Prihvaćanje novih tehnologija ne mora nužno biti skupo, ali je jedini jamac zadržavanja konkurentnosti i opstanka na tržištu, posebno u uvjetima povećane neizvjesnosti u gospodarstvu. Osim straha od promjene i novosti, izazov prilikom digitalizacije jest i veliki jaz u implementaciji novih tehnologija između malih i srednjih tvrtki u odnosu na velike. Kako bi se taj jaz smanjio nužno je da zaposlenici, ali posebno i vlasnici, članovi uprava i menadžment tvrtki, shvate da mogućnosti koje nudi nova tehnologija (poput, primjerice, alata umjetne inteligencije) imaju direktan utjecaj na produktivnost ljudi, a potom i na profitabilnost organizacije. Rečeno je to tijekom današnjeg brifinga članova HUP-ICT udruge, a na primjerima rješenja Ericssona Nikole Tesle, CROZ-a i IKEA-e prikazano je kako se tehnologije umjetne inteligencije, proširene stvarnosti i robotizacije mogu jednostavno primijeniti u svakodnevnom poslovanju.
– Digitalizacijom možemo značajno povećati produktivnost poslovanja, i što se tiče smanjenja troškova i što se tiče optimalne organizacije internih procesa. I to je važan dio digitalne transformacije na koji trebamo više poticati pa i educirati domaće poduzetnike jer ako u tom dijelu zaostaju u vrlo kratkom vremenu će izgubiti konkurentnost. No, pravi potencijal primjene digitalnih tehnologija u poslovanju je otvaranje novih poslovnih prilika putem inoviranja u smislu novih ili poboljšanih proizvoda, otkrivanja novih tržišnih niša i stvaranja novih poslovnih modela, a na to želimo inspirirati poduzetnike. Na skorašnjoj konferenciji Digitalna (R)evolucija 4.0 cilj nam je ukazati na obje ove dimenzije digitalne transformacije i kroz primjere motivirati što veći broj hrvatskih poduzeća da aktivnije krenu u ovom smjeru – izjavio je Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP-ICT udruge i programski direktor Digitalne (R)evolucije koja se 28. studenoga održava u Zagrebu.
Malim i srednjim tvrtkama potrebna potpora
– Digitalna tehnologija je pokretač produktivnosti. Svi koji se žele razvijati u biznisu moraju brzo usvajati tehnologije. Male tvrtke su često agilnije u usvajanju pojedinih poslovnih procesa od velikih, no važno je koristiti tehnologiju i za poboljšanje internih procesa i za inoviranje koje omogućuje otvaranje novih prilika na tržištu. Digitalizacija ne mora nužno biti skupa niti je put u nepoznato – dodao je Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge.
Na zaostajanje u digitalizaciji, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, upozorila je i Europska komisija u izvješću Digitalno desetljeće Europe: Digitalni ciljevi do 2030. godine. Europska komisija je među preporukama istaknula da bi Hrvatska trebala ubrzati i procese digitalizacije poslovanja i poduzeća uz javne potpore radionicama i treninzima, povećanje sudjelovanja u postojećim programima (financiranja), posebno među malim i srednjim poduzećima. Također, iz EK nas potiču na povećanje broja ICT stručnjaka, i to povećanjem kapaciteta obrazovnog sustava, ali i konkretnih mjera zadržavanja tih stručnjaka u zemlji, pa onda i privlačenja više ICT studenata i stručnjaka u Hrvatsku.
U ICT-ju potrebno čak 50 tisuća novih zaposlenika
Međutim, da bi Hrvatska dostigla svoje ciljeve digitalnog desetljeća do 2032. godine, bit će potrebno udvostručiti trenutni broj od 50 tisuća zaposlenika u ICT sektoru, istaknuto je tijekom brifinga. To bi, pak, imalo multiplikativni efekt dodatnog zapošljavanja i u drugim djelatnostima, kao što su marketing, ekonomija, računovodstvo i slično. No uzme li se u obzir nedostatak obrazovnih programa, demografski izazovi s kojima se Hrvatska susreće te porezna opterećenja na plaće ICT stručnjaka, ideja o udvostručivanju broja zaposlenika u ICT-ju zvuči vrlo ambiciozno. Balen je istaknuo da imamo vrlo dobar potencijal za daljnji razvoj ICT sektora u Hrvatskoj, ali ga moramo nastaviti njegovati.
– Percepcija jest da su to kompanije kojima ne treba pomoć, ali ako želimo postići ciljeve da udvostručimo broj ICT stručnjaka u sljedećih deset godina i stvoriti nove kompanije koje će zapošljavati, moramo raditi i na infrastrukturnim rješenjima te poreznim rasterećenjima kako bismo zadržali stručnjake, jer danas se natječemo na globalnom tržištu – zaključio je Balen.