Neke internetske trgovine mogu imati od deset do petnaest posto niže cijene, a katkad i više, od konkurencije. Primjerice, novi iPhone 15 u jednoj stoji 1450 eura, a u drugoj 1214. Objašnjenje tih razlika nalazi se u članku 95., stavku 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Rabljeno, a novo. Iako zvuči kao početak nekog vica, upravo ta neobična okskimoronska definicija omogućila je nizu internetskih trgovina da mobitele, prijenosna računala i drugu tehničku robu prodaju bez PDV-a. I da zahvaljujući tomu što novim zapakiranim proizvodima dodaju epitet ‘rabljeni‘ nude znatno niže cijene od klasične konkurencije. U čemu je ‘kvaka 22‘? Kako takvi trgovci mogu imati od deset do petnaest posto niže cijene, a katkad i više, od konkurencije? Primjerice, novi iPhone 15 u jednoj internetskoj trgovini stoji 1450 eura, a u drugom 1214. Objašnjenje se nalazi u članku 95., stavku 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji omogućuje da se za ‘isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje obavi preprodavatelj primjenjuje posebni postupak oporezivanja razlike u cijeni (marže) koju ostvari preprodavatelj.‘ No kako se novi zapakirani mobitel može smatrati rabljenim? Objašnjenje za to dobili smo iz SmartLab Shopa, tvrtke koja upravo na taj način prodaje mobitele.
Zalagaonički tip poslovanja
– Iako se radi o novim, zapakiranim i nekorištenim uređajima koji dolaze s originalnom dodatnom opremom i tvorničkim jamstvom proizvođača, prema zakonu takvi uređaji tretiraju se kao rabljena roba. Upravo se zato ne smiju reklamirati kao novi, nego, prema naputku Državnog inspektorata, mora stajati rečenica: ‘Prema zakonu, takvi uređaji tretiraju se kao rabljena roba iako se radi o novim, zapakiranim i nekorištenim uređajima koji dolaze s originalnom dodatnom opremom i tvorničkim jamstvom proizvođača.‘ Zakon ne definira upotrebu robe, nego se ona tretira kao rabljena nakon što je fizička osoba na krajnjem tržištu platila PDV. Te iste fizičke osobe nama ili nekom drugom u otkup prodaju svoju imovinu na temelju kupoprodajnog ugovora koji ne sadržava PDV, pa u skladu s tim PDV nije sadržan ni na izlaznom računu. Riječ je o zalagaoničkom tipu poslovanja. Upravo su zato cijene znatno niže nego kod velikog broja trgovaca – objasnili su iz SmartLab Shopa.
Kako internetski trgovci dolaze do tableta, prijenosnih računala i mnoge druge tehničke robe koju prema tom principu prodaju u svojim web-trgovinama? Je li moguće da toliku količinu robe zaista otkupe od niza fizičkih osoba? Ili pak samo jedna fizička osoba od tvrtke otkupi veću količinu robe, a zatim je proda webshopu pa nakon takve transakcije proizvod postaje rabljen?
Nažalost, detalje svoga poslovnog modela u SmartLab Shopu nisu željeli otkriti.
– Za sve ostale upite nismo dužni davati objašnjenja i tumačenja zato što je riječ o internim poslovnim procesima koji su poslovna tajna – odgovorili su iz tvrtke.
Iako smo i od Porezne uprave zatražili detaljno objašnjenje fenomena ‘novorabljenih‘ proizvoda, dobili smo samo načelan odgovor o porezu na maržu, ali ne i onaj o tome primjenjuje li se on na konkretne internernetske stranice. Za to, kažu, treba provesti nadzor nad pojedinom tvrtkom.
Posebni postupak oporezivanja
– Rabljena dobra, na koja se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete, označavaju materijalnu pokretnu imovinu prikladnu za daljnju uporabu u stanju u kojem se nalazi ili nakon popravka, uz iznimku umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta te plemenitih kovina iz oznake KN 7106, 7108, 7110 i 7112 i dragoga kamenja iz oznake KN 7102 i 7103. U odnosu na utvrđivanje jesu li mobiteli koji su predmet upita rabljena dobra napominje se da Porezna uprava stalno provodi mjere iz svoga djelokruga koje uključuju i provjeru ispravnosti primjene poreznih propisa te svaki zaprimljeni upit odnosno predstavku prihvaća kao korisnu informaciju u usmjeravanju i određivanju prioriteta nadzornih aktivnosti – glasi odgovor iz Porezne uprave.
Iako je i dalje pomalo nejasno primjenjuje li se u internetskim trgovinama koje novu tehničku robu prodaju kao rabljenu pravilno Zakon o porezu na dodanu vrijednost, kupcima fizičkim osobama ta se rupa u zakonu itekako isplati. To se ne može reći i za tvrtke, jer u ovom slučaju ne mogu iskoristiti odbitak pretporeza, zbog čega za njih spomenuti proizvodi nisu jeftinija alternativa.