Tehno
StoryEditor

Inovacija na kvadrat: Kako tvrtke mogu koristiti alate umjetne inteligencije u ‘design thinkingu‘

29. Srpanj 2023.

Zadnjih desetak godina vodeće organizacije širom Hrvatske i svijeta aktivno koriste design thinking, u prijevodu dizajnersko razmišljanje, za pronalaženje rješenja za složene poslovne izazove i kreiranje inovacija. Njime se kroz sustavan pristup, snažan fokus na potrebe čovjeka i suradnjom ljudi različitih profila dolazi do konkretnih i u praksi primjenjivih rješenja. Design thinking se tako dokazao kao moćan alat za inoviranje i kreiranje boljih rješenja usmjerenih na korisnika u suvremenom poslovnom okruženju brzih i nepredvidivih promjena te složenih korisničkih navika.

U suvremenom svijetu gdje se tehnologija razvija brže nego ikad, pojava generativne umjetne inteligencije (AI) donosi ključne promjene u načinu na koji pristupamo mnogim poslovnim zadacima, a time i primjeni design thinkinga. Alati AI danas nisu samo dostupni, već postaju neizostavni dio velike većine poslovnih procesa osiguravajući pritom povećanje naše produktivnosti.

Tako i u slučaju design thinkinga primjena alata AI unaprjeđuje svaku fazu procesa, od preciznijih i učinkovitijih analiza do brže izrade prototipa i detaljnijeg testiranja. Oni omogućavaju bolje razumijevanje korisnika, brže kreiranje i testiranje ideje te stvaranje inovativna rješenja. Uz to, integracija umjetne inteligencije kroz primjenu alata AI u design thinking ne predstavlja samo tehnološki napredak, već priliku ostvarivanja kvalitetnijih, primjenjivijih i korisnijih rješenja.

AI omogućava dublje razumijevanje korisnika i njihovih potreba, što doprinosi stvaranju rješenja koja dodaju stvarnu vrijednost.

Rješavanje poslovnih problema

U dinamičkom svijetu suvremenog poslovanja, inovacije su ključne za uspjeh. Stalni razvoj tehnologije, rastuća konkurencija i promjenjive potrebe korisnika potiču tvrtke neprestano tražiti nove načine za poboljšanje svojih proizvoda, usluga i procesa. Jedan od najprimjenjivanijih pristupa u suvremenom poslovanju zadnjih desetak godina koji se sve više koristi za postizanje ovih ciljeva je design thinking. To je je metodologija, pristup ili proces koji se koristi za rješavanje složenih poslovnih problema s primarnim fokusom na korisnika i temeljen na kolaboraciji ljudi različitih profila. Design thinking uključuje pet faza: empatija, definiranje, ideacija, izrada prototipa, i testiranje.

Međutim, unatoč svojoj učinkovitosti, design thinking se suočava s izazovima u suvremenom poslovnom okruženju, primarno kroz primjenu generativne umjetne inteligencije koja otvara nove mogućnosti za unapređenje. Kroz kombinaciju ljudske kreativnosti koju pruža design thinking, te preciznosti i brzine koju omogućuje alati AI, tvrtkama se pruža prilika unaprijediti učinkovitost, bolje odlučivati i povećati inovativnost.

Primjena AI alata za ‘design thinking‘

Postoji značajan broj raznih alata AI koji se mogu primijeniti u svakoj od pet faza design thinking procesa, a u nastavku su samo neki primjeri primjene alata AI u svakoj fazi procesa.

Prva faza, empatija, zahtijeva dubinsko razumijevanje potreba korisnika. Alati za analizu društvenih medija temeljeni na AI, poput Brand24, mogu analizirati podatke s platformi poput Facebooka identificirajući trendove korisničkog ponašanja. Dodatno, alati poput ChatGPT-ja mogu pružiti brze povratne informacije korisnika, što dodatno produbljuje razumijevanje njihovih potreba.

Faza definiranja uključuje identificiranje ključnih problema koje je potrebno riješiti. Alati poput MonkeyLearna mogu obraditi povratne informacije korisnika, identificirajući ključne teme i sentimente. Pomoću ovih alata, tvrtkama se olakšava izvlačenje korisnih uvida iz velike količine podataka.

U fazi ideacije, koriste se brainstorming tehnike kako bi se kreirale ideje za stvaranje potencijalnih rješenja. Ovdje, primjerice, RunwayML ili Ideanote.io, mogu generirati nove ideje na temelju naših smjernica. Alat poput ChatGPT-ja, Google Barta ili Microsoft Binga omogućuju design thinking timovima pronalazak i propitivanje različitih scenarija i njihovih mogućih ishoda, pomažući u odabiru najboljih ideja.

Za fazu izrade prototipa, primjena umjetne inteligencije može donijeti značajne uštede. Alati AI poput Uizarda, Airbnb AI-ja i Mockplusa, na primjer, omogućuju korisnicima izrade digitalnih prototipova.

U zadnjoj fazi procesa je testiranje gdje alati AI mogu pružiti važne uvide u evaluaciji rješenja. Alati poput Google‘s AutoML-a mogu pružiti unaprijed izgrađene modele AI za različite zadatke, omogućujući tvrtkama testiranje predloženih rješenja bez potrebe za velikim timom stručnjaka za AI.

Investicija koja se isplati

Unatoč svim prednostima, korištenje alata AI u design thinking metodologiji nije bez izazova. Pored eventualnih financijskih izdataka (pretplate na AI alate), tvrtkama može biti problem nedovoljna educiranost zaposlenika o temi umjetne inteligencije, te tehnička složenost ugradnje AI u operativne procese tvrtke. Ipak, s obzirom na prednosti koje donosi primjena AI u poslovanju, trud i investicija se isplate.

S obzirom na stalni razvoj AI tehnologija i rastuću dostupnost podataka, očekuje se da će AI postati sve integriranija u procese design thinkinga. To predstavlja priliku za svaku tvrtku, bez obzira na veličinu i sektor, što prije se educirati u primjeni alata AI, bolje razumjeti korisnike, brže generirati ideje, učinkovitije izraditi prototipove te preciznije testirati rješenja. Kako se AI nastavlja razvijati i postaje sve pristupačnija, njezin utjecaj na poslovanje je sve veći. Zbog toga bi svaka tvrtka trebala započeti (ako već nije) istraživati i educirati se o mogućnostima koje nudi AI, kako bi se prilagodila ovom novom poslovnom okruženju. Na kraju krajeva, uspješno integriranje AI u design thinking može biti ključ za održavanje konkurentske prednosti u budućnosti.

S obzirom na sve, jedno je jasno: AI ne samo da transformira način na koji tvrtke primjenjuju design thinking, već oblikuje i budućnost inovacija. S daljnjim razvojem umjetne inteligencije, možemo očekivati da će alati AI postati neizostavnim u arsenalu svake tvrtke koja teži prema inovacijama, uspjehu i održivosti poslovanja.

24. svibanj 2024 00:42