu je finale ProLeaguea u Japanu 2019., gdje je njegova ekipa završila prva. Drugi je najveći uspjeh to što je dvaput uspio ući u ProLeague. Franjo Blažević, poznat kao reqvam, peti je najuspješniji Hrvat u gejmingu. Lani je zaradio gotovo 93 tisuće dolara u igri ‘Hearthstone‘ (ukupna je nagrada nešto manja od 122 tisuće dolara). Luka Rukavina, odnosno Lukarux, skupio je blizu 79 tisuća dolara igrajući igru ‘Playerunknown‘s Battlegrounds‘ (122 tisuće dolara). Zanimljivo je da su njegovi suigrači iz Srbije i Hrvatske, zbog čega ih zovu ‘srpsko-hrvatski kvartet‘ (Luka Lukarux Rukavina, Jovan Tomašević Naylup, Jurica Baronić ivas10 i Miloš Darinković Qbettinhos) i uživaju veliko poštovanje na međunarodnoj sceni. Ivan Koturić Sportbilly sedmi je na ljestvici najboljih Hrvata, sa zaradom od 72 tisuće dolara u igri zvanoj ‘Heroes of the Storm‘ (‘Heroji Oluje‘). Slijede Antonio Radelja zvani Radelja sa zaradom od 61 tisuću dolara u igri ‘Fifa 23‘ (više od 72 tisuće dolara), Petar Matejić KaLaS (gotovo 57 tisuća dolara) u igri ‘Smite‘ i deseti je Adrian Benko Deathwalker, s gotovo 56 tisuća dolara, također, prema podacima platforme Esportsearnings, zarađenih u igri ‘Smite‘.
Mladi i mlađi stari profesionalci
Kako se može pročitati, da bi netko postao profesionalni gejmer i tako zaradio nešto novca, hobi treba početi shvaćati kao posao. Samo najstrastveniji u tim igrama spremni su na taj korak jer svatko može biti izvrstan u nekoj videoigri, ali kako su još davno rekli pametni ljudi, pet posto talenta i 95 posto rada formula je za uspjeh. To vrijedi i za karijeru u videoigrama, a, uostalom, i sami to možemo potvrditi jer mnogo nas igra neku igricu na mobitelu, pa što je dulje igramo, rezultat je bolji.
Isto tako, ako igrač iz Hrvatske (ili nama obližnjih zemalja, pogotovo onih s jugoistočne strane) želi uspjeti, mora prijeći razinu regionalnog igrača, nametati se, inače mu zarada neće biti tolika da bi od toga mogao posebno živjeti, a pogotovo neće biti tolika da bi nešto love sačuvao za crne dane. Angažman mora biti potpun, no kako je rekao jedan od njih, zato se i angažiraju mladi, tinejdžeri, studenti… Za razliku od sportaša koji svoje karijere završavaju danas i u poznim tridesetim, gejmerima je ‘rok upotrebe‘ do trideset. Očekivali bismo suprotno, no, kako kažu, čovjeka izmore sva ta silna putovanja, stalno sjedenje uz kompjutor, tako da njihova uloga danas blijedi. Uostalom, pogledajmo, prije šest godina među najboljim našim igračima bili su tadašnji momci u ranim dvadesetima: Petar Brljak (sada 14. na ljestvici najboljih Hrvata), Dino Tot LiMiT (22.), Luka Trumbić Lukezy (25.), Toni Šabalić Sacre (nema ga u prvih stotinu)… Nisu to loše pozicije, no nakon šest godina dolaze mlađe snage koje potiskuju starije iako su ti stariji zapravo mladi ljudi. Čini se da se tome samo odupire najbolji igrač – Perkz, koji ima 27 godina – no to je, čini se, iznimka koja potvrđuje pravilo.
Naravno, postoje i predrasude o takvim igračima: da su asocijalni, da svojim angažmanom ispred kompjutorskih monitora ne razvijaju socijalne vještine… Međutim, kako je još 2016. profesor s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru Krešimir Krolo naveo u svom istraživanju, takve tvrdnje pokazale su se netočnima. Iznio je i niz podataka koji govore da je sve to zapravo suprotno od predrasuda koje imamo o gejmerima. Nama ostaje samo da vidimo hoće li gejming postati popularan kao i drugi sportovi ili će se zadržati na manjem broju onih koji ga prate.